Mirela Drkulec Miletić: Pandemija povećala online kupnju, ali i zagađenja okoliša dostavom!

online shoping

Problem je star i poznat: naime, promet kao sektor spada među tri najveća zagađivača uopće! I ništa posebno se tijekom pandemije nije promijenilo, već se samo još i više usložilo, kako pokazuju neka istraživanja i razmišljanja stručnjaka o tome.

Pandemija korona virusa unijela je velike promjene u navike i ponašanje ljudi. Jedna od promjena odnosi se i na način kako kupujemo stvari potrebne za život. Sve smo skloniji ne napuštati sigurnost doma radi nabavke hrane i osnovnih potrepština, ali i odjeće i drugih proizvoda. Mnogi ljudi koji do izbijanja pandemije nisu koristili kupnju klikom miša, otkrili su jednostavnost i praktičnost online kupnje. Internetska kupnja i prije pandemije bilježila je velik godišnji rast što je kriza Covid-19 dodatno povećala.

TOČNO, ON-LINE PRODAJA JE POVEĆANA!

Danas ljudi češće i više kupuju on-line  nego prije

Pokazuje to i istraživanje provedeno na 3700 potrošača u devet država (Brazil, Kina, Njemačka, Italija, Republika Koreja, Ruska Federacija, Južna Afrika, Turska i Švicarska) prema kojemu tijekom pandemije više od polovine ispitanika sada češće kupuju putem interneta. Potrošači u gospodarstvima u razvoju, napravili su najveći zaokret prema internetskoj kupnji! Pokazuje to istraživanje koje su proveli Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Netcomm Suisse eCommerce Association u suradnji s Brazilskim mrežnim informacijskim centrom i Inveonom.

Internetske narudžbe ukupno  veće 6 do 10%

Ovo je istraživanje pokazalo da su se samo internetske narudžbe robe široke potrošnje povećale za 6 do 10 posto u odnosu na razdoblje prije pandemije, pri čemu je najveći porast zabilježen u Kini i Turskoj, a najslabiji u Švicarskoj i Njemačkoj, čiji su stanovnici i otprije naviknuli kupovati online. Istraživanje je pokazalo da je najveći porast internetske kupnje zabilježen kod žena i osoba slabijeg obrazovanja, osobito u manje razvijenim zemljama.

Doduše, valja reći da je u tijeku pandemije prosječna mjesečna potrošnja po kupcu znatno niža od one u razdoblju prije pandemije, jer su potrošači odgodili veće izdatke, a najveći pad od čak 75% pretrpjeli su sektori turizma i putovanja. No, to je već neka druga tema.

Promjene će ostati kao trajne

„Pandemija Covid-19 ubrzala je pomak prema digitalnijem svijetu. Promjene kojima sada svjedočimo imat će trajne učinke na svjetsko gospodarstvo kad se ono počne oporavljati“, rekao je glavni tajnik UNCTAD-a Mukhisa Kituyi.

U spomenutom istraživanju većina ispitanika izjavila je da će i nakon pandemije nastaviti kupovati putem interneta.

A kako je u s on-line kupnjom sada u Hrvatskoj?

Čini se da su lockdown u proljeće prošle godine i ograničenja kretanja zbog pogoršanja epidemiološke situacije i kod nas dovele do rasta e-trgovine.

– Prema podacima DZS-a nominalni indeksi prometa od trgovine na malo po trgovačkim strukama u prvih deset mjeseci 2020. godine u odnosu na isto razdoblje 2019. pokazuju da trgovina na malo internetom ili poštom raste i na mjesečnoj i na godišnjoj mjesečnoj razini. Tako je u Hrvatskoj trgovina internetom ili poštom porasla za 12,1 % u prvih deset mjeseci 2020. u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Također i na mjesečnoj godišnjoj razini bilježi se rast prometa u trgovini na malo internetom ili poštom, i to na razini od 18,1% , koliko je porastao u listopadu 2020. u odnosu na listopad 2019. godine – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

ZAMKE ON-LINE KUPNJE U POGLEDU ZAGAĐENJA

Možda mislite kako je to zapravo dobro i da je internetska kupnja „zelenija“ od kupovine u trgovini. Tome u prilog idu ovi pokazatelji: vozači supermarketa često obavljaju i po 120 isporuka u krugu od 80 kilometara, proizvodeći ukupno 20 kg CO2, dok bi 21 km vožnje do udaljenijeg šoping centra i natrag za jedno kućanstvo generiralo 24 puta više CO2.

Međutim, stvarnost je složenija od toga. Mnoge kućne dostave prvi put propadnu, a vozač mora pokušati isporučiti robu u drugom ili trećem pokušaju. Kupci koji odaberu brzu dostavu dodatno povećavaju ugljični otisak. K tome, mnogi vraćaju proizvode kupljene online jer im ne odgovaraju.

  • Studija u Njemačkoj pokazala je da se vraća čak svaka treća internetska kupnja. Odnosi se to posebno na odjeću. Dvije milijarde takve robe završi na odlagalištu otpada. Naime, mnoge tvrtke smatraju da im je jeftinije vraćene predmete baciti nego platiti sortiranje i čišćenje vraćene odjeće.
  •  Internetska kupnja stvara i puno više otpada od ambalaže, jer se proizvod u postojećoj ambalaži još pakira u ambalažu za dostavu. K tome, proizvodi često dolaze iz različitih distribucijskih centara što rezultira većim emisijama stakleničkih plinova.
  • Jedno istraživanje krajem 2020. iz Velike Britanije također pokazuje kako 42% ispitanika priznaje da im utjecaj na okoliš internetske kupnje nije prioritet ove godine, jer smatraju da nemaju drugu mogućnost. Iako, 44% ispitanika smatra važnim da se ambalaža može reciklirati, a 42% kaže da je važno da omot odgovara veličini proizvoda.
  • Za tvrtke i okoliš osobito je skup takozvani posljednji kilometar do vaših vrata. Dostava proizvoda do kućnih vrata višestruko je povećala broj dostavnih vozila na cestama, a time i gužve i zagađenje. Već sada se najavljuju neka poboljšanja koja bi pomogle da se smanje emisije CO2 uzrokovane dostavom, od korištenja električnih vozila, bicikla (Glovo, Wolt.. ) do noćnih isporuka.

NESLAGANJE ISTRAŽIVAČA: ŠTO ĆE SE DOGODITI „NAKON“?

Doduše, neki se istraživači ne slažu s tvrdnjom da je dostava proizvoda na kućna vrata povećala emisije CO2 u vrijeme pandemije. Kažu, došlo je do povećanja zbog e-trgovine, ali je istodobno smanjena emisija CO2 zbog raznih ograničenja ekonomije koje su uvele pojedine zemlje, npr. manje ljudi svakodnevno putuje na posao jer rade od kuće, drastično je smanjen i avio-prijevoz te turistička putovanja pa tako i putovanja kruzerima… Tijekom „zaključavanja“ zbog pandemije emisije ugljika u svijetu pale su za više od 8%.

Zapravo, pravi porast zagađenja zbog velikog rasta online kupnje tek treba očekivati kada pandemija posustane, a gospodarstva ponovno krenu raditi punom parom. Vrlo je vjerojatno da će se proizvodnja, putovanje na posao, turistička putovanja i sve grane gospodarstva vratiti na staro, a navike kupnje jednim klikom miša malo će se tko odreći. E, tada zaista možemo očekivati veliki globalni rast emisija CO2. Naravno, ako nešto u međuvremenu ne poduzmemo.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Veljača, 2021.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava
test5284