spot_img

Odgovoran građanin: Testiraj se. Hrana se ne baca! Razvij 41 dobru naviku nebacanja hrane.

Uskoro će blagdan – i eto nove prigode da se pozabaviš ozbiljnije i osvrneš na važnu temu – bacanje hrane. Svijet baca ogromne količine hrane, u svim fazama, na dugom putu od polja do stola, uz silne troškove proizvodnje, pakiranja, transporta, skladištenja, prodaje, pripremei  konzumiranja hrane do zbrinjavanja otpada… Istovremeno, na stotine milijuna djece i odraslih je pothranjeno, svijet pati od siromaštva i gladi milijarde ljudi; zbog neishranjenosti mnogi stradaju od bolesti. 

Kako ćeš početi stjecati dobre navike racionalnog postupanja sa hranom u svakodnevnom životu!? 

Evo, imaš podršku – pročitaj tekst i napravi prvi 

TEST OSOBNIH NAVIKA NEBACANJA HRANE
– PROVJERI ČIME VEĆ VLADAŠ!

40 savjeta za smanjenje otpada hrane kod kuće, u trgovini i u restoranu 

KOD KUĆE

  • Vrijeme je za novi pristup ostacima hrane.

Koristite ostatke hrane u pripremi narednih obroka. Ostaci pečene piletine od danas mogu postati ukusna domaća pašteta sutra. Kada koristite ostatke hrane, štedite novac i vrijeme koje biste koristili za ponovni odlazak u dućan, a što je najvažnije – smanjujete svoj ugljični otisak!

  • Odredite mjesto u hladnjaku za spremanje ostataka hrane.

Ostatke hrane ili namirnice pred istekom roka trajanja uvijek odlažite na isto mjesto u hladnjaku – tako ćete imati jasan uvid u pravo stanje namirnica ili ostataka hrane koje je potrebno prvo iskoristiti. 

  • Odredite dane za „inventuru“ hladnjaka i zamrzivača.

Jednom do dva puta mjesečno, ili i tjedno, imajte „dan za inventuru“ hladnjaka i zamrzivača s ciljem: iskoristiti namirnice koje biste u suprotnom uskoro bacili. Isto tako, inventuru napravite tjedan dana prije odlaska na godišnji odmor, i potom kupovinu namirnica svedite na minimum. Nastojte iskoristiti sve namirnice koje već imate u hladnjaku ili zamrzivaču.

  • Vaš hladnjak treba redovnu brigu!

Ne pretrpavajte hladnjak. pregledno rasporedite namirnice.Ako je hladnjak pretrpan, hladan zrak teže kruži hladnjakom, smanjuje se vijek trajanja hrane i njezina svježina. Nadalje, kada radite prethodno spomenutu „inventuru“ u hladnjaku, svakako i očistite hladnjak vlažnom krpom te 

  • Prestanite stvarati NLO-ove!

Da, neidentificirane smrznute objekte u vašem zamrzivaču! NLO-ovi su svi dobri ostaci hrane koje zamrznete, ne označite i zaboravite na njih godinu dana, a onda ih bacite. Spriječite nastanak NLO-ova tako da ostatke hrane zamrzavate u manjim porcijama, označavate ih naljepnicama na koje prethodno ispišete naziv jela i datum smrzavanja, a mudro je osmisliti i raspored namirnica u zamrzivaču prema kategorijama (meso, riba, ostaci gotove hrane, voće i povrće…).

  • Naučite pravilno čuvati hranu.

Na primjer, jabuke, kruške, banane i naranče ne bi trebale biti u dodiru jedne s drugima jer kada su blizu, međusobno uzrokuju brže sazrijevanje. Rajčice, avokado, krumpir, banane i agrumi moraju se čuvati izvan hladnjaka i to samo u ambalaži koja je prikladna za hranu.

  • Naučite razliku između „Upotrijebiti do“ i „Najbolje upotrijebiti do“.

