Svjetski dan kulturne raznolikosti za dijalog i razvoj, koji se svake godine održava 21. svibnja, slavi ne samo bogatstvo svjetskih kultura, već i ključnu ulogu međukulturalnog dijaloga za postizanje mira i održivog razvoja.
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je ovaj Svjetski dan 2002. godine, nakon UNESCO-vog usvajanja Opće deklaracije o kulturnoj raznolikosti. Time je istaknuta potreba za “poboljšanjem potencijala kulture kao sredstva za postizanje prosperiteta, održivog razvoja i globalnog mirnog suživota”.
Zaštita raznolikosti kulturnih izričaja važnija je nego ikad
Kulturna je raznolikost pokretačka snaga razvoja, ne samo u pogledu gospodarskog rasta, već i kao sredstvo za vođenje ispunjenijeg intelektualnog, emocionalnog, moralnog i duhovnog života. To je istaknuto u kulturnim konvencijama, koje pružaju solidnu osnovu za promicanje kulturne raznolikosti. Kulturna raznolikost stoga je bogatstvo koje je neophodno za smanjenje siromaštva i postizanje održivog razvoja.
Prema podacima UNESCO-a, kulturni i kreativni sektor jedan je od najsnažnijih pokretača razvoja u svijetu. Zapošljava više od 48 milijuna radnih mjesta u svijetu – od kojih gotovo polovicu drže žene – što predstavlja 6,2% svih postojećih radnih mjesta i 3,1% globalnog BDP-a. To je ujedno i sektor koji zapošljava i pruža prilike za najveći broj mladih do 30 godina.
Budući da se 89% svih trenutačnih sukoba u svijetu događa u zemljama s niskim međukulturalnim dijalogom, jačanje međukulturnog dijaloga mora biti prioritet da bi se uspostavila učinkovita suradnja i održao mir. Tri četvrtine velikih svjetskih sukoba ima kulturnu dimenziju. Premošćivanje jaza među kulturama hitno je i neophodno za mir, stabilnost i razvoj.
Istodobno, prihvaćanje i priznavanje kulturne raznolikosti – posebice kroz inovativnu upotrebu medija i informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) – pogoduju dijalogu među civilizacijama i kulturama, poštovanju i međusobnom razumijevanju.
No nažalost, kulturni i kreativni sektor često još uvijek nema mjesto koje zaslužuje u javnim politikama i međunarodnoj suradnji.
Od 2010. Međunarodni fond za kulturnu raznolikost (IFCD) financirao je više od 140 kulturnih i kreativnih projekata u više od 69 zemalja u razvoju.
Kultura i održivi razvoj
Transformativna moć kulture za društvenu uključenost, otpornost i održivi razvoj sve se više prepoznaje kao ključni pokretač održivog razvoja. Plan održivog razvoja do 2030. označio je veliku prekretnicu u globalnim naporima za rješavanje razvojnih izazova i prilika.
Nakon Agende 2030 Opća skupština UN-a usvojila je u prosincu 2015. i Rezoluciju o kulturi i održivom razvoju. Sve važniju ulogu u ovom globalnom zamahu zajedno s međunarodnim i nacionalnim akterima i drugim relevantnim dionicima preuzimaju lokalne vlasti i zajednice. Pri tom je kultura prepoznata kao bitna komponenta ljudskog razvoja. Kultura predstavlja izvor identiteta, inovativnosti i kreativnosti te pruža održiva rješenja za lokalne i globalne izazove.
Ciljevi održivog razvoja najbolje se mogu postići korištenjem kreativnog potencijala različitih svjetskih kultura i uključivanjem u kontinuirani dijalog kako bi se osiguralo da svi članovi društva imaju koristi od održivog razvoja.
Stavljanje kulture u središte razvojne politike predstavlja bitno ulaganje u budućnost svijeta i preduvjet za uspješne procese globalizacije koji uzimaju u obzir načela kulturne raznolikosti. Cilj je, s jedne strane, uključiti kulturu u sve razvojne politike, bilo da se one odnose na obrazovanje, znanost, komunikacije, zdravstvo, okoliš ili kulturni turizam, a s druge strane, podržati razvoj kulturnog sektora kroz kreativne industrije.
Kultura je ono što jesmo i ono što oblikuje naš identitet. Nijedan razvoj ne može biti održiv bez uključivanja kulture.
Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti dio je hrvatske kulturne politike
Republika Hrvatska je od 1999. godine članica i jedna od osnivača neformalne mreže ministara kulture (INCP). Interes Republike Hrvatske za promicanje i zaštitu kulturne raznolikosti proizlazi iz europske tradicije u kojoj država igra važnu ulogu u formuliranju kulturne politike.
Republika Hrvatska pridaje veliku važnost normativnom radu UNESCO-a. Aktivno sudjeluje u pripremi i usvajanju svih normativnih instrumenata pogotovo na području kulture. Hrvatska podržava koherentan i integrirani pristup kulturi u svim složenim područjima od razvoja, inovacija, dijaloga i socijalne kohezije.
Promicanje i zaštita kulturne raznolikosti jedan je od osnovnih ciljeva hrvatske kulturne politike. Kultura se prepoznaje kao važan čimbenik istinski održivog razvitka za poštovanje ljudi i okoliša i doprinos dijalogu i miru.
DOBRA HRVATSKA
