Orkanska oluja (orkan je razoran vjetar brzine preko 120 km na sat), odavna ovdje nedoživljena, koja je 19. srpnja pogodila Hrvatsku i širu regiju, od Austrije do Rumunjske, odnijela brojne živote i prouzročila ogromnu štetu, upozorenje je na nepogode koje možemo očekivati sve češće.
Zemlja je pokazala svoju grubu stranu, čulo se se tim povodom. No… nije to ništa – još grublje lice očituje čovjek prema njoj, majci Zemlji, kroz dva stoljeća od kad je počelo industrijsko doba i potrošačko društvo.
Tko to tamo opstruira? U srpnju 2023. glasao EU parlament.
Znanost i struka već dugo upozoravaju na ozbiljnost stanja, na razmjere krize i skori istek vremena za korekciju. Ali i dalje, još uvijek, bez sustavnog odgovora!
Pokazuje se kako i dalje ne postoji dobra volja i spremnost gospodarstva na transformaciju i dekarbonizaciju, koje su nužne, želimo li sačuvati ono malo prirodnih resursa koji su nam preostali za naš život, a posljedično i cijeli planet za naše potomke.
Mnogi još ne mogu/ne žele čuti, vidjeti, prihvatiti opomene koje dolaze iz prirode, ali i od sve većeg čovječanstva! Vidljivo je to na mnogim primjerima uzastopnim jalovim klimatskim konferencijama (Paris, Glasgow, New York…)
Možda ćemo doista izgubiti gostoprimstvo i gostoljubljivost Zemlje, izgubiti klimu koja odgovara čovjeku!
***
„Koliko ljudskih života treba biti izgubljeno i koja je cijena materijalne štete koju smo spremni platiti prije nego shvatimo da moramo zaustaviti daljnje zagrijavanje planeta, krenuti u ozbiljnu dekarbonizaciju društva, zaštititi prirodu i njena staništa, i da u toj transformaciji trebamo sudjelovati svi jednako? Umjesto toga, investicije u fosilne industrije su se povećale, gušimo se u plastici koje će u morima uskoro biti više nego riba“, pita se Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Tko će najteže stradati ?
Cijeli planet je u klimatskoj krizi. Atmosfera je već za 1,1 °C. toplija u odnosu na predindustrijska vremena. Znatno prije očekivanog vremena bit će potrošena i ona rezerva do kritične razine od 1,5 °C.
Vremenske nepogode uzrokuju ogromne gubitke života i zdravlja ljudi, generiraju ogromne štete u ekosustavu, proizvodnji hrane i vode, te štete na infrastrukturi.
***
Najranjivije i najsiromašnije zemlje su već najviše pogođene. Siromašno stanovništvo najviše strada u olujama, u pomanjkanju vode, podnoseći velike previsoke vanjske temperature, čak do 48 stupnjeva C ovih dana u Kuvatju. Razvijeni i bogati pokazuju svoju individualističku i egoističnu crtu jednako kako su i prije tri godine ostavile same sebi, bez cjepiva protiv Covida, mnoge države Afrike, Azije i Latinske Amerike (samo jedan od četiri liječnika u Nigeriji dobio je cjepivo). Broj klimatskih izbjeglica naglo povećava iz godine u godinu
***
Ali, zašto trebaju zbog ljudi stradati i naše životinje – susjedi, bez vode, kisika, hrane..
***
Nije dovoljna prilagodba, treba mijenjati odnos prema Zemlji, mijenjati načine života!
Mogu li pojedinačni interesi, ustaljene 50-godišnje navike života, nepokretnost većine ljudi postati činitelji katastrofa i kataklizmi!? Mislimo li svi podjednako, kad kažemo što ćemo ostaviti svojim unicima, unucima prijatelja i rodbine, unucima susjeda? Kako to da mi odrasli ljudi nismo uopće ozbiljni, onoliko koliko bi zavrijedili moji unuci? Koliko bi bilo potrebno da budemo pošteni pored sobom u ogledalu!?
***
Klimatske promjene su globalni problem koji zahtijeva hitno globalno rješenje.
„Moramo dramatično smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima koja zagađuju okoliš i puno bržim tempom prijeći na obnovljive izvore energije. Moramo promijeniti način na koji dobivamo energiju, kako putujemo, koliko resursa trošimo, kako proizvodimo hranu i što jedemo. Dekarbonizacija gospodarstva je nužna, kao i prelazak na kružno gospodarstvo u kojem ne dominira glad za neprekidnim rastom, čime se troše ograničeni resursi. Svi naši napori trebaju se usmjeriti na prelazak na održivo gospodarstvo i život u skladu s prirodom“, zaključuje Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrij
Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2023.
Konzultant i autor , utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
