spot_img

Poštovati hranu – sve o tome kako smanjiti bacanje hrane (Odgovoran građanin)

Poznata su dva najjača prirodna instinkta čovjeka – utaživanje gladi i razmnožavanje; i jedno i drugo radi održanje vrste! No, kad je u pitanju hrana, većini ljudi ona pruža i više od „obične prehrane“  – pruža i ugodu bogatstva okusa, mirisa, teksture, boja, do toga da dobar ručak u restoranu ili kod kuće služi i potvrdi identiteta (nekima jako, to „da sam ja netko“ jer si mogu priuštiti ručak u 7 sljedova, dok su drugi na to indiferentni). Kako se onda dogodilo da u vezi sa hranom tako griješimo, zgriješimo: 

Čudo neravnoteže:

  • na jednoj jedni strane ogromna količina hrane u svijetu se baci, 
  • a na drugoj – toliko ljudi gladuje i pothranjeno je. 

Prema FAO, oko trećine hrane proizvedene na godinu za ljudsku konzumaciju baci se ili propadne. Tome pridonose građani, ali kompanije; mnogi trgovački lanci i centri propisuju kakvog izgleda, veličine i oblika moraju biti – jabuke, krumpiri, mrkva, krastavci… Ako je krastavac zavinut, ne prima se i proizvođač ga baca u otpatke još na njivi (!). Mnogi o njih reklamama nas vabe da kupujemo nerazumno i previše, i po tome ne igraju „fer igru“. Koriste psihologiju, suvremenu tehnologiju i sve drugo, da bismo mi bacali 10 %.. više.

Zanimljiva je ta različitost situacija

Dok se u zemljama u razvoju više od 40% hrane baci/ izgubi tijekom žetve i procesa prerade, dotle se u razvijenim zemljama isto događa tijekom prodaje i konzumacije hrane (siromašni bacaju sirovine, a bogati bacaju hranu!) Na globalnoj razini najviše bacana namirnica je kruh, a u Hrvatskoj primat ima voće i povrće – preko 40%.

Zašto se više kupuje? Zbog nečijeg uspješnog marketinga, nerazmijevanja natpisa o trajnosti, neplaniranja, impulsivne kupnje…

Nekad je u narodu vrijedila mudrost: „Kruh je svet. Ne smije se bacati.“ A danas? Eto, stručnjaci koji se bave ponašanjem potrošača ustvrdili su kako bacanju hrane potpomažu i marketinški trikovi u cilju povećanja prodaje. Primjerice, akcija „2+1 gratis“ vabi na kupnju više hrane nego što je potrebno i često se taj gratis ne utroši. Isti učinak ima i nerazumijevanje razlike između oznaka koje proizvođač ističe na ambalaži: upotrijebiti do…, odnosno najbolje upotrijebiti do … U oba slučaja potrošač može pojednostavljeno zaključiti kako iza navedenog datuma hrana nije jestiva, a nije tako. „Najbolje upotrijebiti do 15.6.2015.“, znači kako hrana do tog datuma zadržava svoja posebna svojstva (ako se čuva na pravilan način). To je zadnji dan kvalitete, ali je i iza toga hranu moguće konzumirati, uz očekivano slabljenje nekih svojstava. No, kod hrane koja je podložna većoj kvarljivosti izraz: “ Upotrijebiti do 15.6.2015.“ predstavlja zadnji datum sigurnosti hrane – nakon toga hrana se ne smatra sigurnom. Pazeći na oznake trajnosti na ambalaži, dakle, smanjujemo bacanje hrane. 

SVE O SPREČAVANJU BACANJA HRANE, DA NE BUDEMO SUODGOVORNI ZA 1/3

Mnogim radnjama u svom domu i u trgovini postižemo veću iskoristivost hrane, sprječavamo bacanje i postajemo odgovorni građani: 

Educiranje sebe i djeteta

  1. Učite djecu na vrijeme: „Bacanje hrane je grijeh.“
  2. Budite uzor, sebi i drugima.Znajte da ste doba ili loš primjer
  3. Pročitajte, pratite informacije.. o odgovornosti za ekonomičnost prehrane , količini koja se u svijetu baca, solidarnosti s gladnima… učimo dovoljno tek u zadnji 10-20 godina, čemu je i Internet mnogo pridonio.

Planirajte kupovinu, suzdržite se, osvijestite sve

  1. Planirajte! Radite tjedni jelovnik. Sačinite unaprijed popis za kupovinu.
  2. Bilježite koliko hrane tjedno bacite i zatim, primijetite li da je to određena namirnica, sljedeći put kada ju kupujete jednostavno smanjite količinu. Sjetite se toga prilikom kreiranja popisa za kupnju. 
  3. Pri kupnji ne bacajte mahinalno robu u košaricu. Kupite točno koliko vam treba za 2 (3, 4) isplanirana dana. Pravilo za većinu nas – suzdržimo se.
  4. Pri kupnji provjeravajte datume proizvodnje, upotrebljivosti…! Ako datum namirnice u kući istekne, proizvod bi još uvijek trebao biti siguran i zdrav ako se njime rukuje ispravno do trenutka kada je evidentno da se pokvario. Izuzetak je hrana za novorođenčad (prema preporukama američkih vlasti).
  5. Činjenica da znate koju hrane imate već pripremljenu kao obrok, također će uvelike smanjiti iskušenje da pribjegnete neplaniranoj kupovini hrane. 

Pravilno čuvanje hrane, zamrzavanje, rješavanje viškova unaprijed..

  1. Čuvajte hranu na pravom mjestu, na pravoj temperaturi može znatno produžiti njen vijek trajanja. 
  2. Trebate znati šti imate na zalihi. Vodite računa o tome šta držite u frižideru. Tolike kutije s ostacima hrane, koju ste spremili u najboljoj namjeri, izrone iz dubine frižidera kad je hrana već neupotrebljiva.
  3. Čuvajte hranu u posebnim posudama, ako si ih možete priuštiti (neke su dosta skupe, ali to je dugotrajna investicija) 
  4. Zamrznite višak zgotovljene hrane – nekad dobro dođe imati pričuvu!
  5. Ako utvrdite da još uvijek imate viška hrane, razmotrite o mogućnosti doniranja hrane nekom drugom kome je potrebna. To može biti i prijatelj (voće), rodbina(povrće, voće, sočivice) ili lokalna banka hrane. Hranljiva, sigurna i netaknuta hrana može predstavljati veliku pomoć onima kojima je potrebna.
  6. Bilo da je riječ o skladištenju sastojaka ili ostataka hrane, zamrzivač Vam može pomoći da smanjite bacanje hrane. Zamrznite višak voća i povrća u sezoni, zamrznite kruh i drugu hranu koju sporo jedete.

Vrijeme je uzimanja hrane (osvijestite trenutak)

  1. Servirajte na tanjur manje količine hrane. 
  2. Učite i svoju djecu starom pravilu: što je na tanjuru, moraš pojesti (pa će manje hrane navaditi u tanjur)
  3. Iskoristite višak pripremljenih obroka
  4. Ostatke hrane nakon obroka nemojte odmah baciti. Uvijek ju možete pojesti uz naredni obrok ili sutradan, uz malo dorade i maštovitosti. Iskoristiti ostatke hrane za novo jelo.

Kako sa ostacima hrane nakon jela – razdvajajte otpad, donirajte, iskoristite za sutra…

  1. Ako je voće/ povrće počelo venuti, možete ga još iskoristiti za povrtne pasirane juhe ili voćne smoothie.
  2. Pravite svoj kompost (ako imate komadić vrta; može u dogovoru i sa susjedima)
  3. Nikad ne bacajte staru hranu u miješani komunalni otpad – većina gradova ima pripremljene smeđe posude koje trebate pronaći u kvartu. Ne budimo komodni u tome („Ne da mi se“, „Ne znam gdje su spremnici..:“).
  4. Vodite dnevnik što sve bacate svakog tjedna. Iznenadit ćete se koliko se toga nagomilalo.
  5. Donirajte. Budite proaktivni: ako vidite da su zalihe prevelike i neiskoristive, odlučite se UNAPRIJED što dati potrebitima – beskućnicima, pučkoj kuhinji, banci hrane…, pa rodbini, susjedu, prijatelju. Uhodajte takvu praksu i rutinske lance. 

Odgovornim građanskim ponašanjem možemo pridonijeti da se ne ostvare crne brojke bačene hrane  u svijetu. Ne radi se samo o osobnoj štednji, iako je i to naravno važno, već i o građanskoj svijesti, suodgovornosti prema očuvanju Zemlje i solidarnosti s onima koji nemaju. O reafirmaciji one narodne, kojoj bi i djecu trebalo učiti: „Bacanje hrane je grijeh.“

Dr. sc. Milna Tudor Kalit

DOBRA HRVATSKA
Listopad, 2022.

www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img