Kad bi samo njih troje: Google, Facebook i Microsoft, plaćali pravedan porez, najsiromašnijim zemljama gdje posluju osigurao bi se novac koji bi mogao dostajati za plaće: 729.010 medicinskih sestara, 770.649 primalja odnosno 879.899 osnovnoškolskih učitelja. Za cijelu godinu u 20 zemalja u Africi, Aziji i Južnoj Americi!
Privilegirani položaj globalnih tehnoloških divova – Googlea, Facebooka, Microsofta i sličnih, kojeg su si sami priskrbili temeljem liderstva u novim tehnologijama i svoje financijske i poslovne golemosti, postaje teško održiv i podnošljiv. Oni plaćaju minimalne poreze, izbjegavaju plaćanje poreza u zemljama gdje se koriste njihove usluge (praktično čitav svijet), ne obeštećuju stvaraoce naknadom za autorska djela (fotografije, tekstovi), trguju osobnim podacima „na veliko“, ponašaju se monopolistički, zgrću neshvatljivo velika bogatstva – bogate i u vrijeme dok svijet grca pod teretom pandemijskog načina života i borbe za živote, do toga da danas monopolistički ucjenjuju i vlade onih država koje su krenule zaustaviti to neprirodno stanje. Kao u, na primjer, u aktualnom sukobu s Australcima čiji im je predsjednik poručio: „Dosta je ovoga… U našoj državi radit ćete po našim zakonima.“ I Francuzi i Europska unija bave se istom temom.
Ugledna Zaklada Action Aid svojim je nedavnim istupom na poseban način upozorila svjetsku javnost na problem. Kažu: „Svi vi trebali biste plaćati veće korporativne poreze u zemljama u razvoju. Uskraćujete im gotovo tri milijarde dolara poreznih prihoda, i time siromašite njihov život. Onemogućujete im i uspostavu boljih usluga u javnom sektoru“, upozorava zaklada.
Iz Facebooka su odbili komentirati, dok iz Microsofta i Googlea nisu odmah odgovorili na BBC-jev zahtjev za komentarom. Jer – multinacionalne tvrtke trenutačno nisu zakonski obvezne javno objavljivati koliko poreza plaćaju u pojedinim zemljama u razvoju, podsjeća BBC. I to je izlobirano i nametnuto!
Stotine milijardi dolara zarade naspram siromaštva milijardi ljudi
Zaklada se zalaže da velike kompanije budu zakonski obvezne plaćati minimalnu globalnu stopu korporativnih poreza.
Prema Action Aidu, možda se radi o „milijardama” koje bi se mogle iskoristiti za preobrazbu nedovoljno financiranih zdravstvenih i obrazovnih sustava u nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu. Dotle, saznajemo „novu normalno nenormalnu“ vijest: mnogi tehnološki divovi izvijestili su javnost o iznimnom skoku svojih prihoda i vrijednosti dionica u pandemijskoj 2020.
U Action Aidu procjenjuju da su siromašne zemlje, samo po osnovi neplaćanja poreza od strane trojice najpoznatijih – Googlea, Facebooka i Microsofta, lišene i do 2,8 milijardi dolara poreznih prihoda koji bi se mogli iskoristiti za suzbijanje nevolja, od pandemije do stanja svojeg obrazovanja, zdravstva, socijale.
OUN treba ustanoviti novi globalni porezni sustav
Zaklada zagovara uspostavu novog globalnog poreznog sustava, po mogućnosti pod dirigentskom palicom Ujedinjenih naroda, koji bi velikim kompanijama nalagao da plate minimalnu globalnu stopu korporativnog poreza, razmjerno njihovoj stvarnoj prisutnosti u gospodarstvu.
Najpogođeniji – Indija, Indonezija, Brazil, Nigerija i Bangladeš! … Žene i mladi!
Njihova su istraživanju, kažu, pokazala da Google , Facebook i Microsoft najviše lišavaju poreznih prihoda zemlje u razvoju Indiju, Indoneziju, Brazil, Nigeriju i Bangladeš.
Cijenu zastarjelog poreznog sustava plaćaju žene i mladi, ističe David Archer, glasnogovornik za globalno oporezivanje u ActionAid Internationalu.
„Taj sustav omogućuje velikim tehnološkim kompanijama da ostvaruju golemu zaradu i u pandemiji, uz malen ili nikakav doprinos javnim uslugama u zemljama na globalnom jugu“, naglašava Archer. “Manjak poreznih prihoda od 2,8 milijardi dolara tek je vrh ledenog brijega, budući da je istraživanje obuhvatilo svega tri tehnološka diva“, dodaje.
“Novac kojeg bi po pravednijim poreznim propisima plaćali tek oni najveći, mogao iz temelja promijeniti usluge iz domene javnog sektora za milijune ljudi”, završava glasnogovornik.
Organizacija OECD i EU u akciji…
O globalnom korporativnom porezu i prilagodbi poreznih propisa digitalnom dobu trenutno se pregovara pod egidom Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Čelnici Europske unije naznačili su: Europa bi mogla sama regulirati to pitanje ako pregovori ne urode plodom.
Ipak, pod pritiskom mnoštva iz svijeta oglasio se sada i čelnik Facebooka Mark Zuckerberg. U veljači 2021. poručio je da razumije frustriranost javnosti zbog iznosa poreza koji plaćaju tvrtke poput njegove.
Facebook se pomirio sa činjenicom da će u Europi možda morati plaćati veće poreze, prema novom regulatornom okviru i podržao je planove OECD-a da se pronađe globalno rješenje, dodao je Zuckerberg.
Reference, izvor: Glas Istre/ Hina / AOP: OVDJE
DOBRA HRVATSKA
Ožujak, 2021.
Konzultant i autor , utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
