spot_img

Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti

“Čak i danas, u 21. stoljeću, žene i djevojke su zbog svog spola po strani u područjima povezanim sa znanošću. Žene moraju znati da imaju mjesto u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici te da imaju pravo sudjelovati u znanstvenom napretku.”
Audrey Azoulay, glavna direktorica UNESCO-a

Žene i djevojke predstavljaju polovicu svjetske populacije, a time i polovicu njezina potencijala. No značajan rodni jaz postojao je godinama na svim razinama disciplina znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) diljem svijeta. Iako su žene postigle ogroman napredak u povećanju sudjelovanja u visokom obrazovanju, one su još uvijek nedovoljno zastupljene u tim područjima.

Ravnopravnost spolova jedno je od ključnih pitanja za Ujedinjene narode. Osnaživanjem žena i djevojčica nastoji se pozitivno doprinijeti ne samo gospodarskom razvoju svijeta, već i napretku u svim ciljevima Agende za održivi razvoj 2030 .

Opća skupština UN-a je 22. prosinca 2015., Rezolucijom A/RES/70/212 ustanovila međunarodni dan kojim bi se prepoznala uloga koju žene i djevojke imaju u znanosti i tehnologiji. Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti, koji se obilježava 11. veljače, provode UNESCO i  UN-Women, u suradnji s institucijama i partnerima iz civilnog društva. Cilj je ovog obilježavanja potaknuti što više žena i djevojaka na uključivanje u znanost, promovirati razvoj karijere u znanosti i povećati svijest o doprinosu žena u znanosti.

Činjenice

  • Žene obično dobivaju manje potpore za istraživanje od svojih muških kolega i, iako predstavljaju 33,3% svih istraživača, samo 12% članova nacionalnih akademija znanosti su žene.
  • U najsuvremenijim poljima kao što je umjetna inteligencija, samo jedan od pet stručnjaka (22%) je žena.
  • Unatoč nedostatku vještina u većini tehnoloških područja koja pokreću četvrtu industrijsku revoluciju, žene još uvijek čine samo 28% diplomiranih inženjera i 40% diplomanata računalnih znanosti i informatike.
  • Istraživačice obično imaju kraće, slabije plaćene karijere. Njihov je rad nedovoljno zastupljen u časopisima visokog profila i često ih se zaobilazi za promicanje.
  • Muškarci su dvostruko češće pozivani govoriti na znanstvenim panelima nego žene.

Ova trajna nejednakost u suprotnosti je s člankom 24.  Preporuke UNESCO-a o znanosti i znanstvenim istraživačima  (2017.), koji potvrđuje da države trebaju osigurati da znanstveni istraživači uživaju jednake uvjete rada, zapošljavanja i napredovanja, ocjenjivanja, obuke i plaća bez diskriminacije.

Zastupljenost žena na Sveučilištu u Zagrebu

Prema podatcima koje je Sveučilište u Zagrebu prikupljalo u svrhu međunarodnog rangiranja U-Multirank 2022, u akademskoj godini 2020./2021. na Sveučilištu u Zagrebu studentice su činile 60,1% ukupnoga broja svih studenata. Broj studentica u STEM području također se bitno povećava iz godine u godinu te je u akademskoj godini 2020./2021. iznosio visokih 52%. Taj rast je najvidljiviji u biomedicinskom području u kojem su studentice činile čak 71,7 posto svih studenata.

Sastavnice Sveučilišta u Zagrebu aktivno rade na implementaciji rodne ravnopravnosti što rezultira kontinuiranim povećanjem broja znanstvenica iz godine u godinu. U akademskoj godini 2020./2021. na Sveučilištu u Zagrebu bila je zaposlena ukupno 2561 znanstvenica što čini 48% ukupnoga akademskog osoblja, a da će se taj broj i dalje povećavati govori činjenica da žene čine 52,3% svih doktoranada i poslijedoktoranada u sastavu akademskoga osoblja Sveučilišta.

O iznimnom doprinosu žena hrvatskoj znanosti govori i studija istraživačke grupe sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji koja je među 34 najcitiranija svjetska znanstvenika u 2020. sa Sveučilišta u Zagrebu uvrstila 12 znanstvenica.

DOBRA HRVATSKA

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img