Zadnjih godina krajem rujna razmišljamo, pišemo i raspravljamo o bacanju hrane. Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se 29. rujna temeljem rezolucije koju je Opća skupština UN-a donjela 2019. godine. Dan zajednički organiziraju Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).
Gubitak i bacanje hrane
Izvješće o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu za 2023. ističe da se u 2022. godini 783 milijuna ljudi diljem svijeta suočilo s glađu, a u 2021. godini više od 3,1 milijarde ljudi nije si moglo priuštiti zdravu prehranu. Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ključno je u svijetu u kojem broj gladnih ljudi polako raste od 2014., a tone i tone jestive hrane se gube i/ili bacaju svaki dan.
Globalno, oko 13% proizvedene hrane gubi se između žetve i maloprodaje, dok se oko 17% ukupne globalne proizvodnje hrane baca u kućanstvima, u uslužnim djelatnostima i maloprodaji zajedno.
Gubitak hrane:
- Na farmi: neadekvatno vrijeme žetve, klimatski uvjeti, prakse koje se primjenjuju tijekom žetve i rukovanja te izazovi u marketingu proizvoda.
- U skladištu: neadekvatno skladištenje, odluke donesene u ranijim fazama opskrbnog lanca zbog kojih proizvodi imaju kraći rok trajanja.
- U tranzitu: Dobra infrastruktura i učinkovita trgovinska logistika ključni su za sprječavanje gubitka hrane. Prerada i pakiranje igraju ulogu u očuvanju hrane, a gubitke često uzrokuju neadekvatni objekti, tehnički kvar ili ljudska pogreška.
Bacanje hrane:
- U trgovini: Uzroci bacanja hrane na razini maloprodaje povezani su s ograničenim rokom trajanja, potrebom da prehrambeni proizvodi zadovolje estetske standarde u pogledu boje, oblika i veličine te varijabilnošću potražnje.
- Kod kuće: rasipanje potrošača često je uzrokovano lošom kupnjom i planiranjem obroka, pretjeranom kupnjom (pod utjecajem prevelikih porcija i veličina pakiranja), zabunom oko oznaka (najbolje do i upotrijebiti do) i lošim skladištenjem u kući.
Smanjenjem gubitka i bacanja hrane smanjuje se siromaštvo i glad te se utječe na smanjenje klimatskih promjena. Danas su gubitak i bacanje hrane odgovorni za oko 7% globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo 30% svjetskog poljoprivrednog zemljišta trenutno je zauzeto za proizvodnju hrane koja se u konačnici ne konzumira nego završava na otpadu.
Bacanje „ružne“ hrane u svijetu, još jedan hir potrošačkog društva!
Količina otpada od hrane u EU i Hrvatskoj
Prema metodologiji EU za praćenje otpada od hrane, procjenjuje se da u EU kućanstvima nastaje više od pola (53%) ukupnog otpada od hrane.
Žalosno prekomjerno bacanje hrane u Europi i svijetu
Kad pribrojimo trgovine i ugostiteljski sektor taj udio iznosi 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.
U Hrvatskoj se godišnja količina otpada od hrane može zorno predočiti kolonom od oko 12.000 šlepera u ukupnoj duljini od 190 km (od Zagreba do Slavonskog Broda)!
Prema istraživanju o otpadu od hrane u RH, koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u kućanstvima i poslovnom sektoru Republike Hrvatske godišnje nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Čak 216.345 tona otpada od hrane ili gotovo 76% nastaje u kućanstvima (54 kg po stanovniku).
Transformacija prehrambenih sustava
Pitanje hrane izuzetno je važno upravo sada kada se globalno gospodarstvo suočava s ogromnim pritiskom zbog klimatskih promjena, sukoba, te visokih cijena hrane.
Četvrti Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane imao je za temu „Smanjenje gubitka i rasipanja hrane: Poduzimanje radnji za transformaciju prehrambenih sustava“.
Gubitak i bacanje hrane potkopavaju održivost naših prehrambenih sustava. Kada se hrana izgubi ili baci, svi resursi koji su korišteni za proizvodnju te hrane – uključujući vodu, zemlju, energiju, rad i kapital – odlaze u nepovrat. Osim toga, odlaganje otpada od hrane na odlagalištima dovodi do dodatne emisije stakleničkih plinova. Gubitak i bacanje hrane također mogu negativno utjecati na sigurnost hrane i dostupnost hrane te pridonijeti povećanju troškova hrane.
Trebamo stoga maksimalno iskoristiti hranu koju proizvodimo. Uvođenjem tehnologija, inovativnih rješenja, novih načina rada i dobre prakse za upravljanje kvalitetom hrane smanjiti će se gubitci i bacanje hrane.
Zaustavite bacanje hrane! Za ljude i planet.
Ovogodišnje peto obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i rasipanju hrane naglasit će kritičnu potrebu za financiranjem. Cilj je potaknuti napore za smanjenje gubitka i rasipanja hrane. Time bi se doprinijelo postizanju klimatskih ciljeva i unapređenju Agende održivog razvoja do 2030.
Plan održivog razvoja do 2030. – posebno SDG 12, Target 12.3 – poziva na prepolovljenje globalnog bacanja hrane po glavi stanovnika. Kako na razini maloprodaje i potrošača tako i duž proizvodnih i opskrbnih lanaca. Cilj 16 također između ostalog poziva na “prepolovljenje globalnog bacanja hrane do 2030. godine”.
S obzirom da je preostalo sedam godina za postizanje ciljeva održivog razvoja postoji hitna potreba za ubrzanjem djelovanja kako bi se smanjio gubitak i rasipanje hrane.
Savjeti za smanjenje bacanja hrane
Za mnoge ljude u svijetu bacanje hrane postalo je navika. Bez razmišljanja kupujemo više hrane nego što nam je potrebno. Puštamo da nam se voće i povrće pokvari ili uzimamo veće porcije nego što možemo pojesti… Ove navike ne štete samo našem budžetu nego i dodatno opterećuju prirodne resurse te štete našem okolišu.
Pročitajte konkretne savjete za smanjenje bacanja hrane iz rubrike odgovoran građanin:
- Poštovati hranu – sve o tome kako smanjiti bacanje hrane
- Održivim načinom smanjiti bacanje hrane kod kuće
Promijenimo svoje navike kako bi nam poštivanje hrane postalo način života!
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.