Prekarni rad – konačno svjetlo u tunelu! U završnoj fazi izrada EU direktive o poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem digitalnih platformi. Ali…

Postoje blaža i tvrđa verzija nacrta buduće direktive. Tko zastupa koga?

U EU danas radi 28 milijuna osoba za poslodavce 21. stoljeća, tzv. digitalne platforme, a 2025. bit će ih čak 43 milijuna. Mnogi su već kazali: sramota za moderno društvo u kojim uvjetima oni rade, bez minimuma radničkih prava kao povijesne tekovine ove civilizacije. No, očito je da još nema potpunog slaganja o svim važnim zakonskim odredbama koje će jednog dana popraviti njihov budući radni status.

Naime, ministri svih članica EU na sastanku u lipnju predložili su jednu blažu verziju od one koju je izradio EU Parlament u 2022. Ministri koji čine Vijeće EU, dakle – popustljivi su prema digitalcima – Woltu, Glovu, Uberu… Ne znamo kako je glasao na toj konferenciji sastanku naš ministar Marko Pavić, koje je stajalište zagovarao kao hrvatsko. Zna se da na sadržaj budućih zakona u Briselu jako utječe i ekipa od preko 3000 profesionalnih lobista, koji zastupaju one koji mogu dobro platiti njihov rad.

***

Gotovo godinu i pol nakon prijedloga Europske komisije, ministri i ministrice država članica EU nadležni za zapošljavanje i socijalna pitanja su 12.06.2023. u Luxembourgu postigli dogovor o općem pristupu Vijeća za predloženu direktivu o poboljšanju radnih uvjeta osoba koje rade putem platformi. Postignuti privremeni politički dogovor država članica služit će kao pregovaračka pozicija Vijeća EU u pregovorima s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.

Prijedlogom se uvode dva ključna poboljšanja: doprinosi se ispravnom utvrđivanju radnog statusa osoba koje rade putem digitalnih platformi i utvrđuju prva pravila na razini EU-a o upotrebi umjetne inteligencije na radnom mjestu.

Rad putem digitalnih platformi u EU

Ekonomija platformi posljednjih je godina eksponencijalno rasla, pri čemu su se prihodi povećali s procijenjenih 3 milijarde eura 2016. na oko 14 milijardi eura 2020. Prema podacima Komisije, danas više od 28 milijuna ljudi u Uniji radi putem digitalnih platformi dok u proizvodnji npr. radi 29 milijuna ljudi.

Iako je razvoj digitalnih platformi donio koristi i poduzećima i potrošačima, doveo je do nastanka sive zone za mnoge osobe koje rade putem platformi kada je posrijedi njihov radni status. Prema podacima Komisije, oko 5,5 milijuna radnika i radnica koji su trenutačno klasificirani kao samozaposleni de facto su u radnom odnosu s digitalnim platformama te bi stoga trebali imati radna i socijalna prava jednaka onima koja su pravom EU-a zajamčena zaposlenim osobama.

Ispravna klasifikacija samozaposlenih radnika i radnica

Cilj Vijeća je ispraviti slučajeve pogrešne klasifikacije i olakšati reklasifikaciju ‘samozaposlenih’ u zaposlene radnike. U skladu s općim pristupom Vijeća, polazit će se od pravne pretpostavke da su osobe koje rade putem platforme zaposlenici te digitalne platforme (a ne samozaposlene osobe) ako njihov odnos s platformom ispunjava najmanje tri od sedam kriterija utvrđenih u direktivi. Ti kriteriji uključuju:

• gornje granice novčanih iznosa koje radnici i radnice mogu primiti
• ograničenja njihove sposobnosti da odbiju radnu zadaću
• pravila kojima se uređuje njihov izgled ili ponašanje.

U slučajevima u kojima se primjenjuje pravna pretpostavka, digitalna platforma bit će ta koja će morati dokazati da ne postoji radni odnos u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

Serijal PREKARNI RAD

Transparentnija upotreba algoritama

Upotreba algoritama u radu putem platformi otvorila je i pitanja o obradi podataka radnika te transparentnosti i odgovornosti u donošenju odluka.

Digitalne radne platforme redovito upotrebljavaju algoritme za upravljanje ljudskim resursima. Zbog toga se osobe koje rade putem platformi često suočavaju s nedostatkom transparentnosti u pogledu načina na koji se donose odluke i upotrebljavaju osobni podaci.

Vijeće želi osigurati da radnici i radnice budu informirani o upotrebi automatiziranih sustava praćenja i donošenja odluka. Prema novim pravilima te će sustave pratiti kvalificirano osoblje koje je posebno zaštićeno od nepovoljnog postupanja. Ljudski nadzor biti će zajamčen i za određene važne odluke, kao što je suspenzija računa.

Kompromisno rješenje ne štiti sve zaposlenike

Nesumnjivo su ministri EU-a napravili važan korak prema sljedećoj fazi pregovora o boljoj regulaciji rada platformi jer zaposleni na platformama ne mogu više čekati na svoja prava. No mnogi smatraju da ovaj kompromisni sporazum koji je Vijeće konačno postiglo značajno razvodnjava ne samo stajalište Parlamenta, već i izvorni prijedlog Komisije, dopuštajući platformama poput Ubera i Deliverooa da nastave iskorištavati radnike pod krinkom lažnog samozapošljavanja.

Ljeva zastupnica u Europskom parlamentu Leïla Chaibi izjavila je: „Pro-Uberov stav Vijeća koji je jutros dogovoren je suprotan onom koji je zauzeo Europski parlament prošle veljače, a čak je u suprotnosti s prijedlozima Europske komisije.”

Konfederalni tajnik ETUC-a Ludovic Voet zaključio je: “Nadamo se da će pregovori u trijalogu, uz čvrstu poziciju Europskog parlamenta, započeti brzo i proizvesti direktivu koja će radnicima dati stvarno pravo na status zaposlenosti.”

Izvor: Vijeće EU-a i Europsko vijeće

DOBRA HRVATSKA