Zoonoze su bolesti U PORASTU! Ekološka neravnoteža tome pogoduje!

Wet market

“Iako su mnogi na svijetu iznenađeni covidom-19, mi koji radimo sa zoonozama (bolestima životinja i ljudi) nismo. Ta pandemija bila je vrlo predvidiva”, kaže Delia Randolph, veterinarska epidemiologinja iz ILRI-ja i vodeći autor jednog važnog izvješća. Naime, skupina stručnjaka u izvješću iz rujna 2020. upozorila je da raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešli na čovjeka, a jedna od njih je covid-19.

Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primjeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu pridonosi uništenje okoliša, navode UN-ova agencija za okoliš (UNEP) te Međunarodni institut za istraživanja u području stočarstva (ILRI).

Randolph je opisala “vrlo jasan trend” otkako su 30-te godine pokazale da 75 posto novih bolesti potječe iz divljine. COVID-19, na primjer, najvjerojatnije potječe od šišmiša, navode UNEP i ILRI.

Nove bolesti – pojavit će se

Nove bolesti pojavit će se ako vlade ne poduzmu aktivne mjere da spriječe druge zoonotske bolesti da prijeđu na ljudsku populaciju, upozorava UNEP.

Izvješće identificira sedam trendova odgovornih za prevalenciju zoonoza, a među njima su povećana potražnja za životinjskim proteinom, rast intenzivne i neodržive poljoprivrede, rast korištenja i eksploatacije područja na kojima obitavaju divlje vrste te klimatske promjene. 

“Znanost jasno kaže da ako nastavimo eksplotirati divljinu i uništavati naše ekosustave, tada možemo u godinama koje su pred nama očekivati stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

Zaštita okoliša može pomoći zaštititi ljude od dugotrajne globalne pandemije kao što je covid-19 jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena”, navodi UNEP.

Ogromne brojke… A u to još nisu uračunate posljedice od Covida…

  • Svake godine oko 2 milijuna ljudi, uglavnom u državama niskih i srednjih primanja, umire od zanemarenih zoonoza, kaže se u izvješću.
  • Samo u zadnja dva desetljeća, zoonotske bolesti izazvale su gospodarske gubitke veće od 100 milijarda dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan covidom-19 za koji se očekuje da će dosegnuti 9 bilijuna dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.

Afričke zemlje – a brojne među njima uspješno su riješile zoonotske pandemije – imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije kroz pristup koji uključuje ljudsko, životinjsko te zdravlje okoliša.

“Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se nositi s pandemijama”, kaže generalni direktor ILRI-ja Jimmy Smith.

Afričke nacije kombiniraju primjerice javno zdravlje, veterinare i stručnjake za okoliš i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.

Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanje te rani odgovor. “Ako se pandemija otkrije u samom početku [studije su to pokazale] troškovi se mogu smanjiti za 90 posto”, kaže  Randolph.

Izvor: Hina

****

ŠTO SU ZOONOZE – DEFINICIJA

Vrh obrasca

Zoonoze (od grčkih riječi zoon – životinja i nosos – bolest) predstavljaju skupinu zaraznih bolesti, zajedničkih ljudima i pojedinim životinjskim vrstama, koje se mogu prenositi sa životinja na ljude (prvenstveno)  i obratno. Uzročnici zoonoza se prvenstveno nalaze među životinjama ali se pod određenim okolnostima mogu prenijeti i na čovjeka. Izvori širenja zoonoza mogu biti i domaće i divlje životinje.

Ljudi se mogu inficirati direktno preko živih životinja (kontaktom sa slinom, izmetom, mokraćom te ugrizom ili ogrebotinom) ili nakon konzumiranja onečišćene hrane životinjskog porijekla. Težina simptoma oboljenja u ljudi može varirati od blagih simptoma do po život opasnih stanja. Zoonoze mogu biti posebno opasne za bebe i djecu, trudnice, starije osobe, te za ljude s oslabljenim imunološki sustavom. Svake godine milijuni ljudi obole zbog zoonoza porijeklom od hrane

Zoonoze mogu biti infekcije odnosno infestacije.

  • Infekcija(od latinske riječi inficere – “onečistiti”, “zaraziti”) je terminološki izraz koji u medicini označava zarazu, odnosno prodor stranih patogenih organizama u tijelo domaćina čije djelovanje može izazvati smetnje u normalnom funkcioniranju domaćinovog organizma.
  • Infestacija ili invazija(od latinskih riječi infeste – neprijateljski, infesto – napasti) je medicinski terminološki izraz za skupinu bolesti kod kojih uzrok oboljenja parazit (od grčkih riječi para = pored i sitos = hrana). Paraziti su patogeni organizmi koji žive u (endoparaziti) ili na (ektoparazit) drugom organizmu, koji se naziva domaćin, tijekom dužeg vremenskog perioda.

Zoonoze su poznate kroz mnoga stoljeća, a do danas ih je opisano preko 200. Kao patogeni organizmi koji mogu biti uzrokom pojave zoonoza najčešće se navode organizmi mikroskopske veličine poput virusa, bakterija, parazita, gljivica ili drugih nekonvencionalnih uzročnika poput priona. Najčešće su, ipak, zoonoze uzrokovane bakterijama među kojima, kao značajnije valja navesti Salmonellu i Campylobacter. Glavni simptomi kod zoonoza uzrokovanih navedenim bakterijama su: povišena temperatura, dijareja, bolovi u trbuhu, slabost i mučnina.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. World Health Organization – WHO) oko 75% novih bolesti koje su pogodile ljude u zadnjih desetak godina uzrokovano je patogenim organizmima koji potječu od životinja ili od proizvoda životinjskog podrijetla. Velik broj tih bolesti imaju potencijal za širenje na različite načine i na velike udaljenosti te vrlo lako mogu postati globalni problem.

Pojedine se zoonoze, poput bjesnoće, bruceloze, lišmanioze i ehinokokoze kontinuirano pojavljuju u većem broju zemalja, posebice u zemljama u razvoju u kojima pogađaju najsiromašnije dijelove ljudske populacije, uzrokujući velik broj oboljenja, koji se godišnje mogu iskazati u milijunima, od kojih velik broj ima i smrtan ishod. Dodatno, važnije zoonoze utječu na efikasnu proizvodnju hrane životinjskog podrijetla i stvaraju zapreke i međunarodnoj trgovini životinja i proizvoda životinjskog podrijetla te se stoga može ustvrditi da imaju važan utjecaj na socioekonomski razvoj

Izvor: www.hah.hr

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu

 

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2020

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava
test5284