spot_img

Što je svjetska nagrada „IG NOBEL“ i kako je dobiti? Teško, konkurencija je ogromna, čak i za DOP i održivi razvoj.

IG NOBEL govori o ljudima i bedastoćama, odlukama i ponašanjima protiv zdravog razumu, etike, struke, koji su ipak postojali i stalno postoje, čak su i dobro nagrađeni.

Prva svjetska dodjela Ig Nobela održana je 1991 pod geslom 

„Za radove koji se ne mogu i ne bi smjeli biti ponovljeni“.

IG Nobel  – naziv, vrste, ugled, ogromna konkurencija 

Naziv Ig Nobel  dobijen je rastavljenjem engleske riječi „ignoble“, što znači loš, sumnjiv, nekvalitetan… rad, cilj, karakter. Dakle, tu ima nešto sumnjivo. Definicija nagrade je jednostavna: napravite nešto što će ljude začuditi / nasmijati kao „ozbiljan rad sumnjive svrhovitosti“. U drugom koraku to možda ljude natjera da se zamisle. Neki put nagrada dublje poručuje: „Ne dogodilo se nikad više!“. Slično onoj pravoj Nobelovoj nagradi i ova pokriva šest područja – književnost, kemiju, fiziku, medicinu, mir, ekonomiju, ali i specifična druga, prema potrebi, kao: psihologija, arheologija, održivost, nutricionizm, matematika, meteorologija, komunikacija, sociologija, inženjertsvo i sl. Treba li uopće reći – konkurencija je ogromna; oko 5000 nominiranih na godinu pa odbor na čelu s uglednim znanstvenikom s Univerziteta Harvarda Marc Abrahamsom ima itekako težek posao. 

Foto: Dodjela nagrada IG Nobel (Charles Krupa / AP / TASS)

Ceremnija Ig Nobel datira od 1991. i predstavlja parodiju na pravu Nobelovu nagradu

 Cerominija dodjele je svečano-zabavna i održava se u najekskluzivnijoj tamošnjoj sali pred uglednom publikom. Nagradu uručuju pravi nobelovci i naravno, ne dođu svi laureati na preuzimanje. Tako nisu došli ni Akihiro Yokoi i Aki Maita za izum „bića“ Tamagotchija. Sjećate se, ta je svjetska manija trajala 1996. i 1997. Kako došla (potrošačka manija), tako i prošla. (No, prodano je tih jaja na milijune i milijune). Elektronska igračka oblika jajeta glumila je bebu pa ukoliko bi „roditelj“ propustio ili pogriješio napraviti pravu radnju u pravi trenutak (pritiskanjem komande) ispao bi iz igre. Sličan primjer javne pomame bilježi i igra Pokemon, un trajanju traje od 1095.  pa do danas. Pokemon je Hrvatskom zavladao u 2019., toliko da su se i političari s najviših funkcija javno uključili – ne bi li, valjda, zaradili među nama još koji bod. Trajalo kojih par mjeseci i – muk! Stidimo li se.

Za sociologiju i psihologiju ostala je misterija: zašto su ljudi bili spremni čekati u redu cijelu noć da bi se dočepali „djeteta“, zašto su pristajali buditi se noću, trčati u pauzi s posla doma da ga nahrane, previju ili prošetaju, umire? 

Završna rečenica na ceremoniji dodjele glasi: „Ako niste dobili Ig Nobelovu nagradu – a osobito ako jeste – želimo više sreće sljedeće godine…“ Nama smrtnicima koji još nismo dobili Ig NOBELA ona bi mogla značiti: „Pazite što radite, premda izgleda pametno. Ig Nobel na svakoga vreba!“

IG NOBEL – poruka čovječanstvu „Da se ne ponovi!“

Možda se čini da se Ig Nobelova nagrada bavi samo nestvarno čudnom, komičnom i skoro glupom ljudskom aktivnošću koju najbolje opisuje poruka iz naroda: „Manite se ćorava posla.“ ili „Besposlen pop i jariće krsti“. I da je riječ o pravom spektaklu i zabavi za elitu, znanstvenike, uglednike. Ali Ig Nobel ostvaruje i neke jake pozitivne učinke na svijet: 

IG NOBEL ukazuje na ono što se nije smjelo dogoditi jer se protivi zdravom razumi, struci, etici,  pocrtava ono loše i štetno, izlaže javnom podsmjehu pa i sramoti. Zahvaljujući velikom publicitetu i interesu javnosti, svijet doznaje činjenice o svim „djelima“ iz užeg izbora, a koje u publikacijama i na webu objavljuje društvo Annals of Impropable Researsch, čime polučuje pozitivne učinke na društvo.

Bizarni primjeri pobjednika

  • Vjerujete li da je netko istraživao preferiraju li pilići u Švedskoj lijepe ljude ili kako žvakanje kauguma različitog okusa utječe na moždane valove? 
  • I to da je znanstveni časopis neupitne reputacije Nature objavio rad koji se bavi asimetrijom testisa kod ljudi i na antičkim kipovima? Zvuči nevjerojatno, ali – DA – sve se to dogodilo i k tome zaslužilo svjetski poznatu Ig Nobelovu nagradu. 
  • I rješenja nekih praktičnih problema dobila su priznanje, kao: tri su ugledna znastvenika razradila precizne upute za muškarce kako rješiti problem zločestog patentnog zatvarača. 
  • A jedan je ispirač zlata u kanadskoj divljini izumio seriju odijela za zaštitu od napada grizlija. Jest da kompletno odijelo teži oko 150 kg… Bizarno, ha. 

Eto, zato su svi dobili  svjetsku IG Nobel nagradu.

Primjeri IG Nobel u velikom biznisu 

U iznimnim slučajevima Ig Nobelova se dodjeljuje i za „dostignuća“ koja nisu objavljena u vidu rada, pa i za velike poslovne događaje, na primjer: 

  • Ig Nobel za ekonomiju dodijeljen je propaloj investicijskoj banci Lehman Brothers, koju je vodila skupina špekulanata i menadžera željnih bonusa u milijardama dolara. Propašću te banke 2007. zatrubljen je početak svjetske krize. Zaslužnici nisu došli na ceremoniju primanja nagrade, kao što nisu bili, najveća većina svjetskih špekulanata, nikad ni tuženi, suđeni 
  • Ig Nobel za kemiju (i okoliš) dodjeljen je naftnoj kompaniji BP British Petroleum za (ne)djelo „Najveća ekološka katastrofa u povijesti SAD – izljev naftne bušotine u Meksičkom zaljevu 2010.“ Podsjetili smo se koliko se kompanijama „fućka“ za sve jer BP je u pet godina imao tri incidenta samo u SAD. 

***

Hrvati bi zasigurno kao i svi drugi mogli složiti dobar popis nominacija za Ig Nobela. 

Prva dodjela Ig Nobela održana je 1991 pod geslom: 

„Za radove koji se ne mogu i ne bi smjeli biti ponovljeni“.

Prof. dr. sc Predrag Zarevski
(prilagođeno i preuzeto, knjiga-godišnjak UM 2013, )

DOBRA HRVATSKA
Srpanj, 2023.

odgovorno@odgovorno.hr
www.odgovorno.hr

više objava

Predrag Zarevski je hrvatski psiholog. Psihologiju je diplomirao (1974) i doktorirao (1981) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1979. zaposlen je na Odsjeku za psihologiju toga fakulteta; od 1989. izvanrednije , a od 1994. redoviti profesor na Katedri za opću psihologiju. Glavna su područja njegova znanstvenoistraživačkoga rada kognitivna psihologija, osobito pitanja inteligencije, te različiti aspekti psihologije ličnosti, posebice utjecaj kulturnih i socijalnih čimbenika na osobine ličnosti i kognitivno funkcioniranje kod djece.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img