Osvrt: Odijevanje u kontekstu povijesti. S generacijom Z-mladih interes za modom poprilično splašnjava… Možda i Covid učini svoje?

recycle-clothes-600x400

Umjesto svakodnevnog sređivanja za posao, brige o tome što obući ili pripreme radne uniforme, mnogi zaposlenici proteklih su koroninih mjeseci dan provodili u trenirkama, majicama, puloverima, papučama. Životne okolnosti koje je nametnula pandemija općenito su modu i raskošan životni stil učinili gotovo neprimjerenim trenutku. U povijesti je poznato da su pojedini događaji ili pojave sa sobom nosili i revoluciju u odijevanju. Oni koji su preživjeli kugu u srednjem vijeku, primjerice, uzimali su odjeću manje sretnih bogatih sugrađana, što je potaknulo ekonomiju luksuza, ali i donošenje zakona kojim se ograničava razmetljivost. Također, tijekom prvog svjetskog rata, pak, žene su potaknute na nošenje hlača, a mijenjala se i njihova društvena pozicija. Kako će koronakriza utjecati na naše stavove i način odijevanja ostaje za vidjeti, ali već je izgledno da bi modna industrija mogla biti na gubitku.

Mnogo prije pojave koronakrize, već nakon 2015-e, zamijećeno je da ljudi postaju skloniji nošenju rabljene odjeće, recikliranju te promicanju jednostavnosti i minimalističkog stila. Jedan od razloga tome svakako je povećana briga o klimatskim promjenama i okolišu. Također, svijest o negativnom utjecaju modne industrije na okoliš mnoge je mlade ljude ponukala da više koriste usluge popravaka, najma i rabljenih proizvoda. Tome je zacijelo pridonio i utjecaj osoba kao što su Greta Thunberg i David Attenborough koji promiču brigu za planet, pa se čak uvriježio i termin “Greta efekt”.

Istraživanja. Što pokazuju velike brojke?

Istraživanje agencije Mintel među mladim Britancima pokazalo je: interes za modu prilično je splasnuo! Na prvome mjestu mladima je štedljivost i briga za okoliš.

KUPNJOM NOŠENE ODJEĆE ODJEĆA DULJE ŽIVI. Oko 52 posto mladih u dobi od 25 do 34 godine lani je kupilo nošenu odjeću. Ukoliko odjeću više ne žele nositi, mladi je ne bacaju već će nastoje unovčiti što je lani činilo njih 50 posto,

PREPRAVKE. A 50% mladih krpalo je ili prepravljalo iznošenu odjeću.

RAZMJENA. Jednako raširen trend među mladima postala je razmjena odjeće s prijateljima ili znancima. Čak 75 posto njih u dobi od 16 do 24 godine mijenjalo je modnu odjeću ili bi to rado činili u budućnosti.

NAJAM. Općenito, sklonosti i navike generacije Z (od 16 do 24 godine) usmjerene su prema uslugama najma pa nije iznenađujuće da to obuhvaća i odjeću. Njih 54 posto izjasnilo se da su zainteresirani za najam modne odjeće.

NOVA SVIJEST: MNOGO ODJEĆE ŠTETI SVIJETU! Otpad koji stvara modna industrija je golem pa ne iznenađuje da 57 posto Britanaca smatra da je kupnja previše odjeće loša za okoliš.

Studije pokazuju da se samo u Velikoj Britaniji godišnje baci 350 tisuća tona odjeće.

Odjevni komadi u prosjeku nose se (samo) sedam puta, a potom se bacaju.

Analitičari agencije Mintel zaključuju da bi trend ponovnog korištenja, smanjenja kupnje i recikliranja odjeće mogao predstavljati veliku prijetnju za tekstilnu industriju koja, uz naftu i promet, predstavlja vodećeg zagađivača planeta.

Što se iz svega da još zaključiti? Reciklaža je veoma važna, ali nije i jedini način odgovornog djelovanja odgovornog građanina. Sve važnije postaje zalaganje za produljenje vijeka korištenja odjeće te općenito susprezanje i kritički stav prije kupnje, kako je pokazalo i istraživanje među mladim Britancima.

I na kraju, tom postavljanju čvršćih zahtjeva prema zaštiti okoliša, mladi zauzimaju sve istaknutije mjesto.

Marina Klepo

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2020.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava
test5284