Kolumna Goran Tudor: Vrijedi pročitati ovaj EU dokument: „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo“. Predstavlja se buduća Europa. Europa koja veseli.

European-Union-flag

Nijedan trud i zalaganje, podrška, nisu preveliki za ostvarenje ove vizije. Svaki Europljanin i svaki Zemljanin tu će naći sebe, s više dobra života.

Na plenarnom zasjedanju održanom u siječnju 2020. Europski gospodarski i socijalni odbor usvojio je dokument „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo“, vizionarsku sliku drugačije Europe, koja bi uskoro trebala biti na dobrobit svima, mladima posebno … održivosti, razumu, zajedništvu.

Dokument je predstavio Peter Schmidt, predsjednik Opservatorija za održivi razvoj EGSO-a. Koliko god ovaj dokumant danas bio daleko o realizacije, isti svakako veseli. Naime, očituje se ono veliko: netko promišlja o boljem društvu kakvo ćemo zajedno izgraditi, koje će služiti i čovjeku i zajednici, sreći najvećeg broja Zemljana, a ne (samo) velikim korporacijama, eliti i centrima moći, otuđenim vlastima, grupnim i sebičnim pojedinačnim interesima.

Toliko su posebna ta europska nastojanja, i drugačija od onih u drugim dijelovima svijeta, da se usporedba među istima nameće sama po sebi.

tudor

Goran Tudor
Autorski članak

Liderska pozicija Europe u gradnji boljeg, ODRŽIVOG društva

Dok su na drugoj strani oceana, u SAD, sve očitije i sve dominantije inicijative Trumpovskog kruga, „Amerika prije svih“ i „Kapital iznad svega“, u EU se razmatra – nova civilizacijska, humana platforma života Zemljana Mažda samo sanjamo, netko bi kazao – ali neka. Dok Europa, i to uz svoje ozbiljne interne nevolje, želi graditi, neki drugi nastoje svim silama rastakati. To sve s ciljem: da bi se moglo lakše i bolje vladati i ekslpoatirati druge. Veliki male, ponajprije. Razvijeni nerazvijene. Bijeli obojene. Visoki i lijepi male i neugledne. Uredni prljave.

Kako piše Željko Trkanjac / euroaktiv.hr,  u kolumni u Jutarnjem listu, „Trump je odlučio zaključiti svoj prvi mandat (nadamo se i posljednji) demontiranjem svega multilateralnog i povezujućeg u svijetu“. Prvo je istupio iz Transpacifičkog partnertstva (i zapravo time dao Kini trgovinski vjetar u leđa),  zatim iz Pariškog klimatskog sporazuma, pa iz Sporazuma u iranskom nuklearnom programu. Ovih dana pokrenuo je proces izlaska iz programa „Otvoreno nebo“ (zaključenog prije 28 godina) kojem je svrha sveobuhvatnim zračnim nadgladenjem teritorija ograničiti rast nuklearnog naoružanja u svijetu. A ovih dana sablažnjavao nas je uvredljivim i odričućim stavovima o Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pri UN (WHO). Zna se da mu Organizacija UN nije nimalo mila (Paradoks: najsnažniju inicijativu za osnivanje Društva naroda, preteče UN, pionirski je iznio baš jedan davni američki predsjednik – legendarni Woodrow Wilson, 1918.). O 17 ciljeva održivog razvoja UN 2030., usvojenih 2015., Trump vjerojatnije misli kao o „mlakoj vodici“. Svi potezi koje poduzima govore o potpunom zanemarivanju i ugrožavanju istih.

Istovremeno, citiram dalje uvodni stav iz dokumenta „…Europska unija se u potpunosti obvezala na Program održivog razvoja do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja. Kako bi se zajamčila odgovarajuća provedba tog programa, EU hitno mora uspostaviti temelje održive i uključive ekonomije dobrobiti koja odgovara svima.

Imajući u vidu da se ovaj saziv Europskog parlemanta i Komisija nalazi tek u prvim mjesecima mandata, opravdano se nadamo da će dosta toga u godinama ispred postati i izvršno, realnost.

„Održivo gospodarstvo kakvo trebamo“ je doista posebna slika. Riječ o promjeni paradigme, epohalnim zaokretima, što ćete i sami lako uočiti u ovih nekoliko stavova koje sam dolje posebno izdvojio.

Današnja globalizacija zasnovana na liberalnom kapitalizmu i prepuštanju razvojnih inicijativa samo tržištu i samo privatnom kapitalu, doveli su svijet u krizu, s očekivanim pogoršanjima u svakom – političkom, gospdarskom, ekološkom – pogledu.

Europska unija 2020 se očitovala da želi biti svjetski lider u zalaganju za održivi svijet. I takva je potrebna svijetu.

Neki važni naglasci iz dokumenta

  •  Predlaže da se osim BDP-a razviju i novi pokazatelji gospodarske uspješnosti i društvenog napretka.
  • Gospodarstvo se mora temeljiti na jasnim načelima koja odražavaju i naše težnje za boljim svijetom i naše znanstveno razumijevanje planeta o kojem ovisimo. Na uništenom planetu neće biti ni života ni radnih mjesta ni poduzeća. (Mišljenje EGSO-a „Sibiu i šire“, SL C 228, 5.7.2019., str. 37.)
  • … gospodarske razlike i drugi izazovi doveli su do gubitka povjerenja građana u europski projekt i porasta nacionalizma i populizma
  • Blagostanje danas malo znači ako se postiže po cijeni preživljavanja u budućnosti. Uspjeh mjeren BDP-om varljiv je jer učinci rasta dovode do nepovratnih i katastrofalnih promjena u kvaliteti naše klime, tla, šuma, rijeka i oceana.
  • Sada 5 % najbogatijih Europljana posjeduje gotovo 40 % ukupnog privatnog bogatstva. Gotovo četvrtina naše djece i mladih u opasnosti je od siromaštva ili živi u siromaštvu, a milijuni mladih ne mogu pronaći pristojno radno…
  • Ekonomija dobrobiti mora biti u stanju ispuniti ciljeve održivog razvoja i osigurati blagostanje čak i u slučaju niskog ili nikakvog rasta,
  • Posebne politike za detaljno razmatranje i daljnji rad EGSO-a mogle bi uključivati: povećanje zastupljenosti radnika u upravama trgovačkih društava, usvajanje prava na rad ili „jamstvo za posao”, univerzalni osnovni dohodak, univerzalne osnovne usluge i maksimalni dohodak.
  • Okolišni stup odnosi se na ekološka i resursna ograničenja („siguran prostor djelovanja”) unutar kojih ljudi smiju djelovati.
  • Na razini EU-a potrebno je usvojiti „proračun za dobrobit” po uzoru na novozelandski okvir za životne standarde.

Treba nam Europa, prije svega! Unatoč svemu.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA, svibanj 2020.
Svibanj, 2020.

——————-

Pogledajte cjeloviti dokument, s podcrtanim dijelovima koji se čine posebno vrijednim (subjektivni izbor autora kolumne).

 

 

Prijava za newsletter

Prijava

Želimo postati tvrtka partner

Prijava