spot_img

Švicarska je među vodećima u gospodarenju otpadom – rezultati i izazovi švicarskog modela

Švicarska je jedna od vodećih zemalja u svijetu po pitanju recikliranja i zbrinjavanja otpada. Odlaganje smeća na deponije zakonom je zabranjeno 2000. godine. 

Švicarska ima izvrsno izgrađenu strukturu za gospodarenje otpadom što je zahtijevalo znatna financijska ulaganja. 

Građani su prihvatili svoj dio odgovornosti i razvili dobre navike.

Od ukupno 6,1 milijuna tona komunalnog otpada prikupljenog 2016. u Švicarskoj, čak 52% je odvojeni otpad koji ide u daljnju materijalnu oporabu – reciklažu. Preostali dio od 48% je nesortirani komunalni otpad iz kojeg se pretežno dobiva energija.

Sortirani otpad – 375 kg po stanovniku na godinu 

Struktura komunalnog otpada koji je odvojeno sakupljen (oko 375 kilograma po stanovniku) je sljedeća:

  • biootpad – 154 kg/stanovnik
  • otpadni papir – 151 kg/stanovnik
  • otpadno staklo – 40,5 kg/stanovnik
  • ostalo – 29,5 kg/stanovnik

Uz to, po osobi se 2019. godine prikupilo i recikliralo 148 kg papira, što su iznimno visoki i pozitivni rezultati.

Zapanjujući podaci o staklu, plastičnim bocama…

Podatke o konačnom učinku švicarskog modela možemo vidjeti na primjeru 2019. godine. U Švicarskoj se te godine recikliralo:

  • 94% korištenog stakla, 
  • 92% limenki i
  • 83% plastičnih boca. 

Preostali (48%) – nesortirani, miješani otpad služi uglavnom kao izvor energije

Postrojenje za spaljivanje komunalnog otpada u Winterthuru.

Komunalni otpad koji nije odvojeno sakupljen (oko 340 kg po stanovniku), u Švicarskoj se spaljuje uz energijsku oporabu. Odlaganje smeća na deponije zakonom je zabranjeno 2000. godine.

Ukupno je izgrađeno 30 spalionica odnosno energana na otpad (1 spalionica na 280.000 stanovnika). Spalionice smeća (njem. Kehrichtsverbrennungsanlage – KVA) u takozvanom vezanom procesu (kogeneraciji) uz električnu energiju istovremeno proizvode i toplinsku energiju. 

Proizvedena toplinska energija se zimi koristi za grijanje, a ljeti za hlađenje (apsorpcijski rashladni postupak, 1810. John Lesli, 1847. Edmond Carre). Vrijedno je naglasiti da spalionice jamče dobro izdvajanje svih vrsta metala sadržanih u komunalnom otpadu. Mehaničkom obradom šljake spalionica osigurava ne samo recikliranje građevnog materijala već i vrlo uspješno automatsko odvajanje željeznih i obojenih metala. Isto tako, termička energijska oporaba uz materijalnu oporabu otpada u Švicarskoj se osigurava u cementnoj i kemijskoj industriji.

Švicarska ima 350 kompostana i bioplinskih postrojenja (1 bio-postrojenje na oko 24.000 stanovnika), te 60 energana na biomasu (1 energana na biomasu na oko 140.000 stanovnika).

Izgrađene su posebne spalionice i postrojenja za fizikalno-kemijsku obradu opasnog otpada, posebno uz kemijska industrijska postrojenja.

Sva odlagališta su uređena i usklađena sukladno modernim tehničkim rješenjima.

Naravno i Švicarska se suočava s brojnim izazovima u gospodarenju otpadom

Švicarska je prvak u recikliranju, ali s druge strane i proizvede 24 milijuna tona otpada svake godine po čemu je treća na svijetu. Nedavna studija pokazuje, na prvi pogled apsurdno, kako zemlje s najvećim količinama otpada uzrokuju manju štetu okolišu od zemalja s malom količinom otpada, naravno jer njime dobro gospodare. Švicarska zahvaljujući dobroj reciklaži i učinkovitom spaljivanju otpada pozitivno utječe na ekološku ravnotežu. Ali ova vrsta recikliranja otpada je skupa, najmoderniji KVA u Perlenu, kanton Luzern, koštao je 320 milijuna franaka. Siromašne zemlje bacaju svoje smeće na manje ili više uređene deponije, često s katastrofalnim posljedicama za okoliš.

Više o švicarskim pokazateljima utjecaja otpada na okoliš, izazovima smanjivanja količine otpada, revoluciji koju u sortiranje otpada donosi umjetna inteligencija, mogućnostima upcyclinga i dr. pogledajte u gornjem videu švicarske televizije – SRF Einstein.

Zürich, grad koji može biti uzor Zagrebu

Kako Švicarci gospodare otpadom na nivou pojedinog grada možemo pogledati na primjeru Züriha, grada koji po veličini možemo usporediti sa Zagrebom.

Zürich je najveći grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Zürich. Grad je 2019. imao 434.008 stanovnika, a gradska aglomeracija broji oko 1.300.000 stanovnika. Zürich je glavno trgovačko i kulturno središte države i općenito je prihvaćen kao jedna od svjetskih metropola. 

Kao i u ostatku zemlje stanovnici Züricha izvrsni su u recikliranju – više od 40 posto kućnog otpada ostaje u ciklusu recikliranja, a preostali otpad postaje vrijedna sirovina.

Svaki stanovnik Züricha godišnje proizvede oko 260 kilograma otpada. Stopa recikliranja odvojeno prikupljenog otpada iznosila je 43% u 2018. godini. Gospodarenje komunalnim otpadom na visokoj je tehničkoj razini, a postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije iz otpada su među energetski najučinkovitijima u Europi. Emisije onečišćujućih tvari iz postrojenja znatno su ispod propisanih graničnih vrijednosti. Gotovo 100 posto metala u kućnom otpadu reciklira se.

  • Grad Zürich posvećen je smanjenju otpada i očuvanju resursa te senzibilizira stanovništvo na ekološki prihvatljivo ponašanje.

    Infografika Kružna ekonomija / Izvor: Bundesamt für Umwelt BAFU
  • Grupa za kružno gospodarstvo ERZ Entsorgung + Recycling Zurich djeluje kao centar kompetencija za kružno gospodarstvo od početka 2021. To uključuje teme izbjegavanja otpada, zatvaranja materijalnih ciklusa i druge.
  • Mlađa generacija od vrtića uči kako se odgovorno koristiti resursima. U raznim programima je 2019. godine sudjelovalo 6792 učenika, a 2020. u pozadini pandemije korone, bilo je 5718 učenika.
  • U sklopu preventivnog rada, odjel gradske čistoće svake godine provodi desetke akcija s tvrtkama i školskim razredima u kojima sudionici čiste parkove na javnim površinama, prikupljaju otpad i skidaju kaugume sa javnih površina.
  • Oko 190.000 ljudi u Zürichu je preuzelo aplikaciju za odlaganje otpada koja je pokrenuta 2016. godine.
  • U 2020. godini količine prikupljenih kartona porasle su za 20% u odnosu na prethodnu godinu. Od 2021. godine karton se prikuplja svaka dva tjedna, naizmjenično sa terminima prikupljanja papira.

    Testno prikupljanja plastike u dva kvarta u Zürichu tijekom 2020
  • Model se stalno unapređuje. Tijekom 2020. izvršeno je ispitivanje dodatne opcije prikupljanja plastike na sabirnim mjestima. Provedeno je u dva okruga grada Züricha  i pokazalo se vrlo uspješnim. Iz testa ERZ je stekao vrijedne uvide u logistiku i mogućnost recikliranja miješane plastike te sada radi na cjelovitoj ponudi zbrinjavanja te njezinoj skoroj implementaciji.

Pročitajte više o prikupljanju i zbrinjavanju otpada u Zürichu.

Reference:
AdminCH
web stranice grada Züricha
Informationsbroschüre: Zürich schliesst die Kreisläufe

Snježana Lisica
DOBRA HRVATSKA
Siječnja 2022.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img