Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti pokrenut je 2015. godine kako bi se skrenula pozornost na rodnu neravnotežu u znanosti. Obilježava se svake godine 11. veljače i ima za cilj podizanje svijesti o ključnoj ulozi koju djevojke i žene imaju u znanosti i tehnologiji. Međunarodne godišnje proslave organiziraju UNESCO i UN-Women.
Značajan rodni jaz postojao je godinama na svim razinama disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene postigle ogroman napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju, još su uvijek nedovoljno zastupljene u STEM-u. Prema UNESCO-vom Institutu za statistiku svjetski udio žena u istraživanju i razvoju manji je od 30%. U većini zemalja još je dug put do postizanja ravnoteže spolova u STEM područjima na svim razinama obrazovnog sustava. To znači da se u cijelom svijetu gubi potencijal znanja jer premalo visokokvalificiranih žena radi u STEM-u.
Sudjelovanje žena i djevojke u STEM područjima
Rješavanje nekih od najvećih izazova Agende za održivi razvoj – od poboljšanja zdravlja do borbe protiv klimatskih promjena – oslanja se na iskorištavanje svih talenata. To podrazumijeva ravnopravnije sudjelovanje žena u tim područjima. Proširivanje broja talentiranih istraživača i znanstvenika donosi nove perspektive, talente i kreativnost.
STEM područja općenito se smatraju ključnima za nacionalna gospodarstva pa ipak većina zemalja, bez obzira na razinu razvoja, nije postigla rodnu ravnopravnost u STEM-u. U većini tehnoloških područja koja pokreću četvrtu industrijsku revoluciju, žene još uvijek čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomanata računalnih znanosti i informatike. U najsuvremenijim poljima kao što je umjetna inteligencija, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena.
- 33,3% je globalni prosječni postotak žena istraživača, a samo 35% svih studenata u STEM područjima studija su žene
- 30% svih zemalja s dostupnim podacima o nacionalnom udjelu žena istraživača dosegnuo je paritet u 2016
- Unatoč statistici koja pokazuje približan učinak djevojčica i dječaka u prirodoslovlju i matematici prevladavaju jaki rodni stereotipi: mnoge su djevojčice još uvijek manje ohrabrene u STEM područjima i imaju ograničen izbor (ako ga uopće ima) za svoje obrazovanje i razvoj karijere.
- Čak i zemlje koje su postigle ravnopravnost spolova u smislu istraživača još uvijek se suočavaju s važnim izazovima u postizanju toga u svim aspektima, budući da vertikalna i horizontalna segregacija i dalje postoje kao prepreke.
- Žene zauzimaju malu manjinu na najvišim položajima usprkos poboljšanju posljednjih godina i samo 22 žene su do danas dobile Nobelovu nagradu u nekoj znanstvenoj disciplini.
Unatoč napretku posljednjih desetljeća, i danas je samo jedan od tri istraživača u svijetu žena. Ova uporna rodna nejednakost rezultat je brojnih prepreka s kojima se znanstvenice i dalje suočavaju. Upravo te prepreke mogu obeshrabriti djevojke da se bave znanstvenom karijerom i spriječiti napredak žena u tom području.
Žene u znanstvenom vodstvu: Nova era za održivost
Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti naglašava da žene i djevojke igraju ključnu ulogu u znanstvenim i tehnološkim zajednicama i da njihovo sudjelovanje treba ojačati. Žene trebaju znanost, a znanost treba žene. Samo korištenje svih izvora znanja i svih izvora talenta može otključati puni potencijal znanosti i odgovoriti na izazove našeg vremena.
Ove godine UN je odabrao temu Žene u znanstvenom vodstvu: Nova era za održivost. Cilj je pokrenuti raspravu o podzastupljenosti žena na mjestima donošenja odluka i vodećih pozicija u znanosti. To je ključno za postizanje tri stupa održivog razvoja: ekonomski prosperitet, socijalna jednakost i cjelovitost okoliša.
DOBRA HRVATSKA
