Samo jedan (kritički) pogled u ormar natjerat će mnoge od nas da zaključe kako bi u njemu trebalo napraviti reda i kako bi ga valjalo pročistiti od odjeće koju više ne nosimo. Ali, kamo s takvom odjećom?
Zato ne bacajte svoje stare traperice, majice, kuhinjske krpe, posteljinu ili zavjese. Donirajte ih ili odložite za recikliranje! Time čuvate okoliš, ali i pomažete ljudima koji su prisiljeni nositi rabljenu odjeću (u svijetu ih je gotovo 70 posto) kao i onima koji za život zarađuju radeći na recikliranju tekstila.
Bolje odjevne predmete možemo donirati humanitarnim organizacijama, a staru odjeću možemo odložiti i u posebne spremnike/kontejnere za tekstil. Jer, treba znati da tekstil nipošto nije otpad – većinu tekstila moguće je reciklirati, a on je i vrlo korisna sirovina u proizvodnji novih proizvoda. Nažalost, procjenjuje se da se tek 25% ukupnog tekstilnog otpada reciklira, a ostatak završava na odlagalištima diljem svijeta.
O tome koliko tekstilni otpad može biti koristan, najbolje znaju u tvrtki Regeneracija iz Zaboka. Regeneracija je započela sa sustavnim i organiziranim sakupljanjem tekstilnog otpada i njegovim recikliranjem još 2012. godine. Posao su uhodali i stekli dragocjeno iskustvo, no saznanje da se iskorištenje rabljene odjeće može izuzetno povećati kvalitetnim postupkom primarnog razvrstavanja navelo ih je na ideju da taj dio posla prepuste osobama sa smanjenom radnom sposobnošću. I tako je došlo do suradnje Regeneracije sa Socijalnom zadrugom Humana Nova iz Čakovca. U početku je to bila samo sporadična suradnja, ali iznjedrila je ideje i rješenja koja su poslovni odnos podigla na višu razinu i stvorila novu, veoma korisnu vrstu partnerskog odnosa.
Prikupljenu staru odjeću Humana Nova prvenstveno nastoji prirediti za prodaju u svojim second hand dućanima što je poželjan oblik ponovne upotrebe („re-use“), koji se potiče u modelu cirkularne ekonomije. Ali, postoji i odjeća koja za to nije pogodna i koja ide u preradu, odnosno trga se u trake i isporučuje Regeneraciji. Ondje u preradbenom procesu reciklaže (re-cycle) služi kao sirovina za proizvodnju novog proizvoda – tzv. netkanog tekstila potrebnog građevinskoj i automobilskoj industriji, a koji Regeneracija gotovo sav izvozi u Europsku uniju.
Prisjećajući se početaka, Ivan Božić, upravitelj Socijalne zadruge Humana Nova, kaže:
– Pošto se Humana Nova od početka svog rada bavi sakupljanjem i sortiranjem rabljenog tekstila te u prvom redu ponovnom uporabom, sav pregledani višak tekstila slali smo na proces recikliranja u Regeneraciju. S vremenom je Humana Nova rasla, pa je rasla i naša suradnja s Regeneracijom. Prve isporuke počele su krajem 2012. sa 15-ak isporučenih tona. Prošle je godine to već bilo 170 tona, a za ovu godinu dogovorena je isporuka 300 tona.
Tako je jedan dio pripremne faze obrade tekstilnog otpada za recikliranje iz Regeneracije preseljen u socijalnu zadrugu Humanu Novu. Od listopada prošle godine Humana Nova bogatija je i za stroj, koji je kupila investicijom kroz HAMAG ESIF zajam, čiji je kapacitet prerada tri tone tekstila dnevno. U 2018. godini Humana Nova sakupila je oko 650 tona tekstila u svojim centrima u Čakovcu, Zagrebu i Labinu, dok ove 2019. planira sakupiti 800 tona. U second hand dućane od sveg prikupljenog tekstila plasiraju tek oko 4%, a očekuju da će ove godine to povećati na 6% otvaranjem dvaju novih dućana. Oko 20% ukupno sakupljenog tekstila prodaju drugim domaćim ili inozemnim kupcima, a 35% količine je moguće plasirati kroz proces reciklaže industrijskih krpa, kroz proces izrade redizajniranih ili recikliranih proizvoda u šivaćem pogonu, dok preostali dio ide u proces mljevenja i reciklaže; dakle, isporučuje se u Regeneraciju. Možda bi sakupljenog tekstila bilo i više da se u Humani Novoj ne susreću s problemom čestih obijanja njihovih kontejnera te otuđivanjem robe.
Suradnjom su zadovoljni i u Regeneraciji, a direktor tvrtke, Anđelko Švaljek, prigodom preuzimanja nagrade SJAJ 2018. u prosincu te godine izjavio je:
– Ponosni smo na činjenicu da smo uspjeli afirmirati temu tekstilnog otpada, mogućnosti koje on pruža u stvaranju radnih mjesta i pružanju koristi mnogim dionicima. Uz mnoge značajne projekte istaknut ću i neke nove. Pokrenuli smo dobru suradnju sa socijalnim zadrugama. Jedan dio poslova koje je, nažalost, teško uklopiti u tržišne cijene odrađujemo u suradnji sa socijalnim zadrugama, koje imaju bolje mogućnosti dobivanja različitih izvora subvencija, a pri tome zapošljavaju teško zapošljive radnike. Iako bismo putem drugih kanala mogli doći do jeftinije sirovine, smatram da je ovo dugoročno i šire onaj bolji put.
Jedan je od glavnih ciljeva Humane Nove poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom i drugih isključenih osoba u svim proizvodnim procesima (sakupljanje, sortiranje, proizvodnja industrijskih krpa i reciklaža). Produktivnost tih radnika na nižoj je razini od uobičajene, a i bolovanja su češća. Ipak, u Humani Novoj u Čakovcu radi 28 zaposlenika od čega je 19 osoba s invaliditetom (gotovo 70%), a u svim njihovim pogonima (u Čakovcu, Zagrebu i Istri) radi 50 zaposlenika od čega je 26 osoba s invaliditetom.
– Zbog dogovorenog posla s Regeneracijom uspjeli smo održati četiri radna mjesta, a u bližoj budućnosti zaposlit ćemo još najmanje jednu osobu – kaže Ivan Božić.
O specifičnoj poziciji zaposlenika Regeneracije u ovoj suradnji kazao je više Goran Mikac, direktor marketinga:
– Drago nam je da je Humana Nova odmah prepoznala ovu mogućnost i da često u svojim izlaganjima ističe suradnju s Regeneracijom u smislu odličnog rješenja zajedničkih problema. Odmah po dopremi stroja u Čakovec, Humana je odmah pristupila zapošljavanju novih osoba. Cijeli projekt nije donio nikakve probleme zaposlenicima koji su taj posao dotad radili u Regeneraciji. Ostali su u kompaniji kroz prilagodbu proizvodnog procesa, za njima u Regeneraciji uvijek postoji potreba. Istovremeno, Regeneracija je otkupom tako pripremljenog tekstila dobila siguran izvor sirovine.-
Naravno, budućnost suradnje Regeneracije i Humane Nove uvelike će ovisiti i o uspješnosti razvoja sustava prikupljanja i odvajanja tekstilnog otpada u hrvatskim razmjerima, što će, nadajmo se, podržati mjerodavne institucije. Za potpunu ekonomsku održivost takvog poslovanja, naime, nužno je uključivanje i suradnja svih subjekata na svim razinama.
Regeneracija i Humana Nova svojom su suradnjom pokazale dobar primjer zajedničkog rada na ostvarenju važnih ciljeva održivosti. Njihovo zajedničko djelovanje u ovom slučaju znači višestruki doprinos ciljevima zaštite okoliša, socijalnog poduzetništva, solidarnosti i tolerancije, odnosno ciljevima „Održivi gradovi i održive zajednice“ (cilj broj 11) te „Smanjenju nejednakosti“ (cilj broj 10).
Dobra Hrvatska / MDM
Veljača, 2019.
Sukladno Metodologiji oblikovanja DOP primjera Dobra Hrvatska
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.