Onaj i ona koji daju djetetu novac u zamjenu za neprovedeno vrijeme s njim, čine mu „medvjeđu“ uslugu. Onaj/ona koji ne postavljaju razumna i dosljedna pravila pred djecu u pogledu stjecanja i trošenja novca, dopuštaju proizvoljni razvoj loših navika. Djeca poštuju pravila. Mnogo im je lakše kad znaju što se od njih očekuje.
Posljedice takve prakse i navike, sagledat će se u daljoj budućnosti. Zato – razvoj radnih navika, stvaranje i stjecanje, štednja, razmuno ponašanje s imovinom… posao je za roditelja koji kreće još od najranijeg dijetetova djetinjstva, možda već druge godine. Glavni je cilj dobrog odgoja razviti u dijeteta stav – ako radiš i uradiš dobro, radiš za svoje dobro. Možeš ako hoćeš.
Kako biste djeci lakše objasnili vrijednost novca, uzmite u obzir njihovu dob. S djecom se može početi razgovarati o novcu čim nauče brojiti. Od tada nadalje svaki je odlazak u kupovinu, podizanje novca s bankomata ili provlačenje kartice prilika za lekciju o vrijednosti novca.
Olako davanje džeparca, dnevno, tjedno
Dogovorite li se s dijetetom da će novac dobivati za ispunjavanje zadataka i kućanskih obveza, poput održavanja svoje sobe čistom, ono će kasnije više znati cijeniti novac nego da ste mu samo davali džeparac.
Davanje povećeg džeparca djeci može biti “medvjeđa usluga” jer kasnije u životu ne znaju cijeniti vrijednost zarađenog novca, pokazala je studija Sveučilišta Sheffield na 3200 djece u dobi od 11 do 15 godina. Istraživači su otkrili da roditelji djeci te dobi u prosjeku daju od 70 do 100 kuna džeparca na tjedan, a svako povećanje džeparca može imati velik utjecaj na upravljanje financijama dijeteta u budućnosti.
Tako povećanje džeparca već od jedan posto smanjuje njegovu sposobnost uštede za 21 posto. Mnogo boljom opcijom pokazalo se davanje djeci zadataka za čije ispunjavanje dobivaju novac, zbog čega ona već u djetinjstvu shvaćaju da se novac mora zaraditi i samim time racionalno trošiti. Prema tome, stav roditelja ključan je kod formiranja odnosa prema novcu kod djece, što na jedan način određuje i njihovu financijsku budućnost, zaključili su istraživači.
Neka se upitaju u šopingu: treba li mi stvarno to? Kako ću to iskoristiti kad dodjem kući?
Djeca će o financijama mnogo naučiti i promatrajući roditelje, stoga je važno da im uvijek budete dobar uzor. Ako uoče kako nekontrolirano trošite novac i gomilate dugove, vjerojatno je da će se i ona slično ponašati kad odrastu. Morate im jasno objasniti kako nije pametno trošiti iz hira i na dug, nego bi se za svaku stvar trebali zapitati je li im doista potrebna.
Neka naprave svoj plan štednje da bi onda mogli nešto kupiti
Također, možete im pomoći da naprave plan štednje, odnosno gdje mogu smanjiti troškove kako bi si kupili, primjerice, omiljenu igračku. Dijete mora shvatiti kako za nabavu skupljih predmeta mora i nešto žrtvovati.
Novac se ne stvara na bankomatu!
Novac ne raste na drveću – no djeci se upravo tako čini kad vas gledaju da dižete novac s bankomata. Zato ih povremeno odvedite u poštu da vide i kako plaćate režije.
Nemojte misliti da djeca ne mogu shvatiti račune
Objasnite djeci koliko nešto stoji, a to možete učiniti i vodeći ih u “štednu” turu po vlastitu domu. Ona nisu svjesna da će, primjerice, račun za struju biti veći ako su im istodobno uključeni kuhalo, računalo i televizor, ali shvatit će ako im objasnite i pokažete kako to utječe na brojilo koje se vrti.
Ograničite im pristup TV – reklame najviše ispiru mozak baš najmlađima
Djeca su podložna utjecaju reklama, stoga ih svakako smanjite. Gledajte televiziju s njima ili im prebacite program kad počnu reklame. Ili, umjesto gledanja televizije, ponudite im nešto drugo, vrednije. Ako ih pustite da „bulje“ satima u televizor, da biste vi dobili toliko potrebni mir, problem se počinje stvarati. Osvijestite da mnoge tvrtke smišljeno privlače najmlađe – s ciljem da im stvoje želju i potrebu. A sljedeću fazu posla – nagovaranje roditelja na kupnju prepuste djeci.
Naučite djecu “pametnoj” kupovini
Djeca uče promatrajući te ih povedite u kupovinu namirnica. Tako će vidjeti da kupujete samo ono što je u tom trenutku potrebno te da se između dva slična proizvoda često odlučujete.
