Svaka 6 starija osoba je zlostavljana! – Svjetski dan svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba

U Hrvatskoj kao i drugdje širom svijeta o zlostavljanju starijih osoba malo se priča. Ovaj ozbiljan društveni problem uglavnom se skriva u privatnosti. Zlostavljanje starijih osoba u brojnim je kulturama i dalje tabu, društvo ga uglavnom podcjenjuje i ignorira. Nažalost, činjenice ukazuju da je zlostavljanje starijih osoba važan javnozdravstveni i društveni problem.

Zlostavljanje starijih osoba problem je koji postoji i u zemljama u razvoju i u razvijenim zemljama, ali se općenito o njemu slabo prijavljuje na globalnoj razini. Stope prevalencije ili procjene postoje samo u nekim razvijenim zemljama — u rasponu od 1% do 10%. U Hrvatskoj je procjena da se manje od 20% slučajeva zlostavljanja prijavljuje. Iz zdravstvene i socijalne perspektive, osim ako i sektor primarne zdravstvene zaštite i socijalne službe nisu dobro opremljeni za prepoznavanje i rješavanje problema, zlostavljanje starijih osoba i dalje će biti nedovoljno dijagnosticirano i zanemareno.

Iako razmjer zlostavljanja starijih osoba nije do kraja poznat, njegov društveni i moralni značaj je očit. Kao takav, zahtijeva globalni cjeloviti odgovor koji će biti usmjeren na zaštitu prava starijih osoba.

Što se porazumijeva pod zlostavljanjem starijih osoba?

Zlostavljanje starijih osoba podrazumijeva fizičko ili psihičko maltretiranje, zanemarivanje ili financijsko izrabljivanje. Slučajevi zlostavljanja i zanemarivanja mogu biti jednokratni ili višestruki i utjecati na jednu ili više osoba. Također može se dogoditi i više od jedne vrste zlostavljanja u isto vrijeme. Zlostavljanja može biti namjerno ili nenamjerno. Počinitelji su uglavnom odrasla djeca, ali mogu biti i drugi članovi obitelji te plaćeni ili neslužbeni njegovatelji. Zlostavljanje obično postaje češće i izraženije s vremenom.

Oblici zlostavljanja starijih osoba

Financijsko zlostavljanje – obuhvaća novčane manipulacije ili iskorištavanje, a uključuje prijevare, krivotvorenje, ucjene, zloupotrebu. Odnosi se na korištenje novca ili vlasništva starije osobe na nepošten način ili korištenje imovine starije osobe za vlastitu dobrobit. Svako postupanje bez dopuštenja na način da se neprikladno ili protuzakonito koristi nečija imovina ili novac je novčano izrabljivanje odnosno financijsko zlostavljanje. Tu spadaju i oni već ozloglašeni posmrtni i dosmrtni ugovori.

Tjelesno zlostavljanje – uključuje bilo koji čin nasilja neovisno od toga jeli rezultat neka tjelesna ozljeda ili nije. Namjerno izazivanje boli ili ozljede, a koje rezultira tjelesnom ozljedom ili duševnom boli smatra se zlostavljanjem.

Seksualno zlostavljanje – uključuje različite oblike seksualnog ponašanja, iskorištavanja i uznemiravanja bez njihove volje i pristanka: neželjene dodire, sve vrste seksualnih napada poput silovanja, sodomije, razgolićavanja i fotografiranja…

Psihičko (i emocionalno) zlostavljanje – uključuje pokušaje dehumanizacije i podcjenjivanja starijih osoba. Bilo koje verbalno ili neverbalno postupanje koje smanjuje njihovo samopoštovanje ili dignitet i tretiranje njihovog psihološkog i emocionalnog integriteta je zlostavljanje.

Najčešći oblik zlostavljanja je financijsko, nakon čega slijedi fizičko zlostavljanje, zanemarivanje i emocionalno zlostavljanje. Većina žrtava ovisi o svom zlostavljaču za osnovne potrebe.

Kao posebni oblik diskriminacije (zlostavljanja) starijih osoba možemo navesti i ageizam o kojem smo već pisali, a koji porazumijeva isključivanje i potiskivanje starijih iz raznovrsnih aktivnosti svakodnevnog života.

Početak 21. stoljeća donio je i novi vid nasilja nad starijim osobama koji se u psihologiji naziva “Sindromom bake robinje”. Ovaj fenomen novijeg je datuma a u pitanju su starije žene koje dobrovoljno podnose veliki teret u okviru svoje obitelji. Obveze starijih žena tako se gomilaju: čuvanje unuka, kućanski poslovi, njega članova obitelji koji su bolesni…

Zabrinjavajuće činjenice

Zlostavljanje starijih osoba pogađa ljude različitog kulturnog podrijetla, ljude s različitim razinama obrazovanja i bogatstva, te gradske i seoske stanovnike.

• Otprilike 1 od 6 osoba od 60 godina i starijih doživjelo je neki oblik zlostavljanja u društvenim okruženjima tijekom prošle godine.
• Žene često u većem riziku od zlostavljanja
• Zlostavljanje starijih osoba najčešće se događa u domu u kojem starija osoba živi, uključujući i institucionalno okruženje, posebno ustanove za dugotrajnu njegu.
• Stope zlostavljanja starijih osoba porasle su tijekom pandemije COVID-19.
• Predviđa se da će se zlostavljanje starijih osoba povećati jer se mnoge zemlje suočavaju s brzim starenjem stanovništva.
• Globalna populacija ljudi u dobi od 60 godina i starijih više će se nego udvostručiti, s 900 milijuna u 2015. na oko 2 milijarde u 2050. godini.
• Ako udio starijih žrtava zlostavljanja ostane konstantan, broj žrtava će se ubrzano povećavati zbog starenja stanovništva, te će do 2050. porasti na 320 milijuna žrtava.

Izvor: WHO Fact Sheets

Posljedice zlostavljanja su često vrlo ozbiljne. Procjenjuje se da starije osobe koje su bile zlostavljane imaju tri puta veći rizik od smrti u sljedeće tri godine u odnosu na vršnjake koji nisu bili zlostavljani.

Rješavanje zlostavljanja starijih osoba

“Pozivam vlade i sve zainteresirane aktere da osmisle i provedu učinkovitije strategije prevencije i strože zakone i politike za rješavanje svih aspekata zlostavljanja starijih osoba. Radimo zajedno na optimizaciji životnih uvjeta za starije osobe i omogućimo im da daju najveći mogući doprinos našem svijetu.”

– Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon

Svjetski dan podizanja svijesti o zlostavljanju starijih osoba (WEAAD) obilježava se svake godine 15. lipnja. Pokrenula ga je Međunarodna mreža za prevenciju zlostavljanja starijih osoba (INPEA) 2006. godine, a 2011. ga je rezolucijom potvrdila Opća skupština UN-a. Rezolucijom se pozivaju sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda i druge međunarodne i regionalne organizacije, kao i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije i pojedinci da na primjeren način obilježe ovaj dan.

Za poboljšanje života starijih ljudi, njihovih obitelji i zajednica u kojima žive, Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenuli su program “Desetljeće zdravog starenja (2021. – 2030.)“. Temelji se na Madridskom međunarodnom akcijskom planu o starenju i usklađen je s rokovima Agende Ujedinjenih naroda za 2030. o održivom razvoju i ciljevima održivog razvoja. Program obuhvaća četiri glavna područja djelovanja:

• Okruženje prilagođeno godinama
• Borba protiv ageizma
• Integrirana njega
• Dugotrajna njega

Tema obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o zlostavljanju starijih osoba 2023. godine je: Rješavanje rodno uvjetovanog nasilja u starijoj životnoj dobi. Cilj je pružiti najnovije informacije kako pravno obvezujući instrumenti mogu unaprijediti standarde za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja starijih osoba. Osim toga i prikazati ažurirane informacije o provedbi prioriteta Desetljeća za borbu protiv zlostavljanja starijih osoba.

Tema za 2024. je: U središtu pozornosti starije osobe u hitnim slučajevima

Hitne i izvanredne situacije poput prirodnih katastrofa, pandemija ili sukoba nesrazmjerno utječu na starije osobe, pogoršavajući njihovu postojeću ranjivost. Rješavanje njihovih potreba u planiranju i odgovoru na hitne slučajeve je ključno jer se starije osobe često suočavaju s problemima mobilnosti, kroničnim zdravstvenim problemima ili društvenom izolacijom. Ti čimbenici mogu spriječiti njihovu sposobnost pristupa pomoći, sigurne evakuacije ili pravovremene medicinske skrbi i usluga podrške. Osim toga, stres i kaos u hitnim slučajevima mogu povećati rizik od zlostavljanja starijih osoba, uključujući fizičko, emocionalno i financijsko zlostavljanje kao i zanemarivanje.

Ovogodišnji Svjetski dan podizanja svijesti o zlostavljanju starijih osoba naglašava hitnu potrebu zaštite i podrške starijim osobama tijekom kriza. Poziva vlade, međunarodne donatore, organizacije i zajednice da daju prioritet sigurnosti i dobrobiti starijih osoba u svojim strategijama pripravnosti i odgovora na hitne slučajeve. Potiče razvoj uključivih politika koje osiguravaju da starije osobe nisu zanemarene tijekom kriza.

Također se naglašava važnost obrazovanja i obuke za hitne službe, njegovatelje i javnost. Podizanjem svijesti o specifičnim izazovima s kojima se starije osobe suočavaju u hitnim slučajevima, može se inicirati inkluzivnije i zaštićenije okruženje.

Važno je štititi prava i dostojanstvo starijih osoba, osiguravajući da nitko ne bude zapostavljen, osobito u vremenima krize.

DOBRA HRVATSKA