Međunarodni dan obitelji pruža priliku za promicanje svijesti o pitanjima koja se odnose na obitelj i povećanje znanja o društvenim, ekonomskim i demografskim procesima koji utječu na obitelji. Uz aktualne brze demografske promjene koje snažno utječu na naš svijet potrebne su i odgovarajuće politike kako bi se očuvala dobrobit obitelji i svih njezinih članova.
Tema OBITELJ od prvorazrednog je, civilizacijskog značenja za čovjeka, što organizacije i institucije – UN, kao i EU, naglašeno ističu i dosljedno tome djeluju. Jednako tako i institucije, mediji i javnost u pojedinim zemljama posebno. Čovječanstvo sazrijeva u tome ubrzano, no drastično nejednako po kontinentima i zemljama, što predstavlja problem za zajedničko djelovanje. Hrvatska spada među moderne zemlje po tome, iako je prostora za unapređenja i razvoj mnogo. I kod nas i kod drugih.
Obitelji, politike i programi usmjereni na obitelj, ključni su za postizanje mnogih od ciljeva održivog razvoja UN Agenda 2030, kakvi su posebno: eliminacija siromaštva, diskriminacije, zlostavljanja i preranog umiranja. Također nastoje riješiti problem uništavanja okoliša i uvesti eru razvoja za sve ljudi, svuda u svijetu.
Na obitelj su – što je dobro – izravno usmjereni mnogi od ciljeva/podciljeva iz Agende 2030, u što se ulaže velika energija pa i sredstva. Osobito se riječ o ciljevima:
- siromaštvo – COR 1
- zdravlje – COR 3
- obrazovanje – COR 4
- ravnopravnost spolova – COR 5
- smanjenje nejednakosti – COR10
- kao i nezaposlenost mladih te zaustavljanje nasilja i drugo.
Djeca pa onda i sretna obitelj u središtu su misije i djelovanja UNESCO-a.
Fokus Međunarodnog dana obitelji 2023.
Kao dio priprema za tridesetu obljetnicu Međunarodne godine obitelji, koja će biti sljedeće godine, obilježavanje Međunarodnog dana obitelji 2023. fokusira se upravo na megatrend demografskih promjena i njihov utjecaj na obitelji. Time bi se olakšala analiza tih utjecaja na obiteljski život kao i donošenje preporuka politika usmjerenih na obitelj i potrebe obitelji diljem svijeta.
S jedne strane pad nataliteta rezultira neposrednim dobrobitima za obitelji jer imaju veću mogućnost ulagati u zdravlje i obrazovanje svoje djece. Također se povećava sudjelovanje žena u radu. Sve to pomaže u smanjenju siromaštva i boljem društveno-ekonomskom razvoju. S druge strane, pad nataliteta rezultira manjim obiteljima koje se teže nose s brigom o drugim članovima obitelji te ostalim obiteljskim obvezama.
Pri tom brojna aktualna pitanja izazivaju burne društvene reakcije – od socijalne sigurnosti do rodne ravnopravnosti.
Nedaleka povijest, svega 50-ak godina – prepoznavanje značaja obitelji i obiteljskih politika
Već tijekom 1980-ih, Ujedinjeni narodi počeli su značajnije usmjeravati pozornost na pitanja vezana uz obitelj.
Temeljem preporuka Ekonomskog i socijalnog vijeća, Komisija za društveni razvoj je 1983. u svojoj rezoluciji o ulozi obitelji u procesu razvoja (1983/23) zatražila od glavnog tajnika da poveća svijest među donositeljima odluka i upozna javnost s problemima i potrebama obitelji, kao i učinkovitim načinima zadovoljavanja tih potreba.
Inicijativa je nastavljena rezolucijom 1985/29 od 29. svibnja 1985., s ciljem pokretanja procesa razvoja globalne svijesti o pitanjima obitelji, usmjeren prema vladama, međuvladinim i nevladinim organizacijama i javnom mnijenju. Par godina kasnije, Opća skupština UN-a je 1989. u svojoj rezoluciji 44/82. proglasila Međunarodnu godinu obitelji.
Godine 1993. Opća skupština odlučila je rezolucijom (A/RES/47/237) da se 15. svibnja svake godine obilježava kao Međunarodni dan obitelji.
Izvor: UN,
UN Odjel za gospodarske i društvene djelatnosti
DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2023.
