Mediji i PR službe: Kako odgovorno izvještavati o epidemiji COVID-19. Ne borimo se samo protiv pandemije nego i “infodemije”!

covid-19

Epidemija koronavirusa i bolesti COVID-19 za sada ne pokazuje znakove smirivanja. Novinarski rad u ovakvim situacijama iznimno je važan. Posebno je važno točno i pravodobno izvještavati javnost kako bi se izbjegla nepotrebna panika.

Global Investigative Journalism Network objavila je savjete za novinarke i novinare oko izvještavanja o COVID-19 koje vam donosimo u nastavku.

odgovorno izvjestavanje 1

Kako uravnoteženo izvještavati?

  • Smanjite uporabu subjektivnih pridjeva u izvještavanju; na primjer: “smrtonosna” bolest.
  • Pažljivo birajte fotografije, tako da izbjegnete širenje pogrešne poruke.
  • Objasnite preventivne radnje; to vašu priču može učiniti manje zastrašujućom.
  • Zapamtite da su statističke priče manje zastrašujuće od anegdotalnih.
  • Izbjegavajte clickbait naslove i budite kreativni u prezentaciji.
  • Naglašavajte znanstvene činjenice, ne političke.
  • Više pažnje posvetite liječnicima nego političarima
  • Koristite naziv COVID-19 (i dok traje: pandemija)

RIJEČI SU VAŽNE:

Epidemija je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji;

Pandemija je epidemija koja se proširila širom svijeta.

Terensko izvještavanje u doba epidemije

U globalnom izbijanju bolesti, novinari ne mogu s terena izvještavati iz – samoizolacije. Moramo ići na teren, a pritom postoji rizik od zaraze. Stoga pazite na sebe. Prije nego što izađete na teren pratite savjete liječnika. Informirajte se o točnom stanju na područje u koje idete, pratite savjete za izbjegavanje infekcije u pogođenim područjima, planiranje putovanja i budite oprezni.

odgovorno izvjestavanje 2

  • Ako posjećujete zaraženo mjesto, na primjer medicinsku ustanovu, koristite zaštitne rukavice.
  • Možda će vam biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema (PPE) kao što su zaštitno odijelo i maska za lice.
  • U pogođenom području, ne posjećujte tržnice na kojima se prodaje svježe meso i riba, kao ni farme.
  • Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama (živim ili mrtvim) i njihovim okolišem.
  • Ne dirajte površine koje su onečišćene životinjskim izmetom.
  • Ako radite u zdravstvenoj ustanovi, tržnici ili na farmi, nikada ne stavljajte opremu na pod.
  • Uvijek dekontaminirajte opremu brzo djelujućim antimikrobnim maramicama, nakon čega slijedi temeljita dezinfekcija.
  • Nikada ne jedite i ne pijte dok dodirujete životinje ili ste u blizini tržnice ili farme.
  • Ruke uvijek temeljito isperite vrućom vodom i sapunom, i to prije nego što dođete u pogođeno područje te tijekom boravka i nakon napuštanja tog područja.

Pratite obavijesti:

  1. Svjetske zdravstvene organizacije
  2. Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i njegovih lokalnih ispostava.

Kada birate sugovornike, birajte pažljivo. Imajte na umu da do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći. Virus je nepoznat i nepredvidiv i nema dovoljno istraživača ili liječnika specijaliziranih za COVID-19. Kad birate stručnjake, razmislite o pet prijedloga Williama Hanageja, izvanrednog profesora epidemiologije na Harvardu:

  • Pažljivo birajte stručnjake. Primanje Nobelove nagrade za jedan znanstveni predmet ne čini autoriteta za sve znanstvene teme.
  • Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom – a što je zapravo nagađanje ili mišljenje.
  • Budite oprezni kad citirate nalaze iz “prijepisa” ili neobjavljenih akademskih radova.
  • U ocjenjivanju novosti, novih teorija i tvrdnji, pomoć zatražite od znanstvenika. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, „provjeru činjenica“ prije objave trebale bi proći i kolumne i komentari.
  • Pročitajte radove novinara koji dobro pokrivaju znanstvene teme.

Ne borimo se samo protiv epidemije nego i “infodemije”

odgovorno izvjestavanje 4

Međunarodna novinarska mreža IJNet sastavila je popis savjeta za izvještavanje o COVID-19 uz savjete novinara koji su pratili bolest. Ovo su ključne točke:

  • Shvatite raspoloženje na terenu – a zatim to prenesite u svoj rad.
  • Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu.
  • Pazite na naslove.
  • Upamtite: Nisu sve brojke točne.
  • Razgovarajte sa što više ljudi.
  • Izbjegavajte rasne i ostale stereotipe
  • Razmislite o načinu na koji intervjuirate stručnjake.
  • Nemojte zanemariti priče koje nisu uzbudljive.
  • Postavite svoja ograničenja. Ponekad je bolje reći “ne” uredniku.

odgovorno izvjestavanje 5

Savjeti za razgovor sa žrtvama (npr. izliječenim osobama):

  • Tretirajte žrtve dostojanstveno.
  • Dopustite žrtvi da ona vas “pozove” u priču, odnosno slušajte.
  • Omogućite joj da diktira vrijeme i okvir razgovora.
  • Budite transparentni.
  • Ne zaboravite tražiti žrtvin pristanak za otkrivanje identiteta.
  • Ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao.
  • Dobrobit žrtve mora imati prednost pred pričom.
  • Slušajte, čekajte i ne postavljajte odmah najteža pitanja.
  • Ne zaboravite da morate zaštititi i sebe: višekratno suočavanje s traumatiziranim žrtvama može utjecati na vas

snh

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava