spot_img

Međunarodni dan materinskog jezika

Jezici su najmoćniji instrumenti očuvanja i razvoja naše materijalne i nematerijalne baštine. Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se radi kontinuiranog promicanja jezične i kulturne raznolikosti i višejezičnosti. Time se između ostalog prepoznaje da jezici i višejezičnost mogu unaprijediti uključenost sukladno Ciljevima održivog razvoja. 

Međunarodni dan materinskog jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine. Osmislila ga je Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u studenome 1999. Opća skupština UN-a pozdravila je proglašenje dana u svojoj rezoluciji iz 2002. godine. Za proslavu ovog posebnog UNESCO-vog dana svake godine bira se druga tema.

Ideja o obilježavanju ovog dana započela je u Bangladešu gdje je 21. veljače godišnjica dana kada su se ljudi u toj zemlji izborili za priznavanje bengalskog (Bangla) jezika. U Bangladešu ljudi još uvijek polažu cvijeće na Spomenik mučenicima u znak sjećanja na taj dan.

Jezici su vitalni za ljude i svijet kao instrumenti za očuvanje identiteta, razvoja, obrazovanja i integracije. Zapanjujuća je činjenica da oko 40 posto stanovništva planeta nema pristup obrazovanju na jeziku koji govore ili razumiju. Pomaci su ipak vidljivi. Sve je veće shvaćanje važnosti obrazovanja na materinjem jeziku, osobito u ranom školovanju.

Očuvanje jezične raznolikosti

Jezici, sa svojim složenim implikacijama na identitet, komunikaciju, društvenu integraciju, obrazovanje i razvoj, od strateške su važnosti za ljude i planet. Ipak, zbog globalizacijskih procesa oni su sve više ugroženi ili nestaju. Kad jezici nestaju, nestaje i svjetska bogata tapiserija kulturne raznolikosti. Prilike, tradicije, pamćenje, jedinstveni načini razmišljanja i izražavanja — vrijedni resursi za osiguranje bolje budućnosti — također su izgubljeni.

Svaka dva tjedna jedan jezik nestane noseći sa sobom cijelu kulturnu i intelektualnu baštinu. Najmanje 43% od procijenjenih 6000 jezika koji se govore u svijetu je ugroženo, a s njima i bogata kulturna i biološka raznolikost.

Samo je nekoliko stotina jezika doista dobilo mjesto u obrazovnim sustavima i javnoj domeni, a manje od stotinu jezika koristi se u digitalnom svijetu.

Višejezična i multikulturalna društva postoje kroz svoje jezike koji prenose i čuvaju tradicionalna znanja i kulture na održiv način.

Danas raste svijest da jezici igraju ključnu ulogu u razvoju, osiguravanju kulturne raznolikosti i međukulturalnog dijaloga, ali i u jačanju suradnje i postizanju kvalitetnog obrazovanja za sve, u izgradnji uključivih društava znanja i očuvanju kulturne baštine, te u mobiliziranju političkih volja za primjenom dobrobiti znanosti i tehnologije u održivi razvoj.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img