Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga, praćen s UN inicijativom 16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja, trenutak je za razmišljanje i jačanje strategija u postizanju obveze za uklanjanje nasilja nad ženama do 2030. 

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje jedno od najraširenijih i najprožimajućih kršenja ljudskih prava u svijetu. Procjenjuje se da je globalno 736 milijuna žena – gotovo jedna od tri – bilo izloženo fizičkom i/ili seksualnom nasilju od intimnog partnera, seksualnom nasilju izvan partnerstva ili oboje, barem jednom u životu.

• Svakih 10 minuta jedna žena je ubijena.
• 1 od 3 žene tijekom života doživi nasilje.
• Djevojčice su posebno izložene riziku od nasilja— 1 od 4 adolescentice zlostavljaju njihovi partneri.
• 16% do 58% žena u svijetu doživjelo je tehnološki potpomognuto rodno uvjetovano nasilje. Generacija Z i Millennials su najviše pogođeni.
• Jedna od 10 žena u Europskoj uniji izvijestila je da je doživjela internetsko uznemiravanje od svoje 15. godine.
• 70% žena u sukobu, ratu i humanitarnoj krizi doživljava rodno uvjetovano nasilje.
• Globalno, genitalno sakaćenje žena povećalo se za 15% u usporedbi s podacima od prije osam godina.

Izvor: Više podataka UN Women

Gotovo 89.000 žena i djevojaka namjerno je ubijeno 2022. godine diljem svijeta, prema istraživanju “Ubojstva žena i djevojaka uvjetovana spolom (femicid/feminicid)”. To je najveći godišnji broj ubojstava žena zabilježen u posljednja dva desetljeća. Podaci za 2022. pokazuju da je do porasta ubojstava žena došlo unatoč padu ukupnog broja ubojstava.

Program ACT

Ova se pošast pojačala u različitim okruženjima, uključujući radno mjesto i online prostore. A pogoršana je postpandemijskim učincima, sukobima i klimatskim promjenama. Globalne izvanredne situacije, krize i sukobi pojačali su pokretače i čimbenike rizika nasilja nad ženama i djevojčicama. A digitalizacija i tehnologija pogoršale su postojeće oblike nasilja i dovele do razvoja novih.

Program ACT za zaustavljanje nasilja nad ženama ima za cilj ubrzati napore za uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama putem zagovaranja, izgradnje koalicija i transformativne feminističke akcije. Europska komisija i UN Women suvoditelji su Akcijske koalicije protiv rodno uvjetovanog nasilja (GBV), u suradnji s UN Trust Fundom. Izravnim ulaganjem u feminističke pokrete, jačanjem međusektorskih saveza i koordinacijom zajedničkog programa zagovaranja, ACT će osnaživati pokrete za prava žena dok koordiniraju svoj napor za pravdom. Kako biste saznali više o ACT-u, preuzmite programsku brošuru.

Definicija nasilja nad žemana i djevojčicama

Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama koju je izdala Opća skupština UN-a 1993. godine, definira nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno uvjetovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihičke ozljede ili patnje žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.”

Nasilje nad ženama i djevojčicama ostaje uglavnom neprijavljeno zbog nekažnjivosti, šutnje, stigme i srama koji ga okružuju. Općenito, manifestira se u fizičkim, seksualnim i psihološkim oblicima, uključujući:

• nasilje od strane intimnog partnera (batinanje, psihičko zlostavljanje, bračno silovanje, femicid);
• seksualno nasilje i uznemiravanje (silovanje, prisilni seksualni činovi, neželjeni seksualni napadi, seksualno zlostavljanje djece, prisilni brak, ulično uznemiravanje, uhođenje, internetsko uznemiravanje);
• trgovina ljudima (ropstvo, seksualno iskorištavanje);
• sakaćenje ženskih genitalija; i
• dječji brak.

“Značajan broj svjetske populacije rutinski je izložen mučenju, izgladnjivanju, terorizmu, ponižavanju, sakaćenju, pa čak i ubojstvu samo zato što su žene. Zločini kao što su ovi protiv bilo koje skupine osim žena bili bi prepoznati kao građansko i političko izvanredno stanje, i kao grubo kršenje ljudskosti žrtava. Ipak, usprkos jasnoj evidenciji smrti i vidljivog zlostavljanja, ženska se prava obično ne klasificiraju kao ljudska prava”.

