spot_img

Počeo dvogodišnji projekt „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“

Važna europska tema – usklađivanje poslovnih i obiteljskih dužnosti te ravnopravne mogućnosti za razvoj karijere žena i muškaraca – dobiva novi impuls u Hrvatskoj. Održana e panel-konferencija povodom započinjanja novog značajnog projekta u tom smjeru.

Pandemija korona virusa ipak je donijela i ponešto dobroga. Između ostaloga, prisilila je mnoge poslodavce koji nisu htjeli ni čuti za rad od kuće ili neki drugi fleksibilniji oblik rada da ga uvedu svuda gdje je to moguće. I, pokazalo se odličnim – produktivnost nije pala, radni zadaci su obavljeni na vrijeme, a zaposlenici su bili zadovoljni.

O raznim vrstama fleksibilnog rada riječi hvale imaju i tvrtke koje su ga uvele i mnogo prije korone. Svoja su iskustva podijelili s javnošću predstavnici tvrtki A1, PBZ-a i INA-e na (online) konferenciji „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene“, koja je nedavno održana u organizaciji Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Hrvatske zajednice županija i tvrtke Spona Code.

Konferencija je označila početak istoimenog dvogodišnjeg projekta sufinanciranog iz fondova EU kojim se želi poboljšati informiranost zaposlenih majki i očeva o zakonskim mogućnostima roditeljskog dopusta, promovirati fleksibilne oblike rada za sve zaposlene roditelje, ali i osvijestiti te smanjiti uobičajene rodne stereotipe i njihov utjecaj na mogućnosti zapošljavanja i karijere mladih žena (i muškaraca). Jedan od ciljeva projekta je i senzibilizacija poslodavaca i javnosti o kulturalno uvjetovanom očekivanju od muškaraca i žena na poslu i u obitelji, pa će se projekt baviti i smanjenjem često nesvjesne pristranosti poslodavaca, zaposlenika, ali i predstavnika vlasti te poboljšanjem položaja zaposlenih majki i žena.

U okviru projekta bit će provedena i dva istraživanja.

  • Prvome je cilj dobiti što bolji uvid u položaj zaposlenih majki i trudnica na lokalnoj i regionalnoj razini, a provest će se u četiri županije: Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj.
  • Drugo istraživanje „Roditeljstvo i karijera“ istražit će s kakvim se problemima susreću roditelji u nastojanju da usklade svoje roditeljske i radne uloge.

O tome da je balans poslovnog i privatnog života jedna od važnih tema i na razini Europske unije, potvrdila je Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, koja se sudionicima konferencije obratila iz Bruxellesa. Istaknula je da taj balans nije relevantan samo za pojedince, već je važan i kao rješenje za demografske izazove. „Ne možemo prihvatiti da jedan roditelj ne može ispuniti svoj puni potencijal, privatno i poslovno. Znanje i osviještenost o vlastitim pravima su ključni“, kazala je Šuica. Naglasila je važnost EU Direktive o ravnoteži privatnog i poslovnog života, koja se mora implementirati do 2022. godine. Njome se uvodi plaćeni očinski dopust i promiče korištenje roditeljskog dopusta (i za majke i za očeve) kao i fleksibilni radni aranžmani poput rada na daljinu. Direktiva potiče i uvođenje dopusta za pružatelje skrbi o članu domaćinstva kojemu su njega i skrb potrebni iz medicinskih razloga.

„Zasnivanje obitelji i roditeljstvo velika je odluka u životu, a žene su pri tome često u nepovoljnijem položaju jer odlazak na rodiljni dopust negativno utječe na njihove mogućnosti sudjelovanja na tržištu rada i karijerno napredovanje. Namjera je spomenute EU direktive osigurati provedbu načela ravnopravnosti između muškaraca i žena u poslovnom okruženju, a na temelju nje stvorit ćemo  zakonski okvir koji će to i omogućiti. Iako je Hrvatska već donijela više zakona, uvest će i neke nove poput dopusta za skrb o bolesnim članovima obitelji i očinskog dopusta. Balansirano korištenje roditeljskog dopusta između oba roditelja pridonijelo bi podjeli odgovornosti i ujednačenim mogućnostima zapošljavanja te razvoja karijere i za žene i muškarce“, rekla je Majda Burić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava. Navela je i neke propise koji su već dosad doneseni kao što su projekt „Zaželi“, kojim je zaposleno 6300 žena, težak milijardu i pol kuna, puna plaća za prvih šest mjeseci rodiljnog dopusta, a za ostatak povećanje naknade s 2600 kuna na 5654 kuna, dodatni staž od šest mjeseci po djetetu za majke i sl.

„EU je posljednjih godina uvelike napredovala u pitanju rodne ravnopravnosti, ali žene u prosjeku još zarađuju manje i nose neravnomjerno veći dio tereta odgoja djece i brige za kućanstvo. U ovaj smo projekt ušli kao partner kako bismo podignuli svijest o rodnim stereotipima i društvenim praksama, a promjene bi trebale krenuti iz lokalne zajednice. Ukorijenjene društvene uloge obeshrabruju očeve u sudjelovanju u brizi o djeci, a poslodavci s druge strane vide roditeljstvo kao prijetnju produktivnosti. Istraživanje u četiri županije pridonijet će boljoj snimci stvarnog stanja i kreiranju mjera koje treba poduzeti – rekao je Goran Pauk, predsjednik Hrvatske zajednice županija i dodao da je čak 15 županija potpisalo povelju o rodnoj ravnopravnosti spolova.

„Spona Code već osam godina radi s poslodavcima na rješavanju ovih važnih tema. Pratimo europske strategije na temelju kojih smo i razvili Mamforce metodu i standard. Zakonsko rješenje je nužno, ali nije dovoljno da bi se promjena dogodila. Nužna je promjena organizacijske kulture i kulture društva, čime ćemo se i baviti kroz provedbu ovog projekta“, istaknula je Diana Kobas Dešković, direktorica tvrtke Spona Code.

Primjere dobre prakse iznijeli su predstavnici tvrtki PBZ, INA i A1. Tako je Marina Mesarić Radojčin iz PBZ-a rekla da se tvrtka vrlo brzo prilagođava potrebama svojih zaposlenika. Dosad su već razvili niz aktivnosti i inicijativa za poboljšanje života zaposlenika i lakše usklađivanje s obiteljskim životom kao što su korporativni vrtić, sportska udruga za zaposlenike i članove obitelji, mogućnost daljeg školovanja i usavršavanja, volonterske inicijative, sistematski pregledi, fleksibilno radno vrijeme i SmartWorking…

U INA-i su još 2016. uveli fleksibilne oblike rada (FORa) te well-being platformu beneFIT, a obje su se pokazale izuzetno dobrom poslovnom odlukom. „Zaposlenici su izuzetno zadovoljni, njih 99 % smatra da im FORa omogućava održavanje ravnoteže privatnog i poslovnog života, stopa kratkotrajnih bolovanja se smanjila za 36 %, a prekovremeni rad zaposlenih koji ne rade u smjena se smanjio 67 %. Smanjio se i broj dobrovoljnih odlazaka iz kompanije za 30 %“, istaknula je Vladimira Senčar Perkov iz  INA-e.

„Ravnoteža privatnog i poslovnog života je već dugo visoko na listi prioriteta zaposlenih u A1“, kaže Ivan Skender, dodajući: „Našim je zaposlenima dostupan vrtić u sklopu tvrtke, zatim program Flexerica koji omogućuje fleksibilno radno vrijeme i mjesto rada, plaćeno čuvanje djece tijekom zimskih i ljetnih praznika kroz projekt Leteće dadilje. Prva tri mjeseca nakon rodiljnog dopusta uveli smo šestosatno radno vrijeme za majke (ili očeve) uz nadoknadu pune plaće“.

Očigledno je da ne postoji jedinstveno rješenje za sve već poslodavci moraju osluškivati potrebe svojih zaposlenika kako bi ih mogli efikasno podržati. Uz to, „potrebno je raditi na smanjenju stereotipa kroz edukaciju i tzv. afirmativne akcije, odnosno primjere uspješnih poslovnih žena i posvećenih očeva kao dobre primjere drugima“, istaknula je prof. dr. sc. Željka Kamenov, profesorica socijalne psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Projekt, uz spomenuto, uključuje i medijsku kampanju, javna događanja u pet gradova s ciljem senzibilizacije javnosti, lokalne uprave i poslodavaca, uvođenje Mamforce standarda u još 20 kompanija, edukacije, izdavanje triju publikacija (Vodič za zaposlene roditelje, Smjernice za uklanjanje stereotipa, Mamforce brošura) i slično.

Info o financiranju

Provedbu projekta „Re-kreiraj posao i život za muškarce i žene sufinancira Europska komisija programom REC (Rights, Equality and Citizenship/Prava, jednakost i građanstvo). Koordinator projekta je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, a partneri su Hrvatska zajednica županija i Spona Code. Vrijednost projekta je 324.518 eura, od čega Europska komisija sudjeluje sa 241.675 eura.

DOBRA HRVATSKA/ MDM
Srpanj, 2020.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img