Radom se najbolje uči cijeniti novac
Potaknite stariju djecu na rad jer će tako naučiti cijeniti vrijednost novca. Ako su dovoljno odgovorni, mogu pričuvati mlađu braću ili dijete vaše prijateljice, oprati pod ili auto, a zarađeni novac neka potroše na ono što žele, bila to nova igrica ili komad odjeće koji već dugo gledaju u izlogu.
Ako i ne razumiju sve o novcu, znat će što je štednja
Osim razgovora o novcu, važan je i način na koji razgovarate. Tako, umjesto: “Ne možemo si to priuštiti” kad vas dijete traži skupu igračku, recite: “Ne možemo kupiti sve što želimo nego ono što nam zaista treba”. Iako dijete vjerojatno neće biti najsretnije zbog toga, shvatit će o čemu govorite. No objasnite djetetu da može štedjeti kako bi si kupilo stvari koje mu nisu nužne.
Za kupnju treba novac, novac se zarađuje na poslu
Djeca starosti od tri do pet godina mogu shvatiti da je za kupovinu potreban novac, da se novac zarađuje tako da se odlazi na posao, ali i da postoji razlika između onoga što trebate i onoga što želite. U dobi od šest do deset godina mogu razumjeti da je potrebno odlučiti što će se kupiti za zarađeni novac jer se ne može kupiti sve što vam padne na pamet, ali i da je dobro usporediti cijene istih ili sličnih proizvoda u nekoliko trgovina. Djeca od 11 do 13 godina bez problema će shvatiti da je mudro za štednju odvojiti dio od svega što zaradite. A djeci starijoj od 14 godina može se objasniti što je kreditna kartica, te koliko se više troši ako predmet kupuje “na dug”, da je nešto skupo ako se ne može odjednom sve platiti gotovinom, kao i da se od plaće odvaja dio novca za porez.
I budžet je metoda učenja
Odredite budžet unutar kojeg se djeca mogu sama kretati. Ako stalno traže nešto, možete im dati 50 kuna i reći im da to potroše kako god žele, ali da do idućeg tjedna (…) neće dobiti više ništa. Tako će početi razmišljati na što će potrošiti novac.
I bake i djedovi sudjeluju u učenju – uskladite lekcije među starijim u obitelji
Djeca će katkad radije poslušati drugog člana obitelji nego vlastite roditelje. Ako dijete puno vremena provodi s bakom i djedom, usuglasite novčane lekcije koje želite da nauči kako ne bi bilo zbunjeno različitim informacijama. Dijete će brzo osjetiti tko je „mekši“, kako užicati nešto.
Štednja, ali i investicijsko ulaganje
Štednju podignite na viši nivo – raspitajte se o raznim investicijskim fondovima jer djeca srednjoškolske dobi već mogu shvatiti novčano tržište.
Redoviti tjedni sastanak o financijama – financijski kružok
Jedanput na tjedan održite obiteljski financijski sastanak. Zapišite potrebe i želje pa odredite prioritete kako bi se dijete naučilo planiranju troškova. Osim što će naučiti raspolagati novcem, dijete će tako lakše shvatiti zašto nešto ne može dobiti, a zašto se nešto mora kupiti.
Želiš li odmah u kupnju ili ćeš pričekati rasprodaju?
Ako dijete nešto silno želi, upitajte ga je li sigurno da želi potrošiti novac istog trenutka ili će radije pričekati rasprodaju te mu objasnite da će na rasprodaji moći kupiti više stvari. Tako će se naučiti promisliti o onome što želi umjesto da manijakalno kupuje, a shvatit će i koncept rasprodaje.
Promisli treba li ti pa onda kupi (Imaš već tri igračke, što će ti četvrta!)
Učite djecu da čak i ako si nešto mogu priuštiti, prvo promisle hoće li im to dugoročno biti korisno. Ako je odgovor ne, onda im ta kupnja neće pričinjavati užitak, a novac će biti uzalud potrošen. Objasnite im zašto kupnja nije pametna – primjerice, imaš tri takve igračke doma, ne treba ti još jedna.
Neka dijete ima svoj budžet, kasicu prasicu i s njome raspolaže
Nabavite mu/joj štednu kasicu, stavite unutra početni ulog i poučite o prilikama kad će ubaciti neki novčić unutra. Ne zaboravite – to je njegova imovina, neka je potroši kako hoće. Naravno, uz vaše nježno vođenje – da ne baci novac „u vjetar“. Ali i to će mu biti škola.
Morate biti dosljedni u pridržavanju pravila.
Pridržavajte se razumnih pravila, jednako prema svoj dvojoj djeci, dosljedno u svim situacijama. Vrludate li, počinje razvoj krivih navika.
Ima još. Pokušajte i sami nešto dopisati u ovaj niz dobrih roditelsjkih postupaka.
Korišten izvor: business.hr
Dobra Hrvatska, lipanj 2018.
