Svake godine 26. siječnja obilježava se Svjetski dan obrazovanja o zaštiti okoliša. Cilj obrazovanja o zaštiti okoliša je poboljšati odnos između ljudi i prirode. Radi se o uvažavanju i razumijevanju prirodnih ekosustava te života u skladu s njima. Obrazovanje o okolišu čini ljude svjesnijima i osjetljivijima na naš utjecaj na planet. Također pomaže u razvoju vještina i stavova potrebnih za pozitivne promjene.
Suvremeni ekološki obrazovni pokret stekao je međunarodno priznanje i značajan zamah zahvaljujući Konferenciji Ujedinjenih naroda o čovjekovom okolišu koja je održana u Stockholmu u lipnju 1972. Na 21. plenarnom sastanku Konferencije usvojena je tzv. Stockholmska deklaracija. Dokument je sadržavao 26 načela koja se tiču okoliša i održivog razvoja. Jedno od tih načela je “Ekološko obrazovanje je bitno”.
Nakon toga, brojne zemlje okupile su se na Međunarodnoj radionici o obrazovanju za zaštitu okoliša, održanoj 1975. u Beogradu. Na radionici su uspostavljena načela obrazovanja o zaštiti okoliša u okviru programa Ujedinjenih naroda. Načela su objavljena u Beogradskoj povelji, koja utjelovljuje temeljne zahtjeve obrazovanja o zaštiti okoliša. Ciljevi povelje su: razvijati svijest i brigu o zaštiti okoliša kao i znanja, vještine, stavove, motivaciju i opredijeljenost za individualni i zajednički rad na rješavanju postojećih problema i prevenciji novih.
Svjetski dan obrazovanja o zaštiti okoliša ne obilježavaju svi na isti dan, npr. Svjetski kongres o obrazovanju za okoliš (WEEC) obilježava ga 14. listopada. Svjetski kongres o obrazovanju za okoliš (WEEC) je međunarodna platforma za sastanke koja pozdravlja sve zainteresirane za obrazovanje za okoliš i održivi razvoj te ih povezuje s međunarodnim akterima u obrazovanju za okoliš.
Ekološko obrazovanje za održivu budućnost
Sva nastojanja za očuvanje okoliša bit će kratkotrajna ako se ne posveti dovoljno pažnje ekološkom obrazovanju. Ekološko obrazovanje je multidisciplinarno područje. Cilj je naučiti pojedince i zajednice kako ljudi mogu upravljati ponašanjem i ekosustavima te živjeti na održiv način. Ekološki odgoj i obrazovanje treba nas naučiti kako živjeti u skladu s prirodom te kako smanjiti negativan ljudski utjecaj na okoliš.
Prema Beogradskoj povelji, „ Odgoj i obrazovanje o okolišu trebaju biti kontinuirani cjeloživotni proces, kako u školi tako i izvan nje.“ Učenje o prirodi ne bi trebalo završiti s odraslom dobi. Ljudi svih dobnih skupina mogu imati koristi od boravka na otvorenom i informiranja o novostima vezanim uz okoliš i njegovu zaštitu.
Rješavanje trenutačne globalne krize zahtijeva nove obrazovne pristupe koji promiču nove načine življenja i stvaraju ekološku, društvenu i međugeneracijsku pravdu. U promicanju Agende 2030. potrebno je razgovarati o tome kako integrirati ciljeve održivog razvoja (SDGs) u ekološko obrazovanje.
Kroz različite strategije i pristupe, edukatori i obrazovni sustavi otvaraju transformacijske putove među kulturama i izgrađuju kompetencije u obrazovanju za okoliš. Procjena prakse ekološkog obrazovanja ključna je za odgovor na to kako i koliko ono funkcionira. Isto tako, obrazovanje učitelja je ključna komponenta.
Stvarna održivost mora prožimati nastavu, učenje, istraživanje i rad unutar obrazovnih institucija te odnose sa zajednicom.
Više na temu ekološkog obrazovanja…
DOBRA HRVATSKA