Oznaka Upotrijebiti do…“ oznaka je zdravstvene ispravnosti proizvoda i koristi se za lako kvarljive namirnice poput svježeg mesa, svježe ribe, svježeg pilećeg mesa i sl. Nakon isteka datuma uz oznaku „Upotrijebiti do“ namirnicu nije preporučljivo koristiti.

No, s druge strane, oznaka Najbolje upotrijebiti do…“ govori o datumu do kada su kvaliteta i organoleptička svojstva namirnice najbolja. Ova se oznaka koristi za tjesteninu, rižu, kolače, čokoladu, pahuljice i slične proizvode koji se mogu koristiti i nakon označenog datuma, ako su namirnice mirisom i okusom u redu. Drugim riječima, „Najbolje upotrijebiti do“ ne znači „Loše nakon“.

  • Ne kuhajte da ostane rezerva. Ne kuhajte za 7 osoba, a ima vas 5. 

Mnogi ljudi skloni su pripremi i posluživanju previše hrane, posebno ako se pripremamo za druženja uz hranu. Procijenite veličinu porcija prema broju i „apetitu“ uzvanika i ukućana te radije skuhajte manje nego previše. Ukusni zalogaji, primjerice „za narezati“, prije ili nakon glavnog jela osigurat će pun trbuh uzvanika i zadovoljstvo domaćina! Online potražite kalkulatore za izračun porcija koji vam mogu pomoći pri planiranju porcija.

  • Koristite manje tanjure i posuđe.

U posljednjih 20 godina veličine tanjura povećale su se diljem svijeta. Što je tanjur veći, to ste više skloni napuniti ga hranom. Korištenjem manjih tanjura osigurat ćete da manje hrane ostaje nepotrošeno. Osim toga, manji tanjuri također sprječavaju prejedanje.

  • Stavite u tanjur manju količinu hrane nego mislite pojesti.

U tom slučaju, možete zagrabiti još ako poželite, a ne riskirate da hrana ostane nepojedena, Uvijek možete nadodati. I ovdje dobro sjeda zlatno pravilo: „Manje je više!“.  Uzeti više, znači veća mogućnost otpada. Sjetite se gesla: „Više je možda previše!“ 

  • Učite i svoju djecu starom pravilu: Što je na tanjuru, moraš pojesti!

Na taj način će manje hrane navaditi. Drugi će put postati oprezniji, pa im neće oči već mozak donositi odluku o prijenosu hrane iz zdjele u tanjur.

  • Ne miješajte ostatke prilikom njihova skladištenja.

Ostatke hrane odvajajte prema vrsti te ih odvojeno pohranjujte za njihovu lakšu integraciju u sljedeći obrok.

  • Osigurajte dovoljan broj posuda za pohranu ostataka hrane.

Dobar je savjet imati rolu vrećica za hladnjak u blizini ili izravno u vašem hladnjaku. To će olakšati zamatanje i čuvanje i najmanjeg ostatka hrane (primjerice ostatak trećine svježe paprike) koji bi u suprotnom mogao završiti u smeću. Voštani papir za višekratno zamatanje namirnica odličan je način kako održati svježinu namirnica, a bez stvaranja otpada. Za pohranu namirnica stručnjaci preporučuju korištenje staklenih/plastičnih posuda te višekratnih silikonskih vrećica. 

  • Razdijelite gostima višak hrane.

Poslije obilnijeg obroka nakon kojeg je ostalo hrane na stolu, pripremite paketiće hrane koje će gosti ponijeti kući. Viškove hrane možete podijeliti i s obitelji ili pak sa starijima i osobama s nižim primanjima u susjedstvu.

  • Uzgajajte svoju hranu.

Pridružite se trendu uzgoja vlastite hrane u svom domu bez obzira imate li vrt ili ne. Voće, povrće i začinsko bilje koje sami uzgojite, cijenit ćete više nego kupljenu hranu i sigurni smo da njihovi ostaci neće završiti u smeću. 

  • Jedite krajeve i stabljike.

Brojno povrće ima dijelove koji se u klasičnoj pripremi jela nerijetko ne koriste. Na primjer, stabljike brokule često se odstranjuju, iako su najukusniji i najzdraviji dio biljke. Jedite stabljike peršina, vrhove cikle, stabljike kelja, listove celera, luka…

  • Iskoristite ostatke namirnica za temeljac ili juhu.

