"tvojoj se stvari radi kad susjedova kuća gori."

(Latinska)

Svjetski dan pčela, imendan pčelice Maje, kako je nastao

Svjetski dan pčela obilježava se diljem svijeta s ciljem upozorenja na smanjenje broja pčelinjih zajednica i podizanja svijesti o njihovom značaju. 

Zašto 20. svibnja? 

Na današnji dan, 20. svibnja, 1734. godine rođen je Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele. Bio je poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. stoljeću. Anton Janša iz Breznice u Gorenjskoj potvrdio je svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije. Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva diljem svijeta. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo. Svjetski dan pčela obilježava se u svibnju iz još jednog razloga, jer se tijekom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode.

Kako svatko od nas može pomoći pčelama?

  • U očuvanju pčela možemo se pobrinuti i sadnjom medonosnih biljaka na našim balkonima, prozorskim klupama, vrtovima, poljima ili javnim površinama.  U naše vrtove možemo posaditi i medonosna stabla poput lipe, divlje trešnje, lijeske i cvijeća poput američkih jagoda, što je izuzetno ljekovito. Sadnjom ovih biljaka pomažemo pčelama i drugim oprašivačima, a brinemo se i o svom zdravlju i dobrobiti. 
  • Veliki poljoprivrednici mogu zaštititi pčele, tako da svoje nasade ne zalijevaju pesticidima, posebno ne u doba cvatnje.
  • U mnogim europskim zemljama ove godine već u ožujku poduzete su velike kampanje: „Molimo, ne kosite svoje travnjake u baštama i dvorištima sve do početka svibnja, da se priroda stigne razlistati, a cvijeće do pune raskoši. Tada će i kukci i vjetar stići na vrijeme do tučaka i prašnika.  Pokazujete time ljubav i poštivanje i prema pčelama, leptirima i svim drugim kukcima.“  

Dan bzzzavica – u čast svih pčela


Neki dan, na predavanju u Radoboju, u Hrvatskom zagorju, čuli smo kako se slovenski stručnjak za pčele jednom „otkrio“ našim hrvatskim kolegama: „Mi u deželi više nemamo leptira. Zato jer imamo na sve strane toliko urednih zelenih travnjaka“. 

Pa eto, nije uvijek tako loše biti otpozadi, iza naših naprednih sjevernih susjeda.

Pročitajte više naših članaka o pčelama.

Referenca: OVDJE 

VIDEO: Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

DOBRA HRVATSKA
Svibanj, 2022.

odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img