spot_img

Objava za analitičare: Kako je rat utjecao na okoliš Ukrajine?

Novo izvješće OECD-a detaljno opisuje utjecaj rata u Ukrajini na okoliš i izglede za “zelenu rekonstrukciju”. Šume, kopneni i morski ekosustavi, tvornice, ceste i kuće u Ukrajini pretrpjeli su “rasprostranjenu i ozbiljnu štetu” od granatiranja. Zdravstveni rizici uključuju toksično onečišćenje od oružja, građevinskih ostataka i nesigurne vode. Eventualna poslijeratna obnova mogla bi “iz temelja transformirati” Ukrajinu prema zelenoj, ugljično neutralnoj ekonomiji, kaže OECD.

Ruski rat u Ukrajini izazvao je “neposredne i dugoročne posljedice na ljudsko zdravlje”, ali i “rasprostranjenu i ozbiljnu štetu” okolišu, upozorava novo izvješće. Iako se Ukrajina mora usredotočiti na kratkoročno uklanjanje rizika, nakon rata moglo bi doći do zelenog oporavka, smatra Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Šteta na okolišu u Ukrajini

Ruska invazija unazadila je napredak koji je Ukrajina postigla u ekološkim izazovima prije rata, kaže OECD. Granatiranje je prouzročilo široku i ozbiljnu štetu ukrajinskom okolišu, prirodnim resursima i infrastrukturi, navodi se u izvješću. To uključuje šume i kopnene i morske ekosustave, uz industrijske objekte, prometnu infrastrukturu i kuće.

Ukrajinska infrastruktura za vodu, kanalizaciju i upravljanje otpadom također je pogođena. Rezultat su “neposredne i dugoročne posljedice za ljudsko zdravlje i ekosustave”, kaže OECD.

Dugoročni zdravstveni rizici

Zrak, voda i tlo u Ukrajini zagađeni su otrovnim tvarima zbog “kontinuiranih baražnih udara” na infrastrukturu poput rafinerija, kemijskih tvornica, energetskih postrojenja, industrijskih skladišta i cjevovoda. Požari i urušavanje zgrada dodatno povećavaju problem.

To predstavlja rizik od dugoročnih zdravstvenih prijetnji poput raka i respiratornih bolesti. Utjecaji će se osjetiti izvan granica Ukrajine i kolektivno predstavljaju “ozbiljne zdravstvene rizike za stanovništvo”, kaže OECD.

Nesigurna opskrba vodom

Oštećenje ukrajinske vodoopskrbne infrastrukture takvo je da oko 1,4 milijuna ljudi u zemlji trenutno nema pristup čistoj vodi, a još 4,6 milijuna ljudi ima samo ograničen pristup čistoj vodi.

OECD u svom lipanjskom izvještaju konstatira da je granatiranje uzrokovalo ozbiljnu štetu ukrajinskom vodoopskrbnom sustavu od rijeke Dnjepar do grada Mikolajeva. Time je prekinut pristup pitkoj vodi na tri tjedna – sve dok susjedne regije nisu odgovorile transportom vode za zadovoljenje osnovnih potreba. U lipnju je Ukrajina započela provjeru zdravstvenih podataka za koleru – potencijalno smrtonosnu bakterijsku infekciju uzrokovanu konzumiranjem kontaminirane hrane ili vode.

Vojni otpad u Ukrajini

U Ukrajini su se razine otpada “dramatično” povećale zbog vojnih operacija. To uključuje vojna vozila i opremu koja su oštećena ili napuštena, fragmente granata, civilna vozila i ostatke zgrada. Tu je i neprikupljeni kućni i medicinski otpad.

Dio tog otpada je toksičan i trebat će posebno rukovanje, transport i odlaganje, kaže OECD. Na primjer, medicinski otpad i fragmenti granata. Građevinski ostaci također mogu sadržavati otrovne tvari poput azbesta – minerala nalik vlaknima koji može oštetiti pluća – i teške metale poput olova i žive, koji su povezani s višestrukim zdravstvenim rizicima.

Priroda u Ukrajini pati

Ukrajina procjenjuje da je 900 njezinih zaštićenih prirodnih područja pogođeno ruskim vojnim aktivnostima. Oko 30% svih ukrajinskih zaštićenih područja – koja pokrivaju 1,2 milijuna hektara – pati od posljedica rata.