Od ostataka povrća, mesa, kostiju ili ribe napravite temeljce, bujone i juhe. Osim što čine jela ukusnijima, temeljci i bujoni nutritivno su visokovrijedne namirnice s pozitivnim učincima na zdravlje.

  • Budite kreativni – ne držite se strogo recepta! Koristite ostatke, zamjenske vrste povrća

Ako vam nedostaje sastojak tijekom pripreme jela, ne žurite u kupnju već ga zamijenite drugim. Peršin umjesto bosiljka, svježi sir umjesto ricotte, mrkva umjesto slatkog krumpira. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Pravilo FIFO (Prvo unutra, prvo van).

Pravilo profesionalnih kuhara: Prvo unutra, prvo van (FirstInFirstOut). Kada spremate namirnice, pozicionirajte starije prema naprijed kako biste ih prve koristili bilo u hladnjaku, zamrzivaču ili smočnici. Na primjer, stavite nove jabuke ispod starijih u zdjeli kako biste prvo konzumirali one starije i zrelije. Razmislite, primjerice, o postavljanju oznake „Prvo pojedi ovo“ kako biste osigurali da i ostali ukućani provode FIFO pravilo.

  • Zapisujte koju vrstu i koliko hrane bacate.

Vodite evidenciju koliko i koju hranu najčešće bacate. Rezultat bi vas mogao neugodno iznenaditi, ali i natjerati na racionalniju kupnju i korištenje namirnica. Većina je slanih jela prilagodljiva, a kako stječete iskustvo i samopouzdanje, možete kuhati kombinirajući hranu koju već imate pri ruci umjesto da se strogo držite kuhanja prema receptu.

  • Poučavajte djecu zašto je važno stvarati manje otpada od hrane.

Razgovarajte s djecom o tome odakle dolazi hrana, o resursima koji su uloženi u njezinu proizvodnju, pakiranje, prijevoz, u pripremu obroka… Učite ih da od malih nogu budu svjesni važnosti smanjenja otpada od hrane radi dobrobiti planeta.

  • Naučite postupke kako produžiti rok trajanja nekoj hrani.

Posvetite se proučavanju starih tehnika za produžavanje roka trajanja hrane. Konfitiranje, fermentiranje, kiseljenje i termička obrada neke su od metoda kojima namirnicama koje volimo produžujemo vijek trajanja ili im pak mijenjamo organoleptička svojstva. Primjerice, ukiseljeni ljubičasti luk prava je poslastica, a postupak kiseljenja ne može biti jednostavniji i brži!

  • Kompostiranje je samo malo bolja opcija od bacanja hrane. Najprije smanjite otpad zelene hrane!

Često čitamo i slušamo o trendu kompostiranja u kućanstvima, no ono je tek malo bolje u odnosu na bacanje hrane. Nemojmo zaboraviti kako su i za hranu koju kompostiramo utrošeni resursi za proizvodnju, pakiranje, prijevoz, čuvanje…

  • Ne odustajte! Ako jednom preskočite dobar postupak, sutra budite dosljedni!

Ako imate loš dan (s otpadom hrane) ili jednostavno nemate volje da danas iskoristite ostatke hrane, to je u redu. Počnite iznova sutra. Svijest i trud najvažniji su prvi koraci prema promjeni. Vi to možete!

