Riječ je o potpunom zaokretu u pristupu, razmišljanju, življenju i poslovanju, građana, tvrtki, država, koji će se odraziti na sve sektore gospodarstva – promet, energetiku, poljoprivredu, građevinarstvo, industriju, nove tehnologije. Zeleni će plan utjecati i na svakodnevni život Europljana, od toga kako jedu i stanuju, kakve automobile voze do promjena u mnogim zanimanjima i poslovima.
Europska komisija u novom sazivu već je osmislila novu strategiju razvoja koja Europu okreće prema zelenoj ekonomiji i održivom rastu. Paket mjera kojima se to treba postići, objedinjenih pod nazivom Europski zeleni plan („Green Deal“), Europska komisija objavila je 11. prosinca 2019. godine. U narednom roku od 100 Europa će usvojiti i „prvi europski zakon o klimi“
Europa ima ambiciozan plan i cilj:
CILJ: postati prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine!
– Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta. Zahvaljujući njemu smanjit ćemo emisije i pritom otvarati nova radna mjesta – poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
Europski zeleni plan kojim bi se trebala drastično smanjiti emisija stakleničkih plinova osmišljen je kako bi:
- očuvao prirodni okoliš i umanjio razorni utjecaj klimatskih promjena
- poboljšao život europskih građana
- omogućio europskim poduzećima da zauzmu vodeći položaj u području čistih proizvoda i tehnologija.
Iako je i europska politika dugo negirala utjecaj klimatskih promjena izazvanih čovjekovim utjecajem (doduše, u svijetu još uvijek ima dosta takvih političkih lidera), kada više nije mogla zatvarati oči pred istinom, odlučila ju je preokrenuti sebi u korist. Europski zeleni plan trebao bi Europskoj uniji omogućiti poziciju lidera u svjetskoj zelenoj ekonomiji, koja će Europljanima osigurati nova radna mjesta te održiv i stabilan rast, ali i zdraviji, bolji i pravedniji život. Uz ulaganja u zelene tehnologije i inovacije, održiva rješenja i nova poduzeća, Zeleni plan predviđa i socijalno pravednu tranziciju u kojoj ni jedna regija ili skupina građana neće biti zapostavljena. Dapače, Komisija će predložiti Mehanizam za pravednu tranziciju koji će raspolagati sa 100 milijardi eura.
– Predlažemo zelenu i uključivu tranziciju kako bismo poboljšali dobrobit građana te budućim generacijama ostavili zdravi planet – izjavio je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije.
MJERE – Zelenim planom ništa se ne prepušta slučaju:
Komisija će do ožujka 2020. predložiti prvi europski propis o klimi čime bi politička obveza postala i pravna obveza svim zemljama članicama te poticaj za ulaganja. Fosilna goriva i industrija temeljena na njima stvar će postati stvar prošlosti. Naravno, sve to zahtijevat će velika javna ulaganja, a nastojat će se da se i privatni kapital usmjeri na djelovanje u područje klime i okoliša. Kako bi poduprla Zeleni plan i osigurala njegovu provedbu, Komisija je predvidjela i izdašna financijska sredstva – za postizanje trenutačnih ciljeva u području klime i energije do 2030. bit će potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 260 milijardi eura, odnosno oko 1,5 % BDP-a u 2018. Komisija će početkom 2020. predstaviti Plan ulaganja za održivu Europu kako bi pomogla osigurati dostatna sredstva za ulaganja. Najmanje 25% dugoročnog proračuna EU-a trebalo bi biti namijenjeno borbi protiv klimatskih promjena, a Europska investicijska banka, Europska banka za klimu, pružit će dodatnu potporu. Kako bi privatni sektor pridonio financiranju zelene tranzicije, Komisija će 2020. predstaviti strategiju zelenog financiranja. Komisija će u ožujku 2020. pokrenuti „sporazum o klimi” kako bi i građani mogli aktivno sudjelovati u osmišljavanju novih mjera, razmjeni informacija, pokretanju lokalnih aktivnosti i predstavljanju rješenja koja se mogu primijeniti i drugdje.
ŠIRA SLIKA: Europa želi postati pozitivnim predvodnikom,
primjer svijetu, sebi i drugima na dobrobit
Dakako, europski su čelnici itekako svjesni da ni uza sve napore Europljana – a više od 40% javnih financijskih sredstava u području klime u svijetu osigurava EU – to nije dovoljno za spas planeta. Udio EU-a u globalnim emisijama već se i sada smanjuje (u razdoblju od 1990. do 2018. emisije stakleničkih plinova u EU smanjile su se za 23%, a istodobno je gospodarstvo poraslo za 61%), ali vrijeme je da i druge zemlje poduzmu mjere kako bi smanjile svoje udjele u globalnoj emisiji stakleničkih plinova. EU će ih na to potaknuti trgovinskim sporazumima.
U Zelenom planu osobito se ističe suradnja na održivosti sa zemljama zapadnog Balkana, zatim s afričkim kontinentom, s latinoameričkim, karipskim, azijskim i pacifičkim zemljama te sa zemljama skupine G20, koje su same odgovorne za 80% globalnih emisija stakleničkih plinova.
U idućoj objavi , 15. siječnja 2019., pobliže ćemo čitateljima predstavit 6 područja Zelenog plana.
DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2019.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.