Vaše stare traperice, poderani ručnici i plahte, rastegnute majice i sva ostala odjeća koja više nije dovoljno dobra da biste je poklonili mogu postati vrijedna sirovina od koje se obradom dobiva pouzdan i zdrav izolacijski materijal za građevinarstvo i auto-industriju. Rekli smo: mogu postati, ali samo ako ih ubacite u kontejner za tekstil, a ne u običan kontejner za komunalni otpad.
Stara odjeća je vrijedna sirovina
Podsjetimo, prema važećim pravilnicima, kao tekstilni otpad građani mogu odložiti čistu i suhu odjeću (veste, košulje, hlače, kapute…), zatim obuću te kućanski tekstil (ručnici, plahte, zavjese…).
Dok odvojeno sakupljanje plastike, papira i stakla postaje uobičajena slika u našim domovima, na tekstil kao da zaboravljamo. Vjerojatno stoga jer nismo ni svjesni koliko je to dragocjena sirovina (čak toliko da je i uvozimo), ali i zato jer su kontejneri za tekstilni otpad dosad bili rijetkost. Srećom, i to se u posljednje vrijeme mijenja pa sve češće, uz kontejnere za plastiku, staklo i papir,u Zagrebu i još nekim gradovima možete vidjeti i posebne kontejnere za tekstil, dok se u nekim mjestima tekstil sakuplja u posebne vreće. Nadamo se da će to izmijeniti i lošu statistiku u nas koja pokazuje: u našem ukupnom miješanom komunalnom otpadu tekstilni otpad čini 3,7 posto (podaci za 2015.).
Do 2020. Godine Hrvatska mora smanjiti biorazgradivi otpad na odlagalištima za 68 posto u odnosu na 2015 godinu. Europa je znatno odmakla naprijed!
Recimo i to da svaki stanovnik godišnje proizvede oko 11 kilograma tekstilnog otpada, a taj je otpad 50 posto biorazgradiv. U cijeloj Europskoj uniji tako nastane oko 5 milijuna i 800 tisuća tona tekstilnog otpada godišnje, od čega se reciklira samo milijun i pol tona. Sve ostalo završi na odlagalištima miješanog komunalnog otpada.
Disciplinirani Nijemci uspiju reciklirati najviše tekstila, oko 800 tisuća tona. Prema procjenama, u 2015. godini na deponijama općeg tipa u Hrvatskoj je završilo i 46.000 tona tekstilnog otpada.
Nepovoljne posljedice nesakupljanja starog teksila
Time što ne odvajamo i ne recikliramo tekstilni otpad sebi činimo višestruku štetu:
* Kako prvo, u smeće bacamo skupu i korisnu sirovinu.
* Zatim, nepotrebno zatrpavamo odlagališta koja već sada u mnogim gradovima postaju ozbiljan problem. A i Europska unija sili nas na promjene, pod cijenu novčanih sankcija.
* I konačno, ako vas se svi ovi podaci nisu dojmili, recimo i to da se recikliranjem samo jednog kilograma tekstila proizvede 7 kilograma manje ugljičnog dioksida.
Domaći tvornica za oporabu tekstila raste, napreduje
Spomenimo još jednu korist od recikliranja tekstila. Jedini hrvatski oporabitelj tekstilnog otpada, Regeneracija – Zabok, prerađuje ovaj otpad i od njega stvara filc koji se koristi kao izolacijski materijal u građevinskoj i auto-industriji te zamjenjuje izolacijske materijale koji se dobivaju iz nafte. Ova uspješna tvornica prošle je godine preradila oko 6000 tona tekstilnog otpada, od čega je iz Hrvatske došlo oko 65% ili 4.000 tona, a ostatak je uveszen iz susjednih zemalja. Ove godine plan im je reciklirati 9000 tona, a nadaju se da će uspjeti sakupiti najmanje 4500 tona tekstilnog otpada iz Hrvatske. Regeneracija je nakon prevladane krize prije nekoliko godina prerasla u uspješnog izvoznika – u Europi ostvarjuje 95% svojih prihoda. Pružila je i izglednu egzistenciju svojim sugrađanima – zaposlenih je više od 200.
Nužna edukacija građana
No ipak, Hrvatska bilježi brzi rast – godine 2012. Regeneraciji je predano 800 tona, a u protekloj 2016. čak 4000 tona. Tome su osobito pridonijele neke tvrtke, pa i udruge. A neke se nisu ni pomaknule s mjesta. One su problem, a još više niska svijest građana koji još nisu usvojili naviku da iz svojih domova redovitno prazne nekorisni tekstil. Edukacija i podizanje svijesti (i savjesti) o tome naš je pravi put.
Odgovoran građanin – kako djelovati
Dakle, sve polazi od građanina, savjesnog i odgovornog. Takav je na redu.
Evo naputaka, podsjetnika, kako djelovati da bismo ostvarili društvene ciljeve:
- Odrediti neko mjesto u stanu, kutak za kutiju ili vrećicu za periodnično odlaganje starog tekstila
- Pripaziti da odlažemo samo čistu odjeću, da njezina površina nije znatno onečišćena uljima, bojama i sl.
- Otići rado do prvog bližeg reciklažnog dvorišta
- Predavati manje količine, a češće, bolje je nego činiti to svakih godinu, dvije.
- Paziti da po staroj navici ne ubacujemo rabljenu odjeću u kutiju za opći komunalni otpad
- Svojim stavom i djelom pridonijeti ispunjenju cilja – da RH čim prije sustigne europski prosjek, da od ukupnog tekstilnog otpada u proizvodnju vraćamo 25% (kod nas je to sada cca 5%)
- Proslaviti novu etapu svojeg osobnog rasta jer nam je ovo o čemu govorimo postalo navika, obična rutina. Postali smo bolji ljudi!
Dobra Hrvatska – MDM