  • Imajte mjeru kod pripreme hrane, polazeći od kriterija dobi i veličine (kilaže)  konzumenta
RIŽA ILI HELJDA.  Dostatna količina  za pripremu glavnog obroka za odraslu osobu stane u četiri jušne žlice. Ako je u pitanju dijete od 4 do 10 godina, sasvim su mu dovoljne 2 do 3 žlice.
KUSKUS je žitarica koja se bitno ne povećava kuhanjem kao što je to slučaj s prethodne dvije, stoga je potrebna nešto veća količina ove namirnice za glavni obrok. Tako je odrasloj osobi dostatno 6 žlica, a djetetu 4 žlice kuskusa.
TJESTENINA. Što se tjestenine tiče, odrasloj osobi dovoljno je 8 žlica, a djetetu između 4 i 10 godina dovoljno je 5 žlica. 
POVRĆE KOJE NE SADRŽI ŠKROB. Kada je riječ o povrću, onom koje ne sadrži škrob, dva skupljena dlana dobra su mjera za odgovarajuću količinu.
VOĆE I ORAŠASTI PLODOVI. Što se tiče procjenjivanja pravilne količine voća i orašastih plodova koji mogu biti idealna užina, dobra je mjera onoliko koliko stane u šaku.
RIBA. Površina jednog dlana dobra je mjera za obrok ribe.
CRVENO MESO, PILETINA ILI SVINJETINA. Površina pola dlana mjera je za veličinu obroka crvenog mesa, piletine ili svinjetine, a debljina komada trebala bi otprilike odgovarati debljini dlana jedne ruke.

 

  • Spriječite da rezane jabuke, kruške, banane i breskve poprime smeđu boju.

Premažite ih sokom od limuna, naranče ili ananasa ili ih pomiješajte s kiselim voćem kao što su naranče, mandarine, grejpfrut i drugi agrumi ili ananas. Najprije pripremite kiselo voće. Zatim izrežite ostalo voće i pomiješajte ga s kiselim voćem dok ga pripremate.
Spriječiti da voće posmeđi možete i ako ga pomiješate s vodom u kojoj se nalazi med. Razrijedite dvije žlice meda s jednom šalicom vode i pomiješajte narezano voće s razrijeđenim medom.

  • Pričekajte s rezanjem voća dok ne bude što bliže vremenu posluživanja.

Pokrijte i ohladite narezano voće do posluživanja. Hladite oguljeno i narezano voće i povrće tako da na sobnoj temperaturi ne bude dulje od 2 sata.

U TRGOVINI 

  • Pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu i tek tada završite popis za kupnju.

Dok pišete popis za kupnju, svakako pregledajte hladnjak, zamrzivač i smočnicu kako ne biste kupovali i skladištili namirnice koje već možda imate u kući.

  • Planirajte obroke  pa isplanirajte kupnju.

Napravite plan i definirajte jela koja ćete pripremati u tjednu ispred vas. Ako imate ostatke hrane od prethodnih dana, uključite ih u plan. Provjerite što vam od namirnica nedostaje te ih kupite i na odgovarajući način pohranite do njihova korištenja.

  • Kupujte samo artikle s popisa. Sprijateljite se sa popisom za kupnju.

Popis za kupnju vaš je najbolji prijatelj u trgovini. Držite se popisa kako biste kupili sve što vam je potrebno i samo ono što vam je potrebno.

  • Idite u trgovinu bez osjećaja gladi. Prije pojedite nešto, keks.

Nikada ne idite gladni u nabavku namirnica! A psiholozi savjetuju ni kad ste tužni. Ako idete u kupnju na prazan želudac, riskirate da kupite više hrane nego što zapravo trebate i da je potom bacite. Ako ste gladni, a planirate obaviti kupnju, prije odlaska u trgovinu zavarajte želudac primjerice bananom ili keksom.

  • Kontrolirajte nagon za veću kupnju, pazite na onog svog unutarnjeg hrčka pri kupnji namirnica. 

Dosta ljudi ima naviku kupovati ono „nek se nađe“, šetajući između redova namamiti se da stavimo „i to“ u košaricu. Da li znate zašto trgovci stave police i štand sa mlijekom i kruhom u najudaljeniji kut od ulaza – zato da biste svakog dana prošli pored što većeg broja polica

  • Kupujte nekad i u manjim trgovinama 

Manja trgovina, manja ponuda – manje toga u vašoj košarici. Kaže se: „Po jedan jogurt ili kilogram jabuka ili novine ili toaletni papir –  ne ide se u supermarket“.

  • Oduprite se kupovanju prvenstveno zato jer je AKCIJA. 