Charlotte Bunch, američka feministička autorica i organizatorica pokreta za ženska prava

Posljedice nasilja nad ženama

Nepovoljne psihološke, seksualne i reproduktivne zdravstvene posljedice nasilja nad ženama pogađaju žene u svim fazama njihova života. Rano postavljeni nedostaci u obrazovanju predstavljaju primarnu prepreku univerzalnom školovanju i pravu na obrazovanje za djevojčice. To dovodi i do ograničavanja pristupa visokom obrazovanju kao i do ograničenih mogućnosti za žene na tržištu rada.

Iako se rodno uvjetovano nasilje može dogoditi bilo kome i bilo gdje, neke su žene i djevojke posebno ranjive. Na primjer, mlade djevojke i starije žene, žene koje se identificiraju kao lezbijke, biseksualne, transrodne ili interseksualne osobe, migranti i izbjeglice, autohtone žene i etničke manjine, ili žene i djevojke koje žive s HIV-om i invaliditetom, te one koje prolaze kroz humanitarne krize.

Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojčica. Ciljevi održivog razvoja (SDGs) ne mogu se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.

Dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama (25. studenog) su 1981. godine pokrenule latinoameričke i karipske feministkinje. Ovaj je datum odabran u čast sestrama Mirabal, trima političkim aktivisticama iz Dominikanske Republike koje su brutalno ubijene 1960. godine po nalogu vladara zemlje Rafaela Trujilla (1930-1961).

Opća skupština UN-a je 20. prosinca 1993. usvojila Deklaraciju o uklanjanju nasilja nad ženama putem rezolucije 48/104. Konačno, 7. veljače 2000., Opća skupština UN-a usvaja rezoluciju 54/134, službeno određujući 25. studenog kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i time pozivajući vlade, međunarodne organizacije kao i nevladine organizacije da se udruže i organiziraju prigodne aktivnosti.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Ovaj dan služi i kao godišnji podsjetnik na dugu povijest aktivizma koji je ove oblike nasilja stavio na međunarodnu agendu. To je također dan kada treba prepoznati sav naporan rad koji je potreban da bi se to zadržalo kao i za rješavanje svakodnevnog nasilja u praksi.

Također možemo iskoristiti ovu priliku i promisliti kako se rodno uvjetovano nasilje isprepliće s drugim oblicima nasilja: na primjer, rasizmom, homofobijom, državnim nasiljem i strukturalnim nasiljem. Kao što tvrdi Bell Hooks, živimo u svijetu “kojim upravlja politika dominacije, svijetu u kojemu vjera u pojam superiornog i inferiornog, i popratna ideologija – da superiorni trebaju vladati nad inferiornima – utječe na živote svih ljudi svugdje, posvuda”. Odupiranje ovoj logici dominacije neophodno je za stvaranje domova koji su sigurni, šire kulture koja slavi život, svijeta u kojem svi ljudi mogu živjeti potpuno i slobodno.

Nicole Bourbonnais, Gender Institut Geneva

#NoExcuse – UN-ovih 16 dana aktivizma

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava i početak kampanje UNiTE (25. studenog – 10. prosinca) — inicijative od 16 dana aktivizma koja završava na dan obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca).

Ova kampanja poziva građane da pokažu koliko im je stalo do okončanja nasilja nad ženama i djevojčicama te pozva vlade diljem svijeta da pokažu kako ulažu u prevenciju rodno uvjetovanog nasilja.

Prilika je to za revitalizaciju obveza, pozivanje na odgovornost i djelovanje donositelja odluka, dok se svijet približava  30. obljetnici Pekinške deklaracije i Platforme za djelovanje 2025.  – vizionarskog nacrta za postizanje rodne ravnopravnosti i žena i prava djevojaka posvuda. Pročitajte bilješku koncepta.

Pridružite se globalnom pokretu sa sloganom #NoExcuse za sprječavanje nasilja nad ženama i djevojčicama.

DOBRA HRVATSKA