Da ste Guliver s nogama visokim koliko je more duboko, i da onako guliverski krenete, polako, koračati priobalnim dijelom Jadranskog mora, i pritom pretraživati dno, tražeći sve ono oku lijepo, najvjerojatnije tamo ne biste našli i ona raskošna crvena stabalca koralja. Općenito u teritorijalnim vodama Hrvatske, njega je malo, a u vodama do 50 metara dubine, skoro da ga i nema.
Izlovljen je koralj u nas na razne komercijalne načine. Grubo i nepažljivo lomljen (uništavan) povlačenjem ribarskih mreža potegača, onih koje oru i po dnu mora zahvaćaju sve redom. A nema ga i stoga što je naše obalno more, do naokolo rubnih otoka Kornata, Lošinja i susjednih Ilovika i Unija, Visa, Korčule pa do Mljeta, postalo toplo more – aktualnim zatopljenjem atmosfere grije se ljeti prekomjerno za „ukus“ koralja. Tu, u takvim „barama“, crveni jadranski koralj ne može živjeti pa nestaje; njemu je životni ambijent dubine ugodan kad je temperatura vode ne mlaka, već hladna. Nestali su lijepi koraljni grebeni duž Kornatskog otočja, pojedinačno ga ima, a preostale jadranske kolonije žive redovito u većim dubinama.
Jednom me jedna lijepa prilika dovela na par dana u Crveno more, njegov jordanski dio. Uplatili smo lokalnoj agenciji izletnički aranžman naslovljen „Gledanje koraljnih grebena“. Kad smo pristigli na lokaciju oboružani maskama i perajama, a prije skakanja u more, dobili smo i uputu vodiča i mornara: „Naravno da nećete kidati koralje, onako za uspomenu. Ali ne smijete ih ni dodirnuti, čak ni pogladiti, jer će poslije toga oni uginuti. Probudit ćete ih, a oni žive jedino sanjajući.“ I tako smo mi ronili (lebdjeli) povrh i naokolo nekoliko koraljnih obitelji, nevjerojatnih oblika, čudesnih boja. Vidio sam najrazličitije cvijeće po poljima i brdima, grozdove od latica (sve to planinareći); no ovo koraljno cvijeće u Jordanu bilo je ljepše. Postalo mi je jasno – zašto je aranžman dobio naziv „Gledanje…“ a ne „Obilazak koraljnih grebena“. Do užitka se najviše dolazi, dakle, pozornim dugim gledanjem.
Pa se pitam danas: zbilja, koliko ljudi čuva koralje u našem Jadranu, na način kako je to činio simpatični mornar-pripovjedač na brodu u Jordanu, pored grada Akabe.
Eto, to je moja priča.
U nastavku saznat ćete više o koralju, stanju kolonija, njegovu životu i sudbini te naporu ljudi da se sačuva; prenosim sažetak aktualne informacije o koralju, sa stranice zaštita-priroda.hr.
***
Crveni koralj – to neobično, kompleksno i prelijepo biće, dar Zemlje.
Crveni koralj (Corallium rubrum) je živo biće, raste, ali nije biljka kako se na izgled može učiniti. U stvari riječ je o mineralu koji je sastavljen od nekoliko tisuća minijaturnih životinjica. Njegova prekrasna boja i neobičan izgled pretvorile su ga u vrlo poželjan materijal za izradu nakita što je dovelo do sustavnog izlova ovog organizma i uništenja njegovog staništa.
Gdje se u Jadranu nalazi crveni koralj?
Velika eksploatacija crvenog koralja dovela je do toga da je populacija crvenog koralja u malim jadranskim dubinama već izuzetno smanjena, a pitanje je dana kada će se to dogoditi i s većim dubinama, s obzirom na to da tehnike ronjenja i izlova napreduju svakim danom.
Crveni koralj je organizam kojemu za rast i razvoj treba jako čisto more kakav naš Jadran još jest, posebno vanjske strane otoka. Za život koralja najbitnije je da mu je podloga na kojoj raste što čišća i da se nalazi pod utjecajem struje. Zašto je struja potrebna koralju? Zato jer čisti njegov dom od sedimentacije i zato što mu donose hranu u obliku sićušnih planktona.
Crveni koralj naraste do promjera od 50 centimetara. Koralj raste jako sporo i vrlo je osjetljiv na djelovanje čovjeka, što ga, osim izlova, još dodatno ugrožava.
EU pokušava spriječiti pretjerani izlov crvenog koralja i njegov nestanak
Osim u Jadranskom moru crveni se koralj nalazi i u Sredozemnom moru, a zakonom su donesene razne preporuke koje pokušavaju suzbiti prekomjerni ulov ovog fantastičnog morskog bića.
- Zabranjuje se vađenje koralja bilo čime osim čekićem;
- Izlov je zabranjen na područjima plićim od 50 metara kako bi se izlovljeni koraljni fond mogao oporaviti (osobito jer jako sporo raste);
- Ne smiju se vaditi koralji koji su manji od 7 centimetara u promjeru.
Upozoravajuće brojke koje govore o izlovu u Europi. Samo u Sredozemnom moru izlovi se do 20 tona crvenog koralja na godinu.
Izazovi izlova koralja u Hrvatskoj
Što se tiče Hrvatske, sudbina koralja je zapravo loša. Hrvatski zakon je neobičan; po njemu su crveni koralji u nas ugrožena vrsta, ali nisu zaštićena vrsta (jednom su bili i na listi strogo zaštićenih). Postoje trgovačka društva koja od državnih institucija imaju koncesiju na vađenje koralja pa to i dalje čine. No, nove koncesije Ministarstvo zaštite okoliša više ne izdaje.
Zaštiti takvih područja odmaže mali broj rendžera i ljudi koji bi se brinuli o njihovoj zaštiti. Loš utjecaj imaju i ribari koji današnjim načinom komercijalnog ribarenja poprilično uništavaju sve živo na morskom dnu. Osobito su štetni krivolovci koji koriste dinamit i tako trajno uništavaju kolonije i njihova staništa.
Ronioci-amateri koji žele vidjeti crvene koralje mogu to donekle učiniti u nacionalnim parkovima i parkovima prirode kao što su Kornati, Telašćica i Mljet; no njihov je izlov tamo strogo zabranjen i kažnjiv zakonom.
Utjecaj klimatskih promjena na crveni koralj
Uništenju populacije koralja pridonose i klimatske promjene jer je porast temperature mora pogibeljan za koralje. Crveni koralj obitava na temperaturama od 12-14 stupnjeva Celzijusa, a temperature više od tih ga ubijaju. Ovime su najviše ugrožene kolonije koje se nalaze na manjim dubinama, do 50 metara, koje se brzo ugriju u situaciji kad je, kako znamo, temperatura mora u našem priobalju od 24 pa nekad i do 26 stupnjeva.
Visoke temperature ne bi bile problem da potraju nekoliko dana, ali one potraju mnogo duže i time unište crveni koralj i mnoge druge morske organizme.
Što predlažu naši znanstvenici
Preporuka znanstvenika s hrvatskih učilišta ide za time da se državnom regulativom stvore dvije vrste zaštićenih morskih zona:
- zone u kojima se crveni koralj ne smije loviti te
- zona u kojima se ne smije loviti ni riba.
Time bi se očuvali ekosustavi, a neće doći do smanjenja izlova, kao što se većina ribara boji. Naime, na tim mjestima riba i koralji će se jače razmnožavati, a njihova će se populacija širiti i van tog područja.
Nevezano za institucionalne mjere, mi građani možemo biti presudni da daljnji život i opstanak koralja – suzdržavanjem od kupnje i korištenja koralja i sličnog morskog blaga iz Prirode.
Referenca: OVDJE
Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2022.
Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.
Konzultant i autor , utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.