Volimo akcije i akcijske cijene koje su svakako dobra stvar za naš budžet. No važno je paziti da i tu kupujemo onoliko namirnica koliko ćemo ih u konačnici zaista i potrošiti. Kupite nešto zato što vam treba, ili će vam trebati, a još bolje ako pri tom naletite na akcijske cijene. 

  • Odaberite manja kolica za kupnju. 

Velika kolica ili košara za kupnju ostavljaju vam mogućnost da kupite više hrane nego što zapravo trebate. Stoga, ako se ne radi o velikoj (primjerice mjesečnoj) kupnji, birajte manja kolica i košare.

  • Kupujte hranu koja je blizu isteka roka („najbolje upotrijebit do…“). 

Nerijetko trgovine imaju istaknute proizvode koji se nalaze pred istekom roka trajanja. Takvi su proizvodi jednako dobri kao i oni s dužim rokom trajanja, a cjenovno su povoljniji. Kupujte ih kada se uklapaju u plan pripreme obroka (a ne samo zato što su jeftiniji).

  • Kupujte također i manje lijepo voće i povrće. 

Samo zato što je krastavac neravan, ne znači da nije odličnog okusa. Rajčica koja ne izgleda niti blizu onoj savršenoj u mnogim je situacijama najukusnija i najslađa. Dajte priliku „manje pravilnom“ voću i povrću i na taj način utječite na smanjenje otpada od hrane u trgovini.

  • Nakon kupnje krenite kući na vrijeme ili čim prije (uz kratku ili nikakvu kavu!)

Kupljene namirnice važno je čim prije dopremiti kući i pohraniti ih na odgovarajući način. Nemojte dopustite da namirnice provedu sate u vrećicama i kolicima u ugrijanom i zagušljivom automobilu.

U  RESTORANU

  • Provjerite veličinu porcija prije narudžbe. 

Pitajte konobara o veličini porcije prije nego naručite jelo. Ako niste sigurni možete li pojesti cijelu porciju, pitajte konobara za mišljenje.

  • Naručite veće predjelo, umjesto predjela i glavnog jela. Ili samo glavno jelo.

Ako niste sigurni hoćete li moći pojesti predjelo i glavno jelo, razmislite da, primjerice, naručite dva predjela umjesto predjela i glavnog jela. Mnogi se slažu kako su predjela nerijetko maštovitija i ukusnija od glavnih jela, a na ovaj ćete način osim uživanja u okusima i mirisima utjecati i na smanjenje otpada od hrane.

  • Zatražite da vam spakiraju ostatke hrane koje niste pojeli.

Zatražite da vam spakiraju hranu koju niste pojeli i ponesite je kući. Uživali ste u hrani, platili ste je i zašto ne biste ponovno u njoj uživali kada ogladnite? I na taj način spriječili bacanje hrane. To vrijedi i za kruh, kolač, meso… luk. Što da ne, uzmite sve – činite DOBRU STVAR!

***

KONTROLIRAJ PROGRES: „JESAM LI BOLJA OSOBA?“  

Testiraj se danas i nakon 30/60/90 dana razvoja novih navika! Nakon X dana samodiscipline, provjeri – koliko si kvačica stavio/stavila uz navedenih 41 preporuka! Pohvali se: „Sad sam bolja osoba!“

TUMAČENJE REZULATA

Nisu sva pitanja jednake važnosti. Ali, trebali biste otprilike imati 30 pozitivnih odgovora da si dadete ocjenu 4+. Procijenite u vašem slučaju koja su kritična, važna pitanja. I sami evaluirajte rezultat po svojim kriterijima; znamo da ćete biti dovoljno kritični prema sebi, u svom najboljem interesu. 

POSTANI PRIMJER-PUTOKAZ!
POTAKNI PROMJENE KOD DRUGIH! 

Referenca: Dukatov projekt Hrana se ne baca – Stvori nove navike

(Opaska: Osnova sadržaja preuzeta s portala Hrana se ne baca. Oblikovanje teksta u formu testa, kao i završne i uvodne napomene te obrada teksta – u izvedbi je uredništva www.odgovorno.hr)

DOBRA HRVATSKA
Ožujak 2024. 

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img