Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijama obilježava se svake godine 28. rujna. Ovaj dan podržava ideju da svatko diljem svijeta ima temeljno pravo tražiti, primati i širiti informacije.
Pravo na pristup informacijama je sastavni dio prava na slobodu izražavanja. Mediji igraju ključnu ulogu u informiranju javnosti o temama od interesa, ali se oslanjaju i na sposobnost traženja i primanja informacija. Stoga je pravo na pristup informacijama povezano i s pravom na slobodu tiska.
Informacija je moć
Informirani građani mogu donositi informirane odluke, primjerice, kada izlaze na izbore. Samo kada građani znaju kako se njima upravlja, mogu svoje vlade pozvati na odgovornost za svoje odluke i postupke. Informacija je moć. Stoga je pravo na pristup informacijama kamen temeljac zdravih i uključivih društava znanja.
Inkluzivna društva znanja put su naprijed jer se grade na zbroju ljudske domišljatosti, tehničkih inovacija i moći informacija i znanja. Imaju potencijal da nas sve povedu naprijed u novu eru mira i održivog razvoja. Osiguravanje javnog pristupa informacijama i zaštita temeljnih sloboda doprinosi promicanju miroljubivih i uključivih društava (SDG 16).
Prepoznajući važnost pristupa informacijama, 17. studenog 2015. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) proglasila je 28. rujna Međunarodnim danom prava na pristup informacijama. Opća skupština UN-a potvrdila ga je 2019. svojom rezolucijom.
Važnost online prostora za pristup informacijama
Pristup internetu u današnjem digitalnom svijetu ključan je za pristup informacijama. Informacija je ključna za ostvarivanje ostalih ljudskih prava i provedbu ciljeva Agende 2030. Gašenja interneta protive se ovoj razvojnoj logici i time ometaju ostvarivanje ljudskih prava.
Ove 2023. godine Međunarodni dan univerzalnog pristupa informacijama fokusirat će se upravo na važnost online prostora za pristup informacijama.
Pristup informacijama, uključujući i putem Interneta, široko je prepoznat kao omogućavač širokog spektra ljudskih prava. On nije ključan samo za slobodu izražavanja, već je, kako digitalizacija napreduje, ključan i za ostvarivanje prava na obrazovanje, slobodu udruživanja i okupljanja. Sudjelovanje u društvenom, kulturnom i političkom životu. Na zdravlje, na odgovarajući životni standard, na posao i na društveni i ekonomski razvoj.
Ciljevi održivog razvoja jačaju obveze država u pogledu ljudskih prava. Obvezuju ih da rade na osiguravanju pristupa informacijama (SDG 16.10.2), gdje univerzalno dostupan i pristupačan internet, bez neopravdanih ograničenja, igra ključnu ulogu (SDG 9.c). U cilju 5.b SDG-a, države su se također obvezale da će “poboljšati korištenje tehnologije, posebno informacijske i komunikacijske tehnologije, za promicanje osnaživanja žena”.
DOBRA HRVATSKA
