Kolumna Goran Tudor: Društveni pritisak – uzrok ogromnom onečišćenju okoliša tekstilom i klimi +3. (Kome vjerovati – mojoj babi ili modnoj industriji?)

venera i krpe

Tko se odupre društvenom pritisku u odijevanju, podržava održivost i spašava Zemlju od klimatskih promjena (s možda katastrofalnim rastom temperature od 2-3 stupnja C u budućnosti.). Tim naizgled malim korakom – sustezanjem i odupiranjem – koji, zapravo, i nije tako malen – jer društveni je pritisak na odijevanje valjda najjači od svih!

Brza moda, kao fenomen koji je iz korijena promijenio način na koji danas funkcionira tekstilna industrija diljem svijeta, utječe ne samo na resurse Zemlje, vodu i zrak, već i na ljudsku egzistenciju i prava duž cijelog lanca opskrbe. Tekstilna industrija, nakon naftne, najveći je globalni zagađivač okoliša. Odmah do njih je promet, na kojeg brza moda itekako utječe – jer proizvodi se uglavnom u jednom dijelu svijeta (Aziji) a otprema po čitavoj Zemlji.

I u tome svi sudjelujemo. Proizvodnji toplije Zemlje za 2 ili čak 3 stupnja!

Da li vam je poznato da isplanirani životni ciklus modne serije ponekad iznosi tek 45 dana? Toliko dana (samo) prođe od uvođenja modnog proizvoda na tržište do njegova planskog nestanka, od izlaganja nove serije do rasprodaje preostalih zaliha. Jer – stiže već najnovija kolekcija – nova iluzija!

Ali, kud ide ona „zastarjela“ robica, stara samo par mjeseci? Na smetlište, najviše. Na brda smetlišta, jer toliko se ne stiže reciklirati nit je ikome isplativo. Koliko se samo energije, sirovine, a posebice vode tek potroši za svaki kilogram robice!

Procjenjuje se da iza nas u Hrvatskoj ostaje 50.000 tona tekstilnog otpada na godinu. Samo u Hrvatskoj! Uspije se prikupiti za fazu reciklaže do 10.000 tona.

goran tudor
Goran Tudor*
Autorski članak

U modnom biznisu zarade jedino njegovi pokretači – vrhuška modne industrije. A što se tiče mase, naroda koji sudjeluje u tome, uglavnom je stanje ovakvo: siromašni rade u proizvodnji  – siromašni služe u šoping centrima – siromašni kupuju. Manja količina robice ide na bogate, jer njih i nema mnogo.

Ukratko, što povoljnije plaćamo određeni odjevni predmet, mnogo su veće šanse da time izravno sudjelujemo – i podupiremo – potplaćivanje zaposlenih u zemljama Trećeg svijeta, kao i neljudske uvjete rada u kojima ta ista odjeća nastaje. Zapadni je svijet od ovakvog shvaćanja potrošnje profitirao samo prividno.

Da, kupnjom povoljnih i popularnih robnih marki uspijevamo uštedjeti. No, kako se zbog nižih cijena radi o odjeći niske kvalitete, potreba za ponovnom kupnjom (odnosno intenzivnom proizvodnjom) stiže ubrzo potom – samo se dodatno potvrđuje neodrživost ovog sustava. Trebat će nam opet početi nabavljati ono nešto kvalitetnije i skuplje.

Klimatske nevolje, neravnoteža na Zemlji – destrukcije okoliša i rasipanje resursa, nejednakost ljudi, ukupna je cijena svega. S prijetnjom pogibelju Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, već je izjavila ove godine kako je izgledno da se porast prosječne temperature na Zemlji neće zadržati u okvirima ciljanih 1,5 stupnja Celzijusa. Ipak i dalje to priznanje se nije pretvorilo u novu politiku, već vozimo po starom.

Kako ćete se danas odjenuti?  To će vam reći – DRUGI!

Evo vam podsjetnika o društvenim obrascima o – „pristojnom odijevanju“.

  • Danas kao i svakog dana trebate na posao doći odjeveni različito od jučer. Za posebne prilike, možda neki nastup ili odlazak na svečanost neizostavno morate imati na sebi nešto novo. Prvi put pokazano. Nikad isto što ste već jednom odjenuli. Stoga je bila veliko iznenađenje na svečanosti dodjele Oskara 2020. čuvena glumica Jane Fonda (82). Izašla je na podij u istoj haljini koju je nosila šest godina ranije. U siječnju 2020., ta je njezina gesta prihvaćena s odobravanjem, dok bi prije samo 6 godina takvo ponašanje bilo ismijano i odbačeno. Povijest se malo pomakla! Ni Grete nije bilo prije tri godine (još nije bila moguća!).
  • U ovoj sezoni se morate nečim ponoviti jer to se u okruženju i nagrađuje komentarima. Ovako glupasto: „Oho… imaš nešto novo!“ , „Danas smo se ponoviiiili, nema što!“. 
  • Nikad ne smijete biti isto odjeveni kao drugi u vašoj blizini! Nađu li se pak dvojica jedan do drugog negdje u istoj košulji, neugodnjak je obostrani. (Stvarno, u čemu su zgriješili?).
  • Osvježite garderobu! „Stigla nova kolekcija“, javljaju nam važnu vijest u centrima i na TV i na društvenim mrežama. Pratite In Carpet, Red Magazin … Osoba koja ne pozna trendove mode i osvane u nečem de-mode za neke je ljude – „papak“.
  • Nepoželjno je nositi određeni odjevni predmet godinama, makar komad bio kvalitetan i dobro uščuvan. Odjenuti nešto starije, da se vidi da je nošeno, jadno je. Ali kad ono staro čudom, nekim modnim diktatom zvanim „retro“, uđe ponovo u modu, e, onda možete ponosno sve nositi – i od mame i bake.
  • A tek slaganje boja u „ispravne kombinacije“! Kad kupite plave hlače, dobro je nabaviti i plavkastu košulji i majicu. (Jedva čekam da jednom u modu dođu „nemoguće kombinacije od svih drečećih boja“, što bi značilo da možete „nositi sve sa svime“. Ali, ne vjerujem u tu mogućnost – jer bi modna industrija time sebi naštetila najviše.

Želimo biti prihvaćeni, voljeni, iz teorije Maslowa to znamo

Zajednica snažno određuje što treba nositi, “naređuje“ da kupujemo nove, da odbacujemo ispravne predmete, da zatrpavamo ormare. Normalno je ono što misli većina. Nenormalno postaje normalnim kad većina prihvati nenormalno!

Društveni stav o „ispravnom odijevanju“ uokviruje pravila. Malo tko je spreman zanemariti ih i oduprijeti se. Dapače! Jer ljudski nagon za prihvaćanjem, statusom i poštivanjem u skupini, , izuzetno je snažan. Sjetimo se treće razine piramide motiva prema Maslowljevoj teoriji potreba. Činimo to i svjesno i posve nesvjesno.

Dakle, , 90% naših navika u odijevanju oblikuje društvo, iako rado kažemo: „To je moj izbor. Osjećam se u tome dobro.“ Nesvjesni da ne govorimo istinu. Nesvjesni da žudimo za prihvaćanjem. Nesvjesni gradnje svog identiteta pojedinca kroz odobravanje gomile.

Budući da su stavovi o odjeći povijesna kategorija, kroz stoljeća se mijenjaju, evo nas i u 21. st., kad smo počeli uočavati istinu o neslobodi u odijevanju i, s tim povezano, pravu cijenu – posljedice brze mode i uopće mode po Zemlju i Zemljane.

Moja baba u Konavlima 1950.

Vratimo se 50 ili 100-ak godina unatrag, u selo moje babe u Konavlima. U seoskom okruženju mojih predaka postojale su samo dvije konvencije o odijevanju kojima se trebalo udovoljavati: „roba treba biti čista“ i „roba treba biti zakrpana, bez rupa“. Na blagdan i u svečanim prilikama, dodatno tome, nosila se „svečana odjeća“ ili „roba ne za svaki dan“. (bijela košulja i hlače, bijela bluza i plava suknja).

A eko Kornati! Modni obrasci na Kornatima 2010.

Izmaknite se odavde, iz gradske sredine, na Kornate, gdje sam s obitelju robinzonski ljetovao na desetke godina,  i zadesit će vas veliko iznenađenje. Čim se iskrcate s broda na malu rivu, vidjet ćete kako nimalo nije važno što vam je majica stara, „ispranih“ boja, a tenisice iznošene. U maloj naseobini od 20-ak kuća, vaš komplet odjeće za 15 dana činit će – samo – bermude 2-3 kom, majice na brtelice 3-4 kom, majice kratkih rukava 2-3 kom, košulja dugih rukava 1 kom, duge hlače za imati „kad je kišno ili zahladi“ 1 kom. I boje su uopće nisu važne.

Tamo, na Kornatima, u ljetnom seocetu okrenutom morskom horizontu, u Kravljačici ili Strižnji, društveni obrazac omogućuje vam živjeti jednostavno. Zapravo, obrasca nema; to je obrazac!

Moji Kornati, moja sloboda! A onda se, u rujnu, vraćam u kalup-grad, u svijet pravila i običaja. Tamo gdje odjeća tek jednim manjim dijelom služi onoj temeljnoj svrsi – da zaogrne toplinom.

Na pitanje kako kao pojedinci možemo pridonijeti gradnji održivog svijeta, evo (još jednog) jednog sigurnog odgovora:

S manje tekstila uz svakog od nas. Tako da prestanimo biti tuđi. Da postanemo opet svoji, jednostavni. Uzmemo natrag sebi svoju slobodu.

Onako prema nauku moje babe i opuštenih Kornata.

„Usporimo!“, sve je češća riječ u svijetu.

Da, od jeseni 2019. nisam nabavio ni jedan komad robe. Imam svega.

Goran Tudor*
Poduzetnik, konzultant i autor, utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, filantrop.

Foto: Michelangelo Pistoletto, Venus of the Rags, 1967, 1974., Hirshorn Museum and Sculpture Garden

DOBRA HRVATSKA
Lipanj, 2020.

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava
test5284