spot_img

Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane

Zadnjih godina krajem rujna razmišljamo, pišemo i raspravljamo o bacanju hrane. Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane obilježava se 29. rujna temeljem rezolucije koju je Opća skupština UN-a donjela 2019. godine. Dan zajednički organiziraju Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP).

Gubitak i bacanje hrane

Izvješće o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu za 2023. ističe da se u 2022. godini 783 milijuna ljudi diljem svijeta suočilo s glađu, a u 2021. godini više od 3,1 milijarde ljudi nije si moglo priuštiti zdravu prehranu. Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ključno je u svijetu u kojem broj gladnih ljudi polako raste od 2014., a tone i tone jestive hrane se gube i/ili bacaju svaki dan.

Globalno, oko 13% proizvedene hrane gubi se između žetve i maloprodaje, dok se oko 17% ukupne globalne proizvodnje hrane baca u kućanstvima, u uslužnim djelatnostima i maloprodaji zajedno.

Gubitak hrane:

  • Na farmi: neadekvatno vrijeme žetve, klimatski uvjeti, prakse koje se primjenjuju tijekom žetve i rukovanja te izazovi u marketingu proizvoda.
  • U skladištu: neadekvatno skladištenje, odluke donesene u ranijim fazama opskrbnog lanca zbog kojih proizvodi imaju kraći rok trajanja.
  • U tranzitu: Dobra infrastruktura i učinkovita trgovinska logistika ključni su za sprječavanje gubitka hrane. Prerada i pakiranje igraju ulogu u očuvanju hrane, a gubitke često uzrokuju neadekvatni objekti, tehnički kvar ili ljudska pogreška.

Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane

Bacanje hrane:

  • U trgovini: Uzroci bacanja hrane na razini maloprodaje povezani su s ograničenim rokom trajanja, potrebom da prehrambeni proizvodi zadovolje estetske standarde u pogledu boje, oblika i veličine te varijabilnošću potražnje.
  • Kod kuće: rasipanje potrošača često je uzrokovano lošom kupnjom i planiranjem obroka, pretjeranom kupnjom (pod utjecajem prevelikih porcija i veličina pakiranja), zabunom oko oznaka (najbolje do i upotrijebiti do) i lošim skladištenjem u kući.

Smanjenjem gubitka i bacanja hrane smanjuje se siromaštvo i glad te se utječe na smanjenje klimatskih promjena. Danas su gubitak i bacanje hrane odgovorni za oko 7% globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo 30% svjetskog poljoprivrednog zemljišta trenutno je zauzeto za proizvodnju hrane koja se u konačnici ne konzumira nego završava na otpadu.


Bacanje „ružne“ hrane u svijetu, još jedan hir potrošačkog društva!


Količina otpada od hrane u EU i Hrvatskoj

Prema metodologiji EU za praćenje otpada od hrane, procjenjuje se da u EU kućanstvima nastaje više od pola (53%) ukupnog otpada od hrane.


Žalosno prekomjerno bacanje hrane u Europi i svijetu


Kad pribrojimo trgovine i ugostiteljski sektor taj udio iznosi 70%, dok 30% otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

U Hrvatskoj se godišnja količina otpada od hrane može zorno predočiti kolonom od oko 12.000 šlepera u ukupnoj duljini od 190 km (od Zagreba do Slavonskog Broda)!

Godišnja količina otpada od hrane u Republici Hrvatskoj
Infografika: Godišnja količina otpada od hrane u Republici Hrvatskoj / www.haop.hr

Prema istraživanju o otpadu od hrane u RH, koje je tijekom 2021. provelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, u kućanstvima i poslovnom sektoru Republike Hrvatske godišnje nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Čak 216.345 tona otpada od hrane ili gotovo 76% nastaje u kućanstvima (54 kg po stanovniku).

Transformacija prehrambenih sustava

Pitanje hrane izuzetno je važno upravo sada kada se globalno gospodarstvo suočava s ogromnim pritiskom zbog klimatskih promjena, sukoba, usporavanja i padova te visokih cijena hrane pogoršanih pandemijom COVID-19 i ratom u Ukrajini koji je u tijeku.

Ovogodišnji četvrti Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane ima za temu „Smanjenje gubitka i rasipanja hrane: Poduzimanje radnji za transformaciju prehrambenih sustava“.

Gubitak i bacanje hrane potkopavaju održivost naših prehrambenih sustava. Kada se hrana izgubi ili baci, svi resursi koji su korišteni za proizvodnju te hrane – uključujući vodu, zemlju, energiju, rad i kapital – odlaze u nepovrat. Osim toga, odlaganje otpada od hrane na odlagalištima dovodi do dodatne emisije stakleničkih plinova. Gubitak i bacanje hrane također mogu negativno utjecati na sigurnost hrane i dostupnost hrane te pridonijeti povećanju troškova hrane.

Trebamo stoga maksimalno iskoristiti hranu koju proizvodimo. Uvođenjem tehnologija, inovativnih rješenja, novih načina rada i dobre prakse za upravljanje kvalitetom hrane smanjiti će se gubitci i bacanje hrane.

Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane

Plan održivog razvoja do 2030. – posebno SDG 12, Target 12.3 – poziva na prepolovljenje globalnog bacanja hrane po glavi stanovnika na razini maloprodaje i potrošača te smanjenje gubitaka hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca. Cilj 16 također između ostalog poziva na “prepolovljenje globalnog bacanja hrane do 2030. godine”.

S obzirom da je preostalo sedam godina za postizanje ciljeva održivog razvoja postoji hitna potreba za ubrzanjem djelovanja kako bi se smanjio gubitak i rasipanje hrane.

Savjeti za smanjenje bacanja hrane

Za mnoge ljude u svijetu bacanje hrane postalo je navika. Bez razmišljanja kupujemo više hrane nego što nam je potrebno, puštamo da nam se voće i povrće pokvari ili uzimamo veće porcije nego što možemo pojesti… Ove navike ne štete samo našem budžetu nego i dodatno opterećuju prirodne resurse te štete našem okolišu.

Pročitajte konkretne savjete za smanjenje bacanja hrane iz rubrike odgovoran građanin:

Promijenimo svoje navike kako bi nam poštivanje hrane postalo način života!

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 uskoro stiže!

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img