Svijet se konstantno suočava sa značajnim problemima uključujući financijske krize, nezaposlenost, siromaštvo, nejednakost među društvima i diskriminaciju. Obilježavanje Svjetskog dana socijalne pravde trebalo bi doprinijeti daljnjoj konsolidaciji napora međunarodne zajednice u iskorjenjivanju siromaštva, promicanju pune zaposlenosti i dostojanstvenog rada, jednakosti spolova i pristupa društvenom blagostanju i pravdi za sve.
Kopenhaška deklaracija
Na Svjetskom samitu za društveni razvoj održanom 1995. u Kopenhagenu donešena je Deklaracija iz Kopenhagena i Program djelovanja čime se preko 100 političkih čelnika obvezalo smanjiti siromaštvo, raditi na punoj zaposlenosti i stvoriti stabilna, sigurna i pravedna društva. Odlučili su da ljude moraju staviti u središte razvojnih planova.
Države članice UN-a su na sjednici Komisije za društveni razvoj 2005. revidirale Kopenhašku deklaraciju i Program djelovanja. Dvije godine kasnije, 26. studenog 2007., Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je da će se od 2009. nadalje 20. veljače svake godine obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde. Dana 10. lipnja 2008. Međunarodna organizacija rada usvojila je Deklaraciju ILO-a o socijalnoj pravdi za pravednu globalizaciju. Organizacije diljem svijeta, uključujući Ujedinjene narode i Međunarodni ured rada pripremaju i predstavljaju planove za rješavanje problema i promicanje socijalne pravde. Značajan doprinos obilježavanju ovog dana daju i Sindikati.
Društveni razvoj i socijalna pravda
Društveni razvoj i socijalna pravda neophodni su za postizanje i održavanje mira i sigurnosti unutar i među nacijama. Istovremeno društveni razvoj i socijalna pravda ne mogu se postići bez mira i sigurnosti, ili uz nepoštivanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Globalizacija i međuovisnost današnjeg svijeta koja se očituje kroz trgovinu, ulaganja i napredak u tehnologiji, otvara nove mogućnosti za rast svjetskog gospodarstva te razvoj i poboljšanje životnog standarda diljem svijeta. No istodobno svijet je suočen s ozbiljnim izazovima, uključujući financijske krize, nesigurnost, siromaštvo, isključenost i nejednakost unutar i među društvima, te značajne prepreke daljnjoj integraciji i punom sudjelovanju u globalnom gospodarstvu za zemlje u razvoju, kao i neke zemlje s gospodarstvima u tranziciji.
Socijalna pravda zahtijeva jake i koherentne politike u mnoštvu područja. Fiskalna, monetarna i druge ekonomske politike, kao i socijalne politike, uključuju specifične ciljeve koji bi trebali biti usmjereni promicanju dobrobiti građana pojedine zemlje, odnosno, u ovo doba globalne međuovisnosti, građana svijeta.
Socijalna pravda i pravedna raspodjela troškova zaštite okoliša
Socijalna pravda može se općenito shvatiti kao pravedna i suosjećajna raspodjela plodova ekonomskog rasta. Pri tome često maksimiziranje rasta postaje primarni cilj, zanemarujući pri tom održivost razvoja, poštivanje cjelovitosti prirodnog okoliša i racionalno korištenje neobnovljivih resursa. Međutim pojam socijalne pravde obuhvaća i prava svih ljudskih bića na dobrobit sigurnog i ugodnog okruženja. To podrazumijeva pravednu raspodjelu troškova zaštite okoliša i razvoja sigurnih tehnologija za proizvodnju i sigurnih proizvoda za potrošnju među zemljama i društvenim skupinama.
DOBRA HRVATSKA