“Šume su uništene požarima izazvanim granatiranjem i zlouporabom od strane ruskih snaga, a mnoge su zatrpane uništenim ili napuštenim vojnim vozilima”, kaže OECD.

Otrovno oružje

Ostaci streljiva u Ukrajini izravan su rizik za javno zdravlje. One ispuštaju otrovne tvari u tlo i utječu na kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Opasne tvari uključuju teške metale koji se koriste u municiji, eksplozivne spojeve i pogonska goriva iz projektila i raketa.

“Veliki broj napuštenih ili oštećenih vojnih vozila sadrži otrovne materijale koji predstavljaju rizik za civile i okoliš i zahtijevaju pažljivo rukovanje tijekom prikupljanja i odlaganja”, dodaje OECD.

Kratkoročna rješenja

Kratkoročno gledano, fokus Ukrajine trebao bi biti “uklanjanje i smanjenje” neposrednih rizika za ljudsko zdravlje i okoliš od utjecaja rata. Prikupljanje, obrada i sigurno zbrinjavanje “ogromne količine” vojnog i drugog otpada pomoći će u smanjenju neposrednih zdravstvenih rizika, kaže OECD.

Popravak i ponovna izgradnja “učinkovitije ekološke infrastrukture” također će biti hitan prioritet. To će biti potrebno za osiguranje sigurne pitke vode i sanitarnih uvjeta te za prikupljanje, pohranjivanje i obradu otpada – pri čemu se najprije rješavaju najveći rizici za ljudsko zdravlje.

Dugoročna rješenja za Ukrajinu

Dugoročno gledano, Ukrajina može iskoristiti svoju poslijeratnu obnovu da se “temeljno transformira” prema zelenom, ugljično neutralnom gospodarstvu, kaže OECD. 

“Obnova ne bi trebala ponovno stvoriti prijeratno gospodarstvo, koje se temeljilo na fosilnim gorivima, energetski neučinkovito i intenzivno zagađivalo”, kaže se u izvješću. Umjesto toga, prioritet treba dati izgradnji energetski učinkovitijih industrija i transportnih sustava koji manje zagađuju okoliš. Kuće, škole i bolnice trebale bi se obnoviti materijalima s niskim udjelom ugljika kako bi bile energetski učinkovitije, kaže OECD.

Ukrajina će trebati politiku zaštite okoliša, propise i standarde koji će voditi ovu zelenu transformaciju, kaže se. Održivo financiranje obnove Ukrajine također bi trebalo biti usmjereno prema postizanju ekoloških i zelenih ciljeva. “Ova vizija bi trebala obuhvatiti ne samo područja koja su najviše pogođena ratom, već cijeli teritorij Ukrajine.”

Posljedice rata u Ukrajini bit će svestrane i dalekosežne – hoće li doći do stanja „katastrofa za katastrofama“?

Ruska invazija na Ukrajinu imat će dalekosežne posljedice u raznim područjima: situacija je evoluirala u humanitarnu krizu, dovela je do nestabilnosti sigurnosti hrane i energije i postavlja pitanja o arhitekturi globalne sigurnosti.

Ovi izazovi neće biti ograničeni na Ukrajinu, već će zbog globaliziranog svijeta u kojem živimo predstavljati izazove diljem svijeta. Moraju se pronaći i kratkoročna i dugoročna rješenja kako bi se osiguralo da te posljedice neće dovesti do katastrofa za katastrofama.

Ruska invazija na Ukrajinu bila je prekretnica za svjetsku sigurnost, međunarodno gospodarstvo i našu globalnu energetsku arhitekturu. Nije moguće ovakav rat svesti na jednu regiju dok živimo u globaliziranom svijetu. Ne možemo zadržati zračenje unutar zemljopisnih granica jedne zemlje ili eliminirati jednu zemlju iz krhkosti opskrbnih lanaca. Ova nova vrsta hibridnog rata, uključujući njegovu ozbiljnu humanitarnu krizu, kibernetičke napade i ekonomske poteškoće, kao i dezinformacijske i propagandne kampanje, geopolitičke napetosti oko opskrbe energijom plus prijetnju nuklearnog rata imat će dalekosežne učinke.

Humanitarni učinak

Prema podacima Ujedinjenih naroda, više od jedanaest milijuna ljudi dosad je napustilo svoje domove u Ukrajini: 5,3 milijuna od kojih je otišlo u susjedne zemlje, dok je 6,5 milijuna ljudi sada interno raseljeno u samoj zemlji zbog nastavka rata. UN-ova agencija za djecu vjeruje da je dvije trećine sve ukrajinske djece pogođeno i da su morali napustiti svoje domove.

Većina Ukrajinaca ostala je bez posla

Od početka rata polovica Ukrajinaca izgubila je posao. Samo 2% uspjelo je pronaći privremenu zaradu. Ključno je da će ulaganje u ponovno obrazovanje i razvoj vještina pomoći u poboljšanju ove situacije. Oni koji su otišli u druge zemlje voljni su se vratiti kući kada to bude sigurno učiniti. Ako im se u međuvremenu omogući ulaganje u znanje, nova iskustva i poslovnu kulturu, mogli bi potaknuti ukrajinsko gospodarstvo nakon rata.

Globalna kriza hrane

Do rata Ukrajina je uzgajala dovoljno hrane da prehrani 400 milijuna ljudi diljem svijeta, što uključuje 50% svjetske zalihe suncokretovog ulja, 10% svjetske zalihe žitarica i 13% globalne zalihe kukuruza. No ove godine do 30% površina usjeva u Ukrajini nije zasađeno ili požnjeveno ove godine zbog ruskog napada. Uz to, poremećeni su opskrbni lanci iz Ukrajine zbog zatvaranja crnomorskih luka i ograničene mogućnosti transporta robe preko zapadne granice.

Zbog rata i posljedično blokade gradova, nedostatka sjemena i gnojiva, poljoprivrednici su se borili da obave sjetvu. Tržišta su već reagirala. Cijene pšenice porasle su za gotovo 25 posto tijekom prošle godine. To će dovesti do problema s opskrbom, što će utjecati na dostupnost hrane za ljude diljem svijeta.

Zbog trenutne situacije, Ukrajina se suočava s krizom hrane u nekoliko gradova, s ograničenom ili nikakvom mogućnošću dopremanja dodatnih zaliha. Ova prehrambena kriza dio je većeg ekonomskog rata koji je invazija na Ukrajinu pokrenula. Problem neće biti ograničen samo na Ukrajinu, već će teško pogoditi i druge istočnoeuropske zemlje, jer će cijene kratkoročno rasti, a nestašice će se dugoročno povećavati.

Zbog toga je sada potrebna podrška malim poljoprivrednicima kako bi ove sezone uzgojili hranu i zadovoljili domaće potrebe zemlje. Za dugoročnu perspektivu potrebno je uspostaviti zelene održive poljoprivredne prakse.

Energetski izazovi

Ruska invazija na Ukrajinu ima potencijal dugoročno ubrzati globalni prijelaz na zelenu energiju, ali kratkoročno će imati ogromne posljedice na cijenu energije i tržišne strukture. Prvo, zemlje rade na planovima za nepredviđene situacije kao odgovor na nestašicu nafte i plina. Sjedinjene Države, Velika Britanija i Kanada uvele su embargo na uvoz ruske nafte i plina. EU također radi na planovima za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu i nafti do 2024. godine. Druge države i velike privatne energetske tvrtke, poput Shella, BP-a, Equinora, Exxona napuštaju Rusiju. Tržišta reagiraju skokom cijena plina i nafte. Sigurnost i pristupačnost igrat će ključnu ulogu u državnoj politici energetskih tvrtki.

Ovo označava promjenu u načinu na koji razmišljamo o energiji i odakle je dobivamo: ulaganje u obnovljive izvore smatrat će se komponentom energetske sigurnosti – i političke stabilnosti. Stoga bi brzi razvoj tehnologija potrebnih za zeleni prijelaz samo ubrzao ovaj proces.

Izvor:
OECD Policy Responses on the Impacts of the War in Ukraine
World Economic Forum: The consequences of the war in Ukraine will be far-reaching 

DOBRA HRVATSKA
Studeni, 2022.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img
Nema spama, samo dobro, odgovorno i održivo!Prijavite se i Vi na naš Newsletter.