Na naslovnicama digitalnih medija čitasmo ovih dana: „Svim našim socijalnim partnerima čestitamo Dan socijalnog partnerstva, 21. siječnja, uz izražavanje želje da daljnja zajednička suradnja, razmjena informacija, međusobno uvažavanje i povjerenje pridonese poboljšanju statusa zaposlenih u državnoj, lokalnoj i javnoj službi.“
Jer socijalno partnerstvo ima svoj Dan, koji – živi u nama i s nama – kojeg vrednujemo DANAS i kao iznimno povijesno dostignuće razvijenog svijeta.
- Socijalno partnerstvo jedini je dugoročno održivi model u rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja.
- Socijalno partnerstvo, kao najviši oblik socijalnog dijaloga, podrazumijeva međusobno razumijevanje i uvažavanje, čime se socijalnim partnerima otvara široki prostor za sudjelovanje u konzultacijskom procesu.
- Obilježavanje Dana socijalnog partnerstva doživljavamo kao poticaj kontinuiranom razvoju socijalnog partnerstva u Republici Hrvatskoj; svaki dan u godini nešto ćemo uraditi i graditi za to.
- Neka tri socijalna partnera – sindikati, poslodavci i Vlada – razgovaraju i pregovaraju uspješno, u dobroj vjeri, predano i argumentirano, na dobrobit cijelog društva.
- Budimo pravi partneri!, misijski je poklič za sva naša sadašnja i buduća zalaganja
***
Ako ste i ovih dana opet zamijetili samostalne ili zajedničke istupe HUP-a, sindikata ili državnih institucija o temama koje se tiču vitalnih interesa svih triju strana, i svakog od nas građana, dobro se sjetiti njihove ne male zadaće: partneri od različitog moraju napraviti zajedničko.
Goran Tudor, autorski članak
RADNICI + POSLODAVAVCI + VLADA = OPTIMALNI REZULTAT ZA DRUŠTVO
Razgovor i pregovori ovih triju strana u društvu povijesna su tekovina i dostignuće. I razvijaju se kako se i društvo razvija, kroz vrijeme. Možda nam se danas, ponekad, njihovi pregovori doimaju tvrdo, u stilu „svatko grubo vuče na svoju stranu“. Očekivano, jer interesi mogu biti i individualni i grupni i općedruštveni, i subjektivno parcijalni i zajednički.
No, s druge strane, znamo, na primjer, za primjere hrvatskih poslodavaca kojima su radnici na visokom mjestu, kao i klijenti, za poslodavce koji se trude da njihove tvornice i uredi ne budu samo mjesto rada, već i ugodno mjesto življenja. (Na radnom mjestu provodimo pretežni dio života.) Poslodavce sa empatijom. I često susrećemo predane radnike, koji svoju tvrtku, ustanovu… osjećaju kao nešto vlastito, svoje, a ne tek kao ono nečije, tuđe (po pitanju vlasništva). Osjećaju organizaciju koju zajednički stvaraju. I znamo da se naše hrvatsko društvo u cjelini (pa i Vlada, Sabor…) zalaže za slično.
Socijalnu državu smatramo idealom kojem se teži, a koja se već i ostvaruje. Možemo brzati u kritici sami sebe, ali postojanje socijalne hrvatske države činjenica je; pogledajte, nisu li vrtići, bolnice, dostupnost obrazovanja, briga za starije i potrebite, razvoj obitelji, … naše pozitivne činjenice. Pokušajte zamisliti Zemljane koji ništa od toga nemaju, a mnogi u svijetu i nemaju. (U siromašnoj Nigeriji 2021-e, protiv covida dospio se cijepiti samo jedan od četiri liječnika; što je na sramotu i cijelom razvijenom bogatom svijetu, zemljama)
Živimo u vremenu koji uvažava i prizna različitosti interesa i promiče postupke približavanja i spajanja. U Hrvatskoj i Europi, jednako, i u dijelovima svijeta.
Utemeljenje Gospodarsko-socijalnog vijeća, Dana socijalnog partnerstva, i izgradnja hrvatske socijalne države, činjenice su koje ispunjavaju zadovoljstvom.
Povijest nasilja
Vojska i policija i sudstvo… organizirani državni teror – stepenica koju su radnici 19. i 20.-og stoljeća otrpjeli u borbi za svoja prava. Zahvalni smo im.
Ne zaboravimo, nema ni 100 godina da je američki industrijalac Henry Ford, utemeljitelj prve moderne automobilske industrije u svijetu – Ford Motors, u svojim tvornicama grubo branio, uz pomoć policije, osnivanje sindikata i iskazivanje radničkih interesa. Najvećoj većini ondašnjih industrijalca radnici bili su što i sirovina, oprema ili alat – nešto što sudjeluje i što se rauba u proizvodnom procesu.
A pedesetak godina prije toga, američke žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su demonstrirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća za sebe i svoju djecu (djeca su počinjala raditi s 10 godina). Bilo je to 8. ožujka 1857. u New Yorku, a demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene ipak su osnovale svoj sindikat dva mjeseca kasnije. U spomen na taj dan i na ideju dostojanstvenih radničkih prava, koja se danas iskazuje kao „Cilj održivog razvoja“ broj 8, Agende UN 2030, svakog 8. ožujka obilježavamo Međunarodni dan žena.
Međunarodni dan rada. Počelo je sa demonstracijama u Chicagu, svibnja 1886. godine, kada je na ulice izašla masa od oko 40.000 pripadnika radničkog pokreta, ističući zahtjeve simbolizirane u 3 osmice: 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulture i obrazovanja. Vlast je na demonstrante poslala jake policijske snage te je izbio žestoki sukob pri čemu je šest radnika ubijeno, a njih pedesetak ranjeno. Mnogo je demonstranata uhvaćeno, a peterica vođa je osuđena na smrt i trojica na dugogodišnju robiju.
Toliko o mučnoj povijesti čovječanstva na njegovu putu očovječenja… do ovoga današnjeg što slavimo –
Socijalni dijalog i socijalno partnerstvo
Nekad, prije 300, 200 ili 100 godina, i dijalog i partnerstvo su postojali– ali samo i između kapitalista i države, a protiv radništva.
Dobro je i ovom prilikom istaknuti kako sve ima POČETAK – PRIVREMENO TRAJANJE I ZAVRŠETAK, svaka epoha, ideja, organizacija, predmet, politički sustav, vlast i vladavima… I svaka radost i svaka tuga nekad završavaju, jer sve je u neprestanoj mijeni – to zakon univerzuma.
Ovo što danas uživamo, neki su krčili motikama, krvlju, i životima. Dugujemo mnogo onima koji su bili prije nas. Ono što mi danas gradimo, baštinit će najviše tek naredne generacije. Današnji rad i odluke, više određuju budućnost naših nasljednika nego nas sadašnjih. Meni osobno, veoma se sviđaju dva aforizma mudrog beogradskog radio-voditelja iz 70-ih , Dušana Radovića,.
Prvi: „Ljudi su dobri. Vidite, stariji čovjek sadi stablo čije će plodove koristiti drugi, oni naredni ljudi.“
Drugi: „Da li bi ljudi mogli biti bolji? Da, samo nitko neće da počne prvi.“
No, ima onih koji su „prvi“, idealisti, pokretači.
Hrvatska za socijalno partnerstvo: DAN SOCIJALNOG PARTNERSTVA, svakog 21. siječnja
Gospodarsko-socijalno vijeće predložilo je, a Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 12. listopada 2007. godine proglasio 21. siječnja „Danom socijalnog partnerstva“. Tog su dana 1994. godine Vlada RH, poslodavci i sindikati postigli dogovor o institucionalnom socijalnom dijalogu te je stupio na snagu „Osnovni tekst Sporazuma o osnivanju, nadležnosti i djelovanju Gospodarsko-socijalnog vijeća“. Od tada je postignut značajan napredak u radu Gospodarsko-socijalnog vijeća i njegovih tijela.
Dan 21. siječnja 1994. smatra začetkom tripartitnog socijalnog dijaloga u samostalnoj Republici Hrvatskoj.
Socijalni dijalog i partnerstvo temelj su izgradnje demokratskog društva, a tripartitni socijalni dijalog važan je sastavni dio kulture dijaloga i međusobnog razumijevanja i uvažavanja.
Temeljno određenje socijalnog dijaloga: „komunikacijski alat“ za mirenje pluralizma interesa u uljuđenom društvu
Pojam socijalni dijalog odnosi se na rasprave, konzultacije, pregovore i zajedničke akcije koje uključuju organizacije koje predstavljaju dvije strane industrije (poslodavce i radnike). Socijalni dijalog se odvija u vidu dva glavna oblika:
- bipartitni dijalog između poslodavaca i sindikalnih organizacija i
- tripartitni dijalog koji dodatno uključuje i javne vlasti.
Neprijeporno je da socijalno partnerstvo može najučinkovitije doprinijeti socijalnoj ravnoteži društvenih interesa, minimalnoj društvenoj polarizaciji, ukidanju većih interesnih suprotnosti i poželjnom konsenzusu kao bitnim pretpostavkama ostvarivanja jasnih ciljeva i općeg napretka. Za Republiku Hrvatsku je od osobitog značaja razvoj i unapređenje ne samo socijalnog dijaloga, već istinskog socijalnog partnerstva kako bi zajedničkim naporima svih relevantnih čimbenika društva pridonosili vlastitom boljitku.
Reference:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike:
O socijalnom partnerstvu i socijalnom dijalogu,
Samostalni sektor za socijalno partnerstvo
Goran Tudor, urednik portala
Autor, predavač, poduzetnik, direktor M.E.P. d.o.o.
DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2023.
www.odgovorno.hr
odgovorno@odgovorno.hr
Konzultant i autor , utemeljitelj Poslovne inicijative DOBRA HRVATSKA, urednik portala www.odgovorno.hr, direktor M.E.P. d.o.o., predsjednik Udruge Mijelom CRO za podršku oboljelima od multiplog mijeloma i članovima obitelji, ali i planinar, inovator,
filantrop, slikar.
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.