OSVRT PRIČA: Kad će prvi hrvatski otok biti kao SAMSØ, danski otok, svjetski primjer društvene odgovornosti i energetske samoodrživosti?

A positive example to follow_ Samsø_

Tko s obale Danske pogleda prema Švedskoj, vidjet će samo magličasto plavetnilo horizonta. Ali u sredini tjesnaca Kattegat između tih dviju zemalja nalazi se danski otok Samsø, za koji su mnogi u svijetu čuli. Površinom je nešto veći od našeg Raba i ima 4000 stanovnika, od kojih doista imamo što učiti.

Otok Samsø poznat je Francuzima, Ircima i Velšanima zbog izvrsnih jagoda. U Danskoj je poznat po mladim krumpirima. Na plaže i u dvadesetak sela rado dolaze turisti. Na tom ravnom otoku davno su živjeli i odatle isplovljavali Vikinzi. No najznačajnije za nas ovdje je nešto suvremeno

SAMSØ je prvi otok na svijetu sa samodostatnom proizvodnjom obnovljive energije, na čijem primjeru brze i radikalne energetske tranzicije uče svi.

Štoviše, Samsø je 100% svojih potreba za električnom energijom pokrio onom iz obnovljivih izvora već 2007., a sadašnji 40-postotni višak prodaje susjedstvu. Taj novi Samsø, čiji su se žitelji odlučili za obnovljivu energiju i nov način življenja, postoji tek dva desetljeća. Na natječaju danske vlade 1997. prihvaćen je projekt „eko-otok Samsø“, utemeljen na snažnom angažmanu zajednice i strategiji zadružnog vlasništva.

Do prije 20 godina Samsø se u svemu oslanjao na naftu, električna energija uvozila se iz termoelektrana na ugljen s kopna, a nedostatak mogućnosti za obrazovanje, rad i kvalitetan život tjerao je mnoge mlade ljude da odu s otoka.

Danas se propeleri vjetroturbina okreću na kopnu i u priobalju, ti veliki krakovi kao ruke polako mašu žiteljima i posjetiteljima otoka.

 

Otok SAMSØ –

projekt koji dakazuje da se može, i još pokazuje ono drugo – KAKO?

Lokalni stanovnici, njihova općina i zadruga postali su vlasnici većini od 21 novoizgrađenog vjetroagregata, a dobiveni novac investiraju u nove izvore i uvođenje zelene energije u ukupan život. Biti dioničarom vjetroparka prava je premija. Otočni poljoprivrednici žele traktore na biodizel iz uljane repice. Kućanstva se griju na biomasu, piljevinu, pelete i slamu, a računi za grijanje osjetno su im niži nego na kopnu.

Projekt Samsø dokazao je kako se obnovljivi izvori energije mogu iskoristiti za cjelovit društveni, ekonomski i energetski razvoj zajednice.

Mnogi kažu da je za ovakav uspjeh presudno bilo i to što je 2007. osnovana profesionalna ustanova Samsø Energy Academy, koja je kao glavni provoditelj i koordinator energetske tranzicije razradila plan kako stanovnike otoka uključiti u sve aspekte tog pionirskog pothvata, a transparentnošću, razgovorima i dogovorima osigurana je gotovo jednoglasna podrška projektu pa je gotovo svaki otočanin postao suinvestitorom. Akademija se brine da na otok stiže sve više stručnjaka za energetiku iz cijeloga svijeta, tako i turista.

Tko da sad od stanovnika, nakon što je taj hrabri i maštoviti društveni eksperiment uspio iznad svih očekivanja, ode s tog otoka?

Samsø ima svoj pouzdani smjer i sretni mir.

U Hrvatskoj, zemlji „1000 otoka“, traži se prvi hrvatski „SAMSØ“

 

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA

Siječanj , 2020.

 

Članak je preuzet iz godišnje knjige-planera UM 2020.

Više o ediciji na prvom i najvećem portalu o poslovnoj literaturi www.knjizaraum.hr

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava
test5284