Međunarodni dan planina obilježava se svake godine 11. prosinca od 2003. kako bi se podigla svijest o važnosti planina za život. Cilj je istaknuti mogućnosti i ograničenja u razvoju te donijeti pozitivne promjene ljudima i okolišu u planinskim predijelima svijeta.
Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) je koordinirajuća agencija za pripremu i poticanje ove proslave.
Planine i okoliš
Planine prekrivaju oko 27% zemljine kopnene površine i dom su za 15% svjetske populacije. Planine su ključne za ljudske živote i sredstva za život. Planine ne samo da pružaju prehranu i dobrobit za 1,1 milijardu ljudi koji žive u planinskim predijelima diljem svijeta, već također neizravno koriste još milijardama ljudi koji žive nizvodno. Ove regije pružaju slatku vodu, energiju i hranu – resurse koji će biti sve oskudniji u nadolazećim desetljećima. Na primjer, više od polovice čovječanstva oslanja se na planinsku slatku vodu za svakodnevni život.
U planinama se također nalazi oko polovica svjetskih žarišta bioraznolikosti i 30% svih ključnih područja biološke raznolikosti. Od 20 biljnih vrsta koje opskrbljuju 80% svjetske hrane, šest je nastalo i diverzificirano u planinama: kukuruz, krumpir, ječam, sirak, rajčice i jabuke. Stoga je očuvanje planinskih okoliša ključni čimbenik za održivi razvoj i dio je ciljeva održivog razvoja iz Agende 2030 (SDG15).
Nažalost danas svjedočimo kako su i planine ugrožene klimatskim promjenama te prekomjernim iskorištavanjem. Kako se globalna klima nastavlja zagrijavati, ljudi koji žive u planinama — neki od najsiromašnijih na svijetu — suočavaju se s još težom borbom za preživljavanje. Rastuće temperature također znače da se planinski ledenjaci tope neviđenom brzinom, što utječe na opskrbu slatkom vodom nizvodno za milijune ljudi.
Planine su također pod utjecajem onečišćenja i degradacije okoliša uzrokovane ljudskim aktivnostima. Na primjer, utjecaj plastičnog onečišćenja jako se osjeća u planinskim regijama. Plastika je najčešća vrsta otpada koja se nalazi u planinama, a taj trend u velikoj mjeri pokreće turizam. Širenje atmosferske mikroplastike povećava teret plastičnog otpada koji planine već nose.
2023. Tema: Obnova planinskih ekosustava
Tema je odabrana da u potpunosti uključi planine u UN-ovo Desetljeće o obnovi ekosustava 2021. – 2030., koje zajedno vode Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu i UN-ov Program za okoliš. Desetljeće je to prilika za okupljanje političke podrške, znanstvenih istraživanja i financijskih resursa kako bi se značajno povećala obnova i spriječila daljnja degradacija planinskih ekosustava.
Nedavni sporazum o bioraznolikosti s Konferencije Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti 2022. – koji obvezuje zaštititi 30% kopna, oceana, obalnih područja i kopnenih voda na Zemlji do 2030. – daje poticaj za oživljavanje i zaštitu planinskih krajolika.
Opća skupština UN-a također je nedavno proglasila 2023. – 2027. „Pet godina akcije za razvoj planinskih regija” u svojoj trogodišnjoj rezoluciji o održivom razvoju planina. Ciljevi akcije su privući bespovratnu pomoć i ulaganja za planine, razviti „zelene“ ekonomije i tehnologije, stvoriti mehanizme za jačanje suradnje između planinskih zemalja te razviti znanost i obrazovanje u području održivog razvoja planina.
Međunarodni dan planina 2023. prilika je za povećanje svijesti o važnosti planinskih ekosustava i pozivanje na rješenja temeljena na prirodi, najbolje prakse i ulaganja koja grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagode svakodnevnim prijetnjama i ekstremnim klimatskim događajima.
Ključne poruke
- Usluge planinskog ekosustava ključne su za život – Kao prirodni vodeni tornjevi, planine opskrbljuju slatkom vodom približno polovicu čovječanstva. Uloga planina u hvatanju, skladištenju i ispuštanju vode održava ekosustave, podupire poljoprivredu i osigurava čistu energiju i lijekove.
- Zdrave planine bitne su za biološku raznolikost – Planine prekrivaju oko 27% zemljine kopnene površine, udomljujući 25 od 34 žarišta svjetske bioraznolikosti, kao i rijetke biljke i životinje kao što su snježni leopardi i planinske gorile.
- Otporni planinski ekosustavi ključni su za prilagodbu klimatskim promjenama – Zdravi planinski ekosustavi pomažu u ublažavanju utjecaja klimatskih promjena i povezanih rizika. Od globalnog planinskog područja, šume pokrivaju 39%. Planinske šume i travnjaci snižavaju lokalne temperature, povećavaju zadržavanje vode, osiguravaju vitalno skladište ugljika i smanjuju rizik od erozije i klizišta.
- Planinsko stanovništvo negativno utječe na degradaciju zemljišta – Najmanje 311 milijuna ruralnih planinskih ljudi u zemljama u razvoju živi u područjima izloženim progresivnoj degradaciji zemljišta, od kojih se 178 milijuna smatra ranjivim na nesigurnost hrane.
- Planinski ekosustavi ugroženi su onečišćenjem – Planinski ekosustavi ugroženi su nekontroliranim odlaganjem i otvorenim spaljivanjem otpada, uključujući plastični otpad. Mikroplastika je pronađena čak i do vrha Mt. Everesta.
- Planinski poljoprivrednici i stočari ključni su za održivo upravljanje planinskim ekosustavima – Planinari su upravitelji bioraznolikosti. Autohtono i lokalno stanovništvo u planinama ima jedinstveno i vrijedno lokalno znanje, tradiciju i kulturnu praksu koja doprinosi učinkovitim strategijama upravljanja zemljištem i održivim prehrambenim sustavima.
Ljepota i raznolikost hrvatskih planina
Hrvatske su planine jedinstvene u svijetu upravo po svojoj velikoj raznolikosti na relativno malom prostoru. Najviše hrvatske planine pripadaju Dinarskom gorju i karakterizira ih ekološki iznimno osjetljiv krški reljef. Protežu se smjerom sjeverozapad – jugoistok, uzduž jadranske obale u nekoliko usporednih nizova, koji počinju s otočnim planinama. Za razliku od Dinarida, planine i gore panonskog i peripanonskog prostora uglavnom su stare geološke građe, blažih strmina, razmjerno niske te bogate vodom i vegetacijom. Njihov smjer pružanja nije jedinstven, ali se nigdje ne podudara s dinarskim.
Odlikuje ih brojnost vodenih tokova koji su kroz stoljeća usjekli duboke doline i tako stvorili šarolik reljef. Zbog male visine u odnosu na svjetska velegorja, većina je naših vrhova planinarski razmjerno lako dostupna, što hrvatske planine čini vrlo pogodnim, praktički idealnim za planinarenje.
Ljepota i raznolikost hrvatskih planina, ali i rano prepoznavanje njihova značaja i vrednovanje, ujedno su i razlozi što se organizirano planinarstvo u Hrvatskoj počelo razvijati vrlo rano (još 1874.), po čemu smo bili među prvima u Europi, te što su prve inicijative za zaštitu okoliša u Hrvatskoj nastale u upravo u okvirima planinarske udruge. Tako je i danas Hrvatski planinarski savez najveća hrvatska udruga posvećena zaštiti planinskog okoliša.
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.