U situaciji dramatičnih okolnosti koje prate ekonomsku situaciju hrvatskih građana, društva u cjelini, da li postoji neko djelovanje po funkciji, neka snaga, dubina i širina mjera HNB, nije šire poznato. Ali ostale su zabilježene neke izjave, lakonske, izgovarajuće, dane u znaku prave nezainteresiranosti. Ostale su i total promašene neke prognoze, kao na primjer ona o utjecaju uvođenja eura. Ukazuje li sve to na ozračje koje istinski vlada u HNB-i? Zato je vrijedno određene izjave i javno zabilježiti, u okolnostima kad smo pred nekoliko dana imali i prvo okupljanje građana pred HNB-om.
IZJAVE
- Zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek – početkom 2023, o utjecaju eura na inflaciju, komentira porast cijena: „Cijene većine proizvoda nakon prvih mjesec dana nisu rasle, to zanemarujemo.“ I nastavlja, završava, prognozom: “O nekom dramatičnom utjecaju uvođenja eura na porast cijena ne možemo govoriti.” (Cijelu izjavu čitajte dolje) I što sad!? Sad kad su cijene svega svakodnevnog porasle za duplo i više. Jogurt sa 1,4 na 2,3 eura! Jabuke sa 0,9 na 2 eura. Rajčica sa 1 na 2 do 3 eura (one male okruglice 6 do 8 eura) Sve to od nekoliko godina. (Rajčicu će mnogi jesti samo na svadbi). Ne treba uopće spominjati cijenu energije, koja je kao zadržana na starom novou, jer je subvencionirana iz proračuna države, ustvari od punitelja proračuna, a zapravo od građana – kroz plaćanje PDV-a (koji nikako da se spusti sa prevelikih 25%)
- Guverner HNB, Boris Vujčić: „Veliki udjel kupaca nekretnina čine stranci i zbog toga cijene rastu i za naše građane. No, tako je i drugima u Europi“ . Bio je to odgovor na pitanje na TV o nezabilježenom porastu cijena nekretnina u godinama 2023/24 u Hrvatskoj, čime stanovi postaju praktično nedostupni najvećoj većini hrvatskih građana. Kako se suočiti s time? I stigao je lakonski izgovor.
- Guverner HNB, Boris Vujčić: „Neka građani redovno prate i kupuju na akcijama.“ Bijaše to savjet zabrinutim građanima ove zime, u situaciji nezabilježenog rasta cijena u Hrvatskoj i prvog prosvjeda kojeg je ispred HNB organizirala platforma Halo inspektora.
- Na sastanku predstavnika platforme Halo inspektore sa HNB, a nakon prosvjeda građana ispred HNB, 20. 2.2025., vodstvo HNB se prikazalo nemoćnim da išta poradi povodom uvođenja i rasta svakojakih naknada na usluge banaka. Naglašeno je da „kada je riječ o iznosu naknada koje banke naplaćuju svojim klijentima, postojeći zakonski okvir omogućava pružateljima usluga da formiraju naknade za svoje usluge u skladu s tržišnim uvjetima. Tek iznimno naplata određenih vrsta usluga u poslovanju s potrošačima je zakonom zabranjena ili ograničena i samo u tom dijelu HNB ima zakonsku osnovu za nadzor. Poznato je i vodstvu HNB i svima nama kako se banke međusobno lako dogovaraju, da mogu uvesti naknade kakvu hoće. Tržište, po pitanju banaka uopće nije regulatorni činitelj.
KOLIKO JE U BANAKA PROFITA I NA ČEMU? ČEMU SE GRAĐANI MOGU NADATI?
Da bi čitatelji znali o čemu je riječ kad su u pitanju vrste, visina i poslovni značaj naknada, evo nekoliko projekcija o dobiti koje su banke ostvaruju u Hrvatskoj u 2024. Prognoza je da se radi o dvije milijarde eura dobiti.
Najveću dobit već je najavila Zagrebačka banka: nevjerojatno velikih 450 milijuna eura, kad se uzme u obzir da je ukupan prihod iznosio 809 mil e. I to nakon oporezivanja dobiti! A doprinos tome u znatnoj mjeri dale su i NAKNADE. Naknade sudjeluju u ukupnom prihodu Zaba sa 21,5 posto (174 mil. e) Pri tome je rast prihoda od naknada bio 4,8 posto, puno brži nego prihod od „običnih“ kamata koji je rasta sa + 1,9%. I sve to u situaciji kad građani za svoj novac a vista dobivaju nula posto kamatu, a za oročenu štednju 1% godišnje!!.
Nekome se sreća smiješi stalno, tek tako. I doista, mogu li klijenti banaka – građani išta uraditi banci?!
Zašto se donositelji odluka o vezi odnosa „banke – građani“ ne aktiviraju, bilo kako? Vlada, Sabor, Ministarstvo financija? A mogla bi se među njima sa svojim inicijativama naći i HNB.
***
U nastavku dajemo cjelovitu povijesnu izjavu zamjenice guvernera Sandre Švaljek.
SANDRA ŠVALJEK – IZJAVA O UVOĐENJU EURA I UTJECAJU NA CIJENE, POČETKOM 2023.
Index Vijesti, 17:35, 01. veljače 2023.
ZAMJENICA guvernera HNB-a Sandra Švaljek u Newsroomu N1 televizije komentirala je prvih mjesec dana eura kao službene hrvatske valute.
Povučeno je više od 75 posto novčanica kune
“Građani su se dobro sprijateljili s eurom. S tehničke strane vidimo da je uvođenje prošlo bez ikakvih problema, svi aspekti su dorađeni vrlo dobro. Rekla bih da je proces zamjene protekao izuzetno dobro”, kazala je Švaljek… “Preostalo je oko deset milijardi kunske gotovine u optjecaju, ali svaki dan se ta količina smanjuje. Povučeno je oko 77 posto ukupne količine novčanica i skoro 50 posto kovanica. Kod kovanica je interesantno da uvijek neke nestanu, ali polako će se sve to povući”, rekla je Švaljek.
“Cijene velikog broja proizvoda nisu rasle”
Švaljek se osvrnula na poskupljenja i inflaciju koja, prema posljednjim podacima, iznosi 12,7 posto. Inflacija usporava, cijene ipak rastu, ali taj rast je već treći mjesec sve manji, naglasila je. Navela je da je Hrvatska u razdoblju povišene inflacije pa je teško izolirati efekt eura na porast cijena.
“Ocjenjujemo da je u segmentu usluga najvjerojatnije došlo do određenog porasta cijena zbog uvođenja eura, ali to je više-manje to. Kad kao kupci gledamo pojedinačne proizvode, primjećujemo da su neke cijene porasle, ali zanemarujemo da cijene velikog broja proizvoda nisu rasle. Zaboravljamo i da su istodobno pale cijene benzina i to ne uzimamo u osobnu kalkulacije”, rekla je
“O NEKOM DRAMATIČNOM UTJECAJU UVOĐENJA EURA NA PORAST CIJENA NE MOŽEMO GOVORITI”, zaključila je Švaljek.
DOBARA HRVATSKA/MT
Veljače 2025.