Internet i ICT pokazali su se ključnima u suočavanju sa svjetskim izazovima u digitalnoj eri. No tehnologija mora biti instrument za smanjenje podjela – a ne za njihovo produbljivanje. Potrebna je i globalna suradnja kako bi se smanjio digitalni jaz, kako bi svi mogli pristupiti novim tehnologijama i povezati se te doprinjeti zajedničkom održivom razvoju.
Izazovi informacijskog društva i novih tehnologija
Digitalna revolucija je odlučujuća sila naše ere. Mogućnosti su ogromne: od transformacije obrazovanja i zdravstvene zaštite do primjene klimatskih mjera i postizanja zadanih ciljeva održivog razvoja.
Iako su digitalna era i nove tehnologije društvima donijele brojne prednosti, suočavamo se i s izazovima kao što su sve veći digitaln jaz, kibernetičke prijetnje, kršenja ljudskih prava i širenje dezinformacija na internetu. Veliki su izazovi na putu do ostvarenja sigurnijeg i pravednijeg digitalnog svijeta. Napredak u računalnoj snazi, dostupnost goleme količine podataka te novi algoritmi posljednjih su godina doveli do velikih otkrića u području umjetne inteligencije. Kako umjetna inteligencija postaje sve prisutnija u raznim aspektima naših života tako se javlja i mnoštvo novih izazova koje je potrebno temeljito ispitati.
I dok se razvijeni svijet suočava s izazovima i benefitima koje donosi ubrzani razvoj novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija najmanje ravijene zemlje često nemaju ni osnovni pristup internetu. Otprilike jedna trećina od 2,7 milijardi ljudi koji nisu povezani s internetom nalazi se u 46 najmanje razvijenih zemalja svijeta.
Umjetna inteligencija je prioritet programa Digitalna Europa
Umjetna inteligencija smatra se ključnom za digitalnu transformaciju društva i postala je prioritet jednog od najvažnijih novih programa EU-a, Digitalne Europe. Digitalizacija ima ključnu ulogu u svim politikama EU-a. Digitalna rješenja pružaju važne mogućnosti i ključna su za razvoj Europe i njezin konkurentni položaj u globalnom gospodarstvu. U planu EU-a za gospodarski oporavak od država članica se zahtijeva da namijene najmanje 20% sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost za digitalnu tranziciju.
U okviru programa ulaganja kao što je Obzor Europa koji je usmjeren na istraživanje i inovacije te Instrument za povezivanje Europe – usmjeren na infrastrukturu – znatni se iznosi također dodjeljuju za digitalni napredak.
U Hrvatskoj su informacije oko ovog programa dostupne na portalu obzoreuropa.hr.
Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva
Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva (WTISD) obilježava se svake godine 17. svibnja. Cilj je pomoći u podizanju svijesti o mogućnostima koje korištenje interneta i drugih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) može donijeti društvima i gospodarstvima, kao i o načinima premošćivanja postojećeg Digitalnog jaza.
Svjetski dan telekomunikacija prvi put je obilježen 17. svibnja 1969. godine. Njime se obilježava osnivanje Međunarodne telekomunikacijske unije i potpisivanje prve Međunarodne telegrafske konvencije 1865. godine. U ožujku 2006. Opća skupština UN-a proglasila je 17. svibnja godišnjim Svjetskim danom informacijskog društva. U studenom 2006., Konferencija opunomoćenika ITU-a u Antalyji, Turska, odlučila je proslaviti i dan telekomunikacija i dan informacijskog društva 17. svibnja kao Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva.
Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) je specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda zadužena za pitanja vezana uz informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Kao najstarija agencija UN-a, osnovana je kao Međunarodna telegrafska unija. Isprva je cilj ITU-a bio pomaganje povezivanja telegrafskih mreža među državama. Naziv Međunarodna telekomunikacijska unija usvojio je 1934. zbog svojih proširenih odgovornosti nad radiom i telefonijom. Od 1949. godine je specijalizirana agencija u sustavu Ujedinjenih naroda. ITU ima sjedište u Ženevi, a njegovo globalno članstvo uključuje 193 države članice i oko 900 međunarodnih i regionalnih organizacija, kompanija i sveučilišta. Njegov rad uključuje dodjelu globalnog radiofrekvencijskog spektra i satelitskih orbita, razvoj tehničkih standarda i poboljšanje pristupa ICT-u za sve nedovoljno opslužene zajednice. Osim toga, ITU radi za radioamatere, radioastronomiju, širokopojasne, bežične tehnologije i mreže sljedeće generacije. Rad ITU-a utječe na naš svakodnevni život kao npr. telefoniranje putem mobitela, pristup