Osvrt: Je li Hrvatski Crveni križ uspio u misiji pomoći stanovništvu potresom pogođenog područja?

Od prvih dana potresa Hrvatski Crveni križ je na terenu. Uz puni profesionalni sustav te  najveće humanitarne organizacije u Hrvatskoj, sa svojim 111 društvom, u prvim trenucima na terenu Petrinje, Gline i Siska pomagalo je i 600 djevojaka i mladića – volontera. Prikupljeno je preko 44 milijuna kuna u novcu i gotovo jednaka vrijednost u najrazličitijim stvarima i uslugama (odjeća, obroka, deke, uređaji..).

Crveni križ se dokazivao mnogo puta, a potres krajem 2020. bio je jedna od najvećih mirnodopskih kriza i iskušenja s kojima se organizacija susretala u 140 godina djelovanja.

Mjesec dana nakon katastrofalnog potresa kod Petrinje, 29. prosinca prošle godine stanje je danas ondje mirnije i staloženije. Pri tome ne mislimo samo na sve manje i sve slabije podrhtavanje tla. Najnužnija je pomoć stigla i do najzabačenijih dijelova Sisačko-moslavačke županije, a nadležne službe sada već čvrsto drže uzde u svojim rukama.

Uplašenim stanovnicima koji su se iznenada našli bez krova nad glavom tih su hladnih dana krajem godine među prvima, dakako, uz druge javne službe, u pomoć pritekli i profesionalci i volonteri Hrvatskog Crvenog križa (HCK), kojima je to bila jedna od najvećih mirnodopskih nevolja u kojoj je ta organizacija morala tijekom svog dugog postojanja pokazati snagu i organizacijsku spremnost.

A je li u tome uspjela?

Potres pokrenuo tsunami dobrote

Vijest o snažnom potresu i razaranjima pokrenuo je tsunami dobrote, val ljudi velikog srca koji su se slijevali na pogođeno područje kako bi pomogli stanovništvu. Dobrih je ljudi i volontera bilo toliko da su gotovo zasjenili one kojima je pomaganje profesija. Ljudi su dolazili samoinicijativno, iz svih krajeva, bilo ih je svih uzrasta i struka, svi su se željeli odazvati na poziv tragičnog trenutka – pomoći ljudima u nevoljama. A razmjere nevolje možemo itekako razumjeti iz činjenice da je više od 35.000 objekata oštećeno, a gotovo 3000 neupotrebljivo. Kolika je bila ta zadaća postavljena pred prve spasitelje, pred sve one pojedince i službe koji su donosili pomoć i nadu!!! Pred civilnu zaštitu, vatrogasce, vojnike, građevinare, gorske spasioce, liječnike i sestre, ustanove i institucije, isporučitelje najrazličitije opreme! Pa i pred Crveni križ.

Ubrzo, međutim, počela su prebrojavanja i prozivanja tko je pomogao i koliko, a tko nije, a trebao je. Nakon početnih nesnalaženja i organizacijskih propusta, a bilo ih je, svakim danom pomoć je bivala organiziranija, uvježbanija i efikasnija.

Tada, od samih početaka, učestali su u digitalnom prostoru i napadi na Crveni križ, nacionalni i lokalni, za koji se tvrdilo da nije organizacijski sposoban voditi tako veliku akciju pomoći, da je produžena ruka politike, pa do poziva na oprez pri uplaćivanju novca na račun HCK-a.

Na upit kako komentira te napade, Robert Markt , izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa nam je odgovorio:

– Žao mi je što smo u trenutku najvećih potreba na terenu morali trošiti energiju i vrijeme na bavljenje neutemeljenim i izmišljenim optužbama. Kao i uvijek, vrijeme je pokazalo tko zaista radi ozbiljan posao i tko uz stradale ljude ostaje do kraja.

Dodao je, također, da je uloga Hrvatskog Crvenog križa na potresom pogođenom području iznimno velika.

– Trenutno smo u fazi u kojoj je sustav pružanja pomoći stradalom stanovništvu stabiliziran, aktivnosti se provode nesmetano, pratimo situaciju i prilagođavamo se potrebama stradalih ljudi, a istodobno planiramo dugotrajnu operaciju jer svjesni smo da će ljudima na području Sisačko-moslavačke županije dugo trebati pomoć – kaže R. Markt.

Od Solferina do Crvenog križa u Hrvatskoj danas

Ublažavanje ljudske patnje u kriznim situacijama jedan je od glavnih pokretača međunarodnog pokreta Crvenog križa, pa tako i Hrvatskog Crvenog križa. Osnivanje te najveće i najstarije humanitarne organizacije na svijetu upravo je i potaknula ogromna ljudska patnja 1859. godine na ratištu kod Solferina u sjevernoj Italiji, koja je toliko ganula slučajnog očevica te krvave bitke, mladog trgovca iz Ženeve Jean-Henry Dunanta, da je svoj život dalje podredio osnivanju humanitarne organizacije koja bi pomagala ljudima u ratnim sukobima i katastrofama.

Vrlo brzo nakon osnutka Crvenog križa 1863. godine, i u Hrvatskoj se 1878. osnivaju prve dobrovoljne udruge na tragu međunarodno prihvaćenih odluka. Hrvatski Crveni križ danas okuplja 111 općinskih i gradskih društava te 20 županijskih društava, a u njemu djeluju profesionalci i volonteri.

U HCK-u zaposleno je 108 ljudi, a u društvima Crvenoga križa 1751 ljudi, koji rade na različitim projektima. Uz njih, HCK u svojim redovima broji i više od 12.000 volontera. Tako je i prvih dana na potresom pogođenom području svakoga dana na terenu djelovalo više od 600 volontera i djelatnika. Sada je taj broj manji, jer se operacija uhodala, pa stanovnicima Banije posljednjih dana pomaže nešto više od 300 volontera i djelatnika.

– Kao i u svakoj krizi tako se i u ovoj pokazalo koliko su volonteri važni, a mi ih u našim redovima brojimo tisuće. Naša vrijednost su i društva Crvenoga križa diljem Hrvatske, ima ih 131. Svi su se oni odmah stavili na raspolaganje i dolazili na potresom pogođeno područje – od ljudi iz Dubrovnika, Šibenika, Splita pa do Osijeka, Darde, Vukovara… Mi smo najveća humanitarna organizacija u zemlji i kao takvi možemo odgovoriti i na najveće izazove, a ovaj potres definitivno je ogroman izazov – kaže R. Markt.

Pomoć stigla i iz inozemstva

U duhu solidarnosti, i brojna društva Crvenog križa iz drugih zemalja, a posebno onih najbliže nama, ponudila su pomoć za stradale stanovnike.

– Pored bilateralne pomoći koju smo u obliku materijalne humanitarne pomoći dobili od pojedinih Crvenih križeva drugih zemalja, Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca ima i razne financijske oblike pomoći Crvenim križevima u kriznim situacijama. Prošli tjedan na sastanku s kolegama iz Međunarodne Federacije Crvenog križa (IFRC) dogovorili smo otvaranje žurnog Apela za sakupljanje financijske pomoći za provođenje operacije pružanja pomoći stanovništvu stradalom u potresu. Žurni Apel je svojevrsna „kasa uzajamne pomoći“ gdje se najprije definiraju potrebe stanovništva, vrsta i količina potrebne opreme te operativni troškovi provođenja operacije te se kreće u sakupljanje donacija Crvenih križeva diljem svijeta. HCK uživa veliki ugled diljem svijeta te se nadamo da će prikupljena pomoć biti značajna i omogućiti punu funkcionalnost HCK do kraja trajanja ove operacije, za koju procjenjujemo da će trajati 12 mjeseci – rekao nam je izvršni predsjednik HCK-a Robert Mark, dodajući:

– Takva međunarodna pomoć izraz je solidarnosti i kolegijalnosti drugih Crvenih križeva u svijetu i kao takva predstavlja dodatnu vrijednost koju HCK donosi prvenstveno nastradalom stanovništvu ali i cijelom sustavu pružanja pomoći.

Crtica s terena

Iako brojke malo znače onima koji su izgubili sve, valja ih ipak spomenuti. Djelatnici i volonteri HCK-a stanovnicima dosad su podijelili:

• gotovo 600 tona hrane,
• 60 tona odjeće i
• štošta drugo

Iscrpni podaci dati su u tablici niže.

Djelatnici i volonteri Hrvatskog Crvenog križa zaključno s danom 26. siječnja  2021. stanovništvu na stradalom području su podijelili:

I ne samo to.

• U sklopu apela, za stradalo stanovništvo Hrvatski Crveni križ prikupio je 305.654,97 kuna u novcu. U tijeku su završne pripreme za podjelu sredstava stradalom stanovništvu.
• HCK je pružio čak 425 puta psihosocijalnu podršku stanovnicima pod stalnim stresom, a očekuju da će taj dio njihova rada postajati sve važniji.

A da prikupljanje i sortiranje pomoći koja stiže sa svih strana i nije baš tako jednostavno, pokazuje i crtica za koju smo doznali posve slučajno. Naime, u redakciju portala odgovorno.hr stigao je dopis iz Gradskog društva Crvenog križa Zagreb u kojemu nas djelatnici mole da ih uputimo na adresu poduzeća za recikliranje odjeće, pa kažu:

„Gradsko društvo Crvenog križa Zagreb uslijed jakog  potresa koji je zahvatio područje Banovine postalo je centralno skladište za prihvat prehrambenih, higijenskih te tekstilnih potrepština. Zaprimili smo veliku količinu robe koja je zaista neupotrebljiva po pitanju da je uništena, poderana, rabljena i nije za pružiti pomoć bilo kojem korisniku kojemu bismo ustupili pomoć u hrani, higijeni te odjeći i obući.“

Međunarodni pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca s čak tri Nobelove nagrade danas je najugledniji i najpoznatiji humanitarni pokret, a djeluje u gotovo svim zemljama svijeta i broji više od 115 milijuna članova.

*

Među donatorima je putem svojih suvlasnika i naša tvrtka M.E.P. d.o.o – utemeljiteljica i udomiteljica portala www.odgovorno.hr i Poslovne inicijativa Dobra Hrvatska.

DOBRA HRVATSKA /MDM
Siječanj, 2021.