spot_img

Osvrt: Ugroženi lokalni jezici. Nestankom njih i 30% moglo bi izumrijeti golemo medicinsko znanje o ljekovitim biljkama 

Na našem planetu govori se na tisuće jezika. Izumiranjem mnogih od njih, govori se o 30%, pod naletom suvremenog načina i poimanja života moglo bi nestati i znanje o ljekovitim biljkama, koje dobrim dijelom još nismo ni počeli šire koristit na korist čovječanstva. 

  • Zemljani govore 7400 jezika, od svjetskih do malih lokalnih 
  • Preko 1900 jezika govori manje od 10.000 ljudi
  • Do kraja 21. st. moglo bi nestati 30% jezika.
  • Izumiranjem jezika nestat će mnoga – uglavnom nezapisana – znanja lokalnih zajednica pa i ona o ljekovitim biljkama

Male lokalne zajednice vijekovima prenose znanje o ljekovitim biljkama i njihovu korištenju u liječenju bolesti. Mnoge od tih biljaka, pogotovo one skrivene u nedostupnim dijelovima Zemlje, znanstvenicima su nepoznate te njihovu ljekovitost koriste samo lokalni stanovnici. Novo istraživanje Ujedinjenih naroda upozorava na te dvije opasnosti – prvu da nestanu dijalekti i drugo, da nestanu dragocjena znanja tih ljudi koja se prenose uglavnom usmeno s generacije na generaciju. Tako bi znanja o ljekovitim biljkama nestankom lokalnih jezika moglo posve izumrijeti

Ugrožena i kulturna i biološka raznolikost!

Autohtoni jezici sadrže ogromne količine podataka o iskoristivosti ekosustava koje pruža priroda oko njih. Međutim, prema UN-u, očekuje se da će više od 30% od 7.400 jezika na planetu nestati do kraja stoljeća

– Fokus je uglavnom usmjeren na izumiranje biološke raznolikosti, ali postoji sasvim druga slika koja predstavlja gubitak kulturne raznolikosti – kaže vodeći istraživač studije dr. Rodrigo Cámara-Leret, biolog sa sveučilišta u Zürichu. 

Njegov istraživački tim proučio je 12.000 ljekovitih biljaka, o kojima znanje imaju lokalne zajednice koje govore 230 autohtonih jezika u tri regije s visokom razinom jezične i biološke raznolikosti: 

  • Sjevernoj Americi, 
  • sjeverozapadnoj Amazoniji i 
  • Novoj Gvineji. 

Autohtoni jezici kriju veliko medicinsko znanje, na primjer, upotrebu biljnog lateksa za liječenje gljivičnih infekcija, upotrebu kore za liječenje probavnih problema, voća za respiratorne bolesti, kao i prirodnih stimulansa i halucinogena. Čak i najbolji proučavatelji bilja zadivljeni su širinom znanja autohtonih kultura, i to ne samo o biljkama već i o životinjama i drugim elementima u prirodi. Kad bi jezici izumrli, u nepovrat bi otišla i medicinska znanja o ljekovitim biljkama. 

– Gubitak jezika odrazit će se dramatično negativno na tradicionalno znanje o ljekovitim biljkama i bit će porazniji od gubitka samih biljaka – rekao je dr. Cámara-Leret. 

Autohtoni jezici najugroženiji su u sjeverozapadnoj Amazoniji!

U Amazoniji  100% ovoga jedinstvenog znanja imaju ljudi koji govore ugrožene jezike. U Sjevernoj Americi ugroženo je 86%, a na Novoj Gvineji 31% autohtonih jezika. Ukoliko se zaista dogodi izumiranje jezika, to bi bitno ugrozilo sposobnost čovječanstva za otkrivanje lijekova.

Ujedinjeni narodi proglasili desetljeće autohtonih jezika radi osvješćenja svijeta !

Tko zna što smo već dosad izgubili. Jer, valja znati da više od 1900 jezika imaju manje od 10.000 govornika. Primjerice, većina izvornih govornika naroda Sioux Lakote u rezervatu Rosebud u Južnoj Dakoti starija je od 70 godina i svakim danom ta je zajednica sve manja. Stoga su Ujedinjeni narodi proglasili desetljeće od 2022. do 2032. godine međunarodnim desetljećem autohtonih jezika. 

Jordi Bascompte, ekolog sa sveučilišta u Zürichu i drugi autor rada, rekao je da europsko medicinsko znanje može predstavljati „vrh ledene sante“. Iako se puno lijekova temelji na sintetičkim spojevima, biljke mogu pružiti mnogo više kemijskih komponenata koje bi mogle sadržavati potencijal za nove tretmane. U većini autohtonih kultura znanje se prenosi usmenom predajom i ne zapisuje se. Vladini programi za poticanje očuvanja jezika, dvojezičnog školovanja i interesa za kulturnu baštinu pomogli bi zajednicama da zadrže jezičnu raznolikost, rekao je dr. Cámara-Leret. No, znanje o ljekovitim svojstvima bilja i drugih sastojaka iz prirode nije jedini razlog za očuvanje autohtonih jezika. Svaki autohtoni jezik i kultura jedinstvena je evolucijska loza i ako se izgubi, njezin je gubitak nepovratan i značajno je osiromašenje kulture čovječanstva.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Srpanj, 2021.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.