EU zastupnici žele brze promjene! Europski parlament snažno gura zelenu politiku naprijed i kontinuirano poziva na veću korporativnu odgovornost i novo zakonodavstvo za više tzv. korporativne dužne pažnje.
Menadžeri bi mogli imati manje bonuse, poduzeća kazne i javna prozivanja, u obvezi su surađivati sa zainteresiranim civilnim sektorom …
Zahvaljujući većini EU parlament je na svojoj plenarnoj sjednici početkom lipnja usvojio stajalište za finalne razgovore s državama članicama EU-a o pravilima za obavezno uključivanje ljudskih prava i utjecaja na okoliš u upravljanje tvrtkama (planiranje, kontrolu, realizaciju, korekciju, odlučivanje na svim razinama). Pregovaračko stajalište Parlamenta usvojeno je s 366 glasova za, 225 protiv i 38 suzdržanih.
Od poduzeća će se zahtijevati da:
- identificiraju
- spriječe,
- prekinu
- ili ublaže negativan učinak
svojih aktivnosti na ljudska prava i okoliš, kao što je dječji rad, ropstvo, izrabljivanje radne snage, onečišćenje, degradacija okoliša i gubitak bioraznolikosti.
Važna je obveza tvrtki, također, da će morati:
- pratiti i procjenjivati i utjecaj svojih partnera u lancu vrijednosti, uključujući ne samo dobavljače, kao dosad,
- već i subjekte povezane s prodajom i distribucijom,
- kao i transportom, skladištenjem
- te gospodarenjem otpadom i s drugim područjima.
„Potpora Europskog parlamenta prekretnica je u promišljanju uloge korporacija u društvu. Zakon o korporativnoj odgovornosti mora osigurati da budućnost leži u poduzećima koja se prema ljudima i okolišu odnose na zdrav način – a ne u poduzećima koja su napravila model prihoda na temelju uništenja okoliša i izrabljivanja. Većina poduzeća ozbiljno shvaća svoju dužnost prema ljudima i okolišu. Tim poduzećima pomažemo ovim „zakonom o poštenom poslovanju“. Istovremeno šaljemo jasnu poruku onoj nekolicini velikih kaubojskih poduzeća koja se oglušuju o pravila.” – izjavila je nakon glasanja izvjestiteljica Lara Wolters (S&D, Nizozemska).
Tko je obveznik ?
Nova pravila primjenjivat će se na poduzeća sa sjedištem u EU-u, bez obzira na sektor kojem pripadaju, uključujući financijske usluge, i to s više od 250 zaposlenika i prometom većim od 40 milijuna eura te na matična društva s više od 500 zaposlenika i globalnim prometom većim od 150 milijuna eura. Pravilima će se obuhvatiti i poduzeća izvan EU-a s prometom većim od 150 milijuna eura, ako je u EU-u ostvareno najmanje 40 milijuna eura od tog iznosa.
Politika dužne pažnje sadrži također …
Poduzeća će morati provesti plan tranzicije s ciljem ograničavanja globalnog zatopljenja na 1,5°C, a u slučaju velikih tvrtki s preko 1000 zaposlenika, ispunjavanje ciljeva tog plana utjecat će na varijabilni dio plaće direktora (npr. bonusi).
Nova pravila također zahtijevaju od poduzeća da:
- surađuju s onima na koje njihove radnje utječu, uključujući aktiviste za ljudska prava i zaštitu okoliša,
- uvedu žalbeni mehanizam
- i redovito prate učinkovitost svoje politike dužne pažnje.
Kako bi se olakšao pristup ulagačima, korporativne informacije o politici dužne pažnje poduzeća također bi trebale biti dostupne na jedinstvenoj europskoj pristupnoj točki (ESAP).
Ozbiljne mjere, sankcije i nadzorni mehanizam
Poduzeća koja se ne pridržavaju pravila smatrat će se odgovornima za štetu i mogu ih sankcionirati nacionalna nadzorna tijela. Sankcije uključuju mjere kao što su:
- javno prozivanje,
- uklanjanje robe s tržišta ili
- novčane kazne u iznosu od najmanje 5% neto globalnog prometa poduzeća.
- a poduzećima izvan EU-a koja se ne budu pridržavala pravila bit će zabranjen pristup postupku javne nabave u EU-u.
Nove zakonske obveze u primjeni će biti za tri ili četiri godine, ovisno o veličini poduzeća. Manja poduzeća moći će odgoditi primjenu novih pravila za dodatnih godinu dana.
Europski parlament kontinuirano poziva na veću korporativnu odgovornost i zakonodavstvo o korporativnoj dužnoj pažnji. Prijedlog Europske komisije predstavljen je 23. veljače 2022. i njime se nadopunjuju drugi postojeći i nadolazeći zakonodavni akti, kao što su uredba o krčenju šuma, uredba o mineralima koji potječu iz sukobima pogođenih područja i nacrt uredbe kojom se zabranjuju proizvodi proizvedeni prisilnim radom.
S obzirom da je Parlament usvojio svoje stajalište, pregovori sa državama članicama o konačnom tekstu zakona mogu započeti. Države članice EU-a usvojile su svoje stajalište o nacrtu direktive u studenom 2022.
Usvajanjem ovog zakonodavstva Parlament odgovara na očekivanja građana u pogledu održive potrošnje kako je navedeno u prijedlogu 5(13), jačanja etičke dimenzije trgovine kako je navedeno u prijedlozima 19(2) i 19(3) i modela održivog rasta kako je navedeno u prijedlogu 11(1) i 11(8) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
Izvor: Eko vjesnik i EU tijela
DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2023.
odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr
