Ima li rješenja za onečišćenje plastikom? – Ministarski samit u Parizu

Suočen s ozbiljnom ekološkom krizom svijet hitno mora iznaći rješenja za onečišćenje plastikom. Velik dio planeta pliva u odbačenoj plastici, koja šteti zdravlju životinja i ljudi, ugrožava bioraznolikost te zagađuje svaki ekosustav od vrhova planina do dna oceana. Ima li rješenja?

Danas je u Parizu otpočeo sastanak pod nazivom Globalni sporazum o plastici (INC2), koji će trajati do 2. lipnja 2023., a okupit će se više od tisuću izaslanika, među kojima su ministri i predstavnici vlada. Cilj pregovora koje organizira UN je snažniji angažman na pravno obvezujućem sporazumu o recikliranju veće količine plastičnog otpada.

Porazni podaci o onečišćenju plastikom

Svake se godine u svijetu proizvede oko 460 milijuna tona plastike. Od toga 353 milijuna tona postaje otpad. Plastika je treći najproizvođeniji materijal u svijetu, iza cementa i čelika. Za razliku od drugih materijala, životni ciklus plastike je izuzetno kratak: danas 81% plastičnih proizvoda završi kao otpad u manje od godinu dana. Od tog otpada samo se 9% reciklira, 20% kontrolirano spaljuje, gotovo polovica završava na odlagalištima dok se više od 20% spaljuje na otvorenom ili se odlaže u prirodu. Onečišćenje plastikom postalo je globalna pošast s nepovoljnim posljedicama za ljudsko zdravlje i okoliš. Svake minute 15 tona plastike ulazi u ocean, što uzrokuje da plastični otpad čini 85% zagađujućih materijala u moru. Ako se tako nastavi, prema procjenama do 2050. u oceanima bi moglo biti više plastike nego ribe.

Problem plastičnog otpada – tema koju odgovorno.hr konstantno prati

Milijuni tona plastičnog otpada razasuti su u okolišu ili se ponekad otpremaju tisućama kilometara do odredišta gdje se uglavnom spaljuju ili odlažu. Procijenjeni godišnji gubitak vrijednosti plastičnog ambalažnog otpada samo tijekom razvrstavanja i obrade je 80-120 milijardi USD .

Opušci cigareta — čiji filteri sadrže sitna plastična vlakna — najčešća su vrsta plastičnog otpada koji se nalazi u okolišu. Sljedeći najčešći predmeti su omoti za hranu, plastične boce, plastični čepovi za boce, plastične vrećice, plastične slamke… Mnogi od nas svakodnevno koriste ove proizvode, niti ne razmišljajući gdje bi mogli završiti.

Mikroplastika – sitne plastične čestice promjera do 5 mm – pronalaze svoj put u hranu, vodu i zrak. Procjenjuje se da svaka osoba na planetu konzumira više od 50.000 plastičnih čestica godišnje.

Sadašnjih 11 milijuna metričkih tona plastike koja godišnje ulazi u ocean utrostručit će se u sljedećih dvadeset godina. To znači da će između 23 i 37 milijuna metričkih tona plastike odlaziti u oceane svake godine do 2040. godine. To je jednako 50 kilograma plastike po metru obale u cijelom svijetu…

Početkom 2000-ih količina plastičnog otpada koju smo proizveli porasla je više u jednom desetljeću nego u prethodnih 40 godina.

Više od 800 morskih i obalnih vrsta pogođeno je ovim onečišćenjem kroz gutanje, zapetljavanje i druge opasnosti.

Identificirano je 13.000 kemikalija povezanih s proizvodnjom plastike, od kojih se više od 3.000 smatra opasnima za zdravlje.

Izvor: UNEP 2023

Odbačena ili spaljena plastika za jednokratnu upotrebu šteti ljudskom zdravlju i bioraznolikosti te zagađuje svaki ekosustav od vrhova planina do dna oceana. A koliko je problem velik i značajan pokazuje i UNEP izvještaj Od onečišćenja do rješenja: globalna procjena onečišćenja morskim otpadom i plastikom.

Kako stati na kraj plastičnom zagađenju

Ujedinjeni narodi prošle su godine sklopili povijesni sporazum, prvu globalnu odluku o zaustavljanju onečišćenja plastikom. Na Skupštini Ujedinjenih naroda za okoliš 2022. usvojena je rezolucija za razvoj pravno obvezujućeg dokumenta o onečišćenju plastikom, uključujući morski okoliš, s ambicijom da se pregovori završe do kraja 2024. Prvi pregovarački sastanak održan je u Urugvaju krajem 2022. Drugi sastanak Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC -2) upravo se održava u Parizu od 29. svibnja do 2. lipnja 2023. Nakon njih uslijedit će još tri zasjedanja do kraja 2024. i trebala bi olakšati usvajanje ugovora zakazano za 2025. Sporazum se treba temeljiti na sveobuhvatnom pristupu koji se bavi cijelim životnim ciklusom plastike.

Prijelaz na kružno gospodarstvo za plastiku je najisplativiji način za rješavanje problema plastičnog otpada. Zatvaranje slavine: Kako svijet može stati na kraj plastičnom zagađenju i stvoriti kružno gospodarstvo analiza je konkretnih praksi, tržišnih promjena i politika usmjerena na rješenja koja mogu utjecati na razmišljanje vlade i poslovnu akciju. Ovo novo UNEP-ovo izvješće Turning off the Tap, objavljeno je uoči drugog kruga pregovora u Parizu o globalnom sporazumu za suzbijanje plastičnog onečišćenja.

Izvješće poziva na ubrzanje tri osnovne tržišne promjene kojima bi se znatno smanjilo onečišćenje plastikom do 2040. godine. To su:

• ponovna uporaba,
• recikliranje i
• preusmjeravanje plastične ambalaže na alternativne materijale.

Prelazak na kružno gospodarstvo može:

• smanjiti količinu plastike koja ulazi u oceane za više od 80 posto do 2040. godine;
• smanjiti proizvodnju nereciklirane plastike za 55 posto;
• uštedjeti vladama 70 milijardi USD do 2040.;
• smanjiti emisije stakleničkih plinova za 25 posto;
• stvoriti 700.000 dodatnih radnih mjesta – uglavnom na globalnom jugu.

Izvor: UNEP 2023

Svi dionici moraju pojačati i ubrzati svoje akcije

Za bitno smanjenje onečišćenja plastikom do 2040. vlade, tvrtke i drugi dionici moraju pojačati i ubrzati svoje akcije.

Vlade su ključni akteri u lancu vrijednosti plastike i postoji nekoliko stvari koje mogu učiniti:

• eliminirati plastične proizvode koji nam nisu potrebni, kroz zabrane, poticaje i sl.
• mogu promicati inovacije kako bi se plastika koja nam je potrebna bila dizajnirana i uvedena u gospodarstvo na način koji omogućuje njezinu ponovnu upotrebu.
• osigurati da plastika cirkulira u gospodarstvu što je duže moguće.

Industrija plastike također može poduzeti niz aktivnosti za brzu i sustavnu promjenu:

• eliminirati problematičnu ili nepotrebnu plastičnu ambalažu ili proizvode redizajniranjem proizvoda radi poboljšane održivosti
• inoviranjem svojih poslovnih modela kako bi prešli s jednokratnih na plastične proizvode za višekratnu upotrebu.
• pružiti pouzdane i transparentne informacije o održivosti kako bi potrošači bili informirani kod kupnje.
• povećati upotrebu recikliranog sadržaja u novim proizvodima kako bi plastika cirkulirala u gospodarstvu.

Što ja mogu učiniti za smanjenje zagađenja plastikom

I konačno, ali ne najmanje važno – svi mi možemo i moramo učiniti više. Postoji mnogo stvari koje svaki pojedinac može učiniti – od donošenja vlastite šalice za kavu na posao, do pritiska na lokalne vlasti da poboljšaju način na koji upravljaju otpadom u svom gradu. Osim toga možete:

• kupovati održivo: Sljedeći put kad budete u kupovini, birajte hranu bez plastične ambalaže, nosite vrećicu za višekratnu upotrebu, kupujte lokalne proizvode i ponovno punite spremnike kako biste smanjili plastični otpad i utjecaj na okoliš.
• ulagati u održive proizvode koji ne štete prirodi. Kao npr. šalice za kavu za višekratnu upotrebu, boce za vodu i sl.
• pravilno razvrstavati otpad za recikliranje.
• očistiti svoj okoliš, sudjelovati u lokalnim akcijama čišćenja, itd.

Kampanja ovogodišnjeg Svjetskog dana zaštite okoliša #BeatPlasticPollution poziva na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom. Ovog 5. lipnja pridružite se i vi milijunima diljem svijeta.

DOBRA HRVATSKA