Nedjelja bez rada: U Švicarskoj je nedjelja „sveti“ dan mira i odmora.

Nedjelja je tradicionalni dan odmora u Švicarskoj i u najvećem dijelu zemlje trgovine su uglavnom zatvorene. Inače užurbana gradska središta, nedjeljom su čudesno mirna i pusta. U pravilu je rad nedjeljom zakonom zabranjen, a nedjeljni mir i tišinu ne bi smio narušiti nikakav glasan zvuk — poput kosilice, rezača živice, usisavača, čavla zakucanog u zid ili čak zvuka bacanja staklenih boca u kontejnere za recikliranje stakla¹. 

Trgovine u Švicarskoj rade općenito od ponedjeljka do subote. Nedjelja se smatra poput državnog praznika, kada je većina trgovina zatvorena. Radno vrijeme trgovina neznatno se razlikuje od regije do regije. Po zakonu, švicarske tvrtke – uključujući trgovine – mogu biti otvorene od ponedjeljka do petka između 6 ujutro i 21 sat, a subotom do 18 sati. No, čak i unutar ovih parametara, rijetko koja trgovina radi do 21 sat.

Trgovine se, uobičajeno, otvaraju u 9 ujutro i zatvaraju u 18:30

• Trgovine rade puno vrijeme od ponedjeljka do petka, dok su subotom otvorene od 9 do 17 sati.
• U manjim trgovinama uobičajene su i pauze za ručak pa su najčešće zatvorene od 12 do 14 sati.
• Iznimno zakon dopušta rad nedjeljom trgovinama koje su vezane uz zračne luke ili javni prijevoz. Naravno artikli u tim trgovinama u pravilu će biti dosta skuplji od onih u običnim trgovinama i supermarketima.
• Iznimno i veće trgovine, tj. shopping centri, mogu biti otvorene određenim nedeljama tijekom godine, primjerice uoči božićnih ili uskršnjih blagdana.
• Također iznimno, rad nedjeljom dozvoljen je i u nekoliko manjih turističkih gradova i skijališta.

Zašto su trgovine u Švicarskoj nedjeljom zatvorene?

Tradicija neradne nedjelje u svijetu, pa tako i ovdje u Švicarskoj, svoje korijene ima u kršćanstvu koje nedjelju smatra danom odmora kada bi svi trebali prestati s radom, odmoriti se i otići u crkvu. To je tako još od 7. ožujka 321. godine kada je rimski car Konstantin izdao građanski dekret kojim je nedjelja postala dan odmora od rada – tradicija koja je ostala u Švicarskoj do danas.

Iako se s vremenom vjerski aspekt neradne nedjelje dosta smanjio, kao i odlazak u crkvu, mnogi Švicarci i dalje smatraju da je neradna nedjelja njihovo temeljno pravo. Pod pritiskom zainteresiranih šoping centara, pitanje otvaranja trgovina i nedjeljom, često se postavlja na referendumu u raznim kantonima i općinama, a koje predvode Zürich, Ticino i Luzern, no birači te inicijative i dalje uporno odbijaju. Sindikati podupiru stav građana, i sami vodeći kampanje protiv radne nedjelje u trgovinama, jer to onemogućuje maloprodajnom osoblju da uživa u danu odmora provedenom sa svojom obitelji. Ravnoteža između poslovnog i privatnog života za maloprodajne radnike ima i snažnu podršku većine švicarskih potrošača.

Što Švicarci rade nedjeljom?

Kako velika većina ljudi u Švicarskoj ima slobodnu nedjelju, a većina trgovina je zatvorena, mnoge švicarske obitelji taj dan koriste kao priliku za zajedničko vrijeme i odlazak na izlete. Pješačenje, planinarenje, izleti biciklom i posjeti švicarskim povijesnim znamenitostima neke su od najpopularnijih aktivnosti. Mirnije gradske ulice također omogućuju ljudima da posjete rođake i prijatelje u gradovima ili odu u turističko razgledavanje bez prometne gužve i stresa.

Detaljnije o zakonskoj regulativi rada nedjeljom u Švicarskoj

Rad nedjeljom i noću u Švicarskoj je zakonom zabranjen. Naravno neki nužni sektori ne podliježu toj zabrani. U svim drugim sektorima poslodavci mogu podnijeti zahtjev za odobrenje rada nedjeljom i noću.

Zakon u Švicarskoj razlikuje povremeni i redovni rad nedjeljom:

• Povremeni rad nedjeljom podrazumijeva rad do šest nedjelja godišnje, odnosno u slučaju iznimnog rada na određeno vrijeme do 12 nedjelja u tijeku tri mjeseca. U nedjelje se računaju i državni praznici.
• Svaki rad koji traje duže od šest ili 12 nedjelja/državnih praznika smatra se redovnim radom nedjeljom.

Važno je znati i ovo:

• Rad nedjeljom je moguć samo uz posebno odobrenje i suglasnost zaposlenika.
• Za zapošljavanje radnika za povremeni rad nedjeljom, poslodavac je dužan podnijeti zahtjev nadležnom kantonalnom organu u kojem obrazlaže zašto je rad neophodan, dok se za redovni rad nedjeljom treba obratiti Državnom tajništvu za gospodarstvo.

Prava radnika za povremeni rad nedjeljom:
Osobe koje rade do šest nedjelja godišnje imaju pravo na 50% dodatka na plaću kao i na naknadu za odmor koja varira ovisno o broju odrađenih sati:
– Osobe koje nedjeljom rade pet sati ili manje imaju pravo na odsustvo u istom trajanju unutar četiri tjedna.
– Osobe koje rade nedjeljom duže od pet sati imaju pravo na jedan dan odmora od najmanje 24 sata neprekidno (pored dnevnog odmora , tj. vremena odmora od najmanje 11 sati između dva radna dana, što predstavlja vrijeme odmora od ukupno 35 sati), tijekom tekućeg ili sljedećeg tjedna.

Prava radnika za redovan rad nedjeljom:
Osobe koje redovito rade nedjeljom imaju pravo na odsustvo kao naknadu, a koje varira ovisno o broju odrađenih sati.
– Osobe koje nedjeljom rade pet sati ili manje imaju pravo na odsustvo u istom trajanju unutar četiri tjedna.
– Naknada za rad duži od pet sati je dan odmora od najmanje 24 sata neprekidno (uz dnevni odmor tj. odmor od najmanje 11 sati između dva radna dana, što predstavlja naknadu od ukupno 35 sati). ), tijekom tekućeg ili sljedećeg tjedna.

Protuzakonito je u Švicarskoj  isplaćivati novčanu naknadu umjesto odobravanja slobodnog vremena, jer je svrha slobodnog vremena omogućiti radnicima da nadoknade izgubljeno vrijeme za odmor u nedjelju/državni praznik na kojem su radili.

——
⁽¹⁾ “mirni sati” definirani su kantonalnim propisima i mogu se malo razlikovati, no uobičajeno se primjenjuje: podnevni mir – radnim danom od 12 do 13 sati / noćna tišina – radnim danom od 20 ili 22 do 6 ili 7 ujutro / mir nedjeljom i praznicima – cijeli dan

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr