Osvrt: Jedinstvena održiva Finska. Vlada kojom dominiraju žene, a koronavirus je tek najnoviji izazov.

finska 1

Finska je zemlja rijetke naseljenosti, no sve više ljudi seli u urbane centre. Od 310 lokalnih jedinica, pola ih ima manje od 6000 stanovnika. Drugi veliki izazov je starenje stanovništva. Naravno, stigao je i korona virus, gdje je zdravlje u prvom planu. No ni tada ne zaboravlja se briga o okolišu i održivosti. Ali i o onom ljudskom; jer kakva bi to održivost bila da ljudi ne uživaju pažnju, uvažavanje i slobodu kao rijetko gdje. Sve to su tekovine zrele demokracije finskog društva, a ova zadnja, ženska vlada samo nastavlja i potencira započeto….

Kao i druge i Finsku je zahvatio koronavirus, iako slabije nego ostale nordijske zemlje. Finska vlada još potkraj veljače objavila osnivanje kriznog stožera i inicijalnih ulaganja više od 8 milijua eura u fondu za suzbijanje koronavirusa, kao dodatni fond uz 400.000 zaposlenih u zdravstvu i skrbi (UUTISET). Od sredine ožujka otkazani su javni skupovi, a 19. ožujka uvdene su granične kontrole i de facto zabrana međunarodnih putovanja. Roditelji osnovnoškolaca i vrtićke djece zamoljeni su, ohrabruju se i nastoji im se omogućiti da ne dovode svoju djecu. Srednje škole su se prebacile na internet-nastavu. Spomenute restrikcije vrijede do 13. travnja, s mogućnošću produženja. Glavna su briga kapaciteti bolnica i opasnost da ih bolest zahvati.

finska 2

Nova je vlada u Finskoj počela s radom u studenom 2019, s premijerkom Sannom Marin, u tom trenutku, s 34 godine, najmlađom premijerkom na svijetu. Uz premijerku koja predstavlja Socijaldemokratsku stranku i četiri ostale vladajuće stranke (Stranka centra, Lijevi savez, Zelena liga i Švedska narodna stranka) imaju predsjednice. Žene su već dugo vrlo  aktivne u finskoj politici. Finkinje su bile prve u Europi koje su izborile glasačko parvo 1906. godine i, putem promjena zakona o jednakosti muškaraca i žena 1995. godine, uvedene su rodne kvote za tijela javne vlasti tako da manjina ima najmanje 40 posto mjesta.

Što se tiče politike, vlada nastavlja u sastavu u kojem je bila prethodna vlada Antti Rinne, samo je promijenjena premijerka. Preuzimanjem vlasti Vlada je najavila niz politika od kojih su ove neke ključne: ugljično neutralnu Finsku, globalno utjecajnu Finsku i politiku za Europu, dinamičnu i uspješnu Finsku te poštenu i inkluzivnu Finsku. (vidi www.vn.fi)

Izazov sve toplijeg Arktika

Početkom veljače 2020. vlada je najavila novu klimatsku politiku. Prema uvidima Vlade, političke odluke kojima će se rukovoditi u svom radu na klimi važne su za privatni sektor. objavila smjernice koje određuju rokove i ciljeve za pripremu klimatskih mjera i naznake novih koraka za postizanje ugljične neutralnosti.  Do 2035. godine Vlada planira učiniti Finsku ugljično neutralnom. Za ambiciozan cilj važno je bilo postići razumijevanje između vladajućih stranaka u vezi s veličinom izazova.

Kad je riječ o finskom globalnom utjecaju, tu je fokus na važnosti Arktika koja raste. U tom pogledu nordijske zemlje su najbliže međunarodne partnerice Finske. Posljednjih je godina napredovala njihova sigurnosna suradnja zbog napetosti u području Baltičkoga mora.

Gospodarstvo dodanih vrijednosti

Treće ključno područje je paket usluga za kreativne industrije koje je usmjereno na stvaranje dodane vrijednosti u preradi drveta. Promicat će se gradnja drvetom i izvoz. U održivoj proizvodnji hrane stvaranje dodane vrijednosti proširit će se na domaće tržište i na izvoz. Poduzet će se koraci za unapređenje općih uvjeta poslovanja u tom sektoru.

Finsko društvo

Konačno, kad je riječ o politikama poštenja (fairness) i jednakosti tu su na dnevnom redu  različite reforme koje se tiču manjina. Premda je stanje osoba s dodatnim potrebama posljednjih godina poboljšano, diskriminacija je i dalje problem. Nastojanje da usluge za ljude s dodatnim potebama odgovaraju individualnim potrebama traži vrijeme. Vlada će promijeniti Zakon o uslugama i pomoći za invalide da osigura već uvažavanje individualnih potreba osoba s posebnim potrebama.

Jedan od glavnih finskih izazova je starenje populacije (i to je dodatni izazov i kad je riječ o zarazi koronavirusom). Prema posljednjim demografskim izvješćima, stopa rađanja žena pala je na najnižu razinu u povijesti, na razinu 1,41 dijete, što ne održava populaciju stabilnom. Osim toga, takav razvoj na različite načine ugrožava regije. Samo u dvije od 19 regija od 2010. do 2019. populacija se povećala. Finskoj treba vjerojatno više imigracije no kako? Imigracija je smanjena u odnosu na 2015. i 2016., a za one izbjeglice koji su dobili azil otpočeo je process integracije. Veći dio imigracije nije zasnovan na traženju azila, nego na obiteljskim odnosima, radu i studiranju u Finskoj. Najčešće zemlje porijekla su Estonija, Rusija, Irak, Kina i Švedska – drugim riječima, tri od pet tih zemalja su u susjedstvu Finske. Posljednjih godina demografski razvoj je smanjio ponudu radnika pa su se kompanije okrenule potrazi u stranim zemljama.

Tu je i izazov javnih prihoda i rastućih troškova. Što se tiče prihoda, stalni cilj vlade je angažirati što je više moguće ljudi da rade tijekom ciielog radnoga vijeka. Trenutni omjer (to jest udio radno sposobnih koji rade) je oko 72 posto dok je cilj 75 posto. Ipak, bilo je i bit će različitih mjera za dovođenje većeg broja ljudi u svijet rada. Dobna granica za mirovinu nedavno je podignuta sa 63 na 65 godina, strukovne škole i visokoškolske institucije pozvane su da omoguće brže stjecanje diploma, a povlastice koje su majkama omogućavale da ostanu doma s malom djecom srezane su. Izraženo brojkama, vlada je obećala da će otvoriti novih 30.000 radnih mjesta tijekom slijedećih nekoliko godina.

Kad gledamo troškove, jedna od glavnih stavki su usluge društvenog blagostanja, to jest obrazovanje i socijalna i zdravstvena skrb. Troškovi obrazovanja se smanjuju zbog smanjivanja populacije dok troškovi socijalne i zdravstvene skrbi rastu zbog starenja. Reforma zdravstvenog sustava vrlo je dugo na dnevnom redu. Najučinkovitiji model bi obuhvaćao samo pet velikih bolnica koje bi skrbile za sve koji trebaju zdravstvenu skrb, a pripremljen je model s 18 regionalnih bolnica, zbog velikog područja i političkih preferencija. Kako finski Ustav (1999) jamči lokalnu autonomiju, nije moguće samo tako prenijeti zdravstvenu skrb s lokalne na regionalnu razinu. Vjerojatno je neki oblik zajedničke lokalne organizacije poželjan model. Lokalna vlast igra važnu ulogu u Finskoj (i u drugim nordijskim zemljama) kao pružatelj usluga društvenog blagostanja, obrazovanja te socijalne i zdravstvene skrbi. K tome, finski model zdravstvene skrbi je složena struktura koja obuhvća javnu skrb, skrb baziranu na osiguranju i zaštitu na radu i, premda je cilj pojednostavniti strukturu, nije baš lako donositi takve odluke.

Kao u mnogim europskim zemljama, regionalni razvoj u Finskoj je neuravnotežen. Ukratko, ljudi se sa sjevera i istoka Finske sele na jug i zapad. Istodobni trend je urbanizacija, što znači da mnoge lokalne zajednice gube stanovništvo. Za lokalne vlasti to je teška situacija jer su njihovi prihodi zasnovani na osobnim ili korporacijskim porezima. U stvarnosti bogate općine pomažu siromašnima tako da se prihodi od poreza na dohodak raspoređuju među općinama. Isto tako, državne potpore su veće za siromašne lokalne vlasti. Dugoročno, poželjno bi bilo vidjeti više spajanja općina i veće teritorijalne strukture. Trenutno, srednja veličina lokalne vlasti je oko 6000 stanovnika, to jest pola od ukupno 310 lokalnih vlasti imaju manje od tog broja stanovnika. Klimatska politika je isto tako povezana s urbanzacijskim trendovima jer javni prijevoz, primjerice, bolje funkcionira u urbanom nego u ruralnom kontekstu. Relativno veliko područje Finske (338000 četvornih kilometara, peta po veličini u EU) otežava smanjivanje emisija uzrokovanih prometom, što je jedno od ključnih područja klimatske politike.

Zaključno, Marinina vlada će se suočiti s izazovnim problemima u ovoj i idućim godinama. Uz domaća pitanja, tu je i vanjska politika:

  • međunarodna arena, globalna pitanja,
  • EU-a
  • odnosi sa susjednom Rusijom i
  • tradicionalna nordijska suradnja.

finska pekka kettunen

 Pekka Kettunen

Autor je istraživač na švedskom  sveučilištu Abo Akademi u gradu Turku

Hrvatska verzija: Preveo Božo Kovačević, pripremio Željko Ivanković

Izvor: ideje.hr

 

DOBRA HRVATSKA

Travanj, 2020

(op.: naslov i uvodnik od uredništva DH)

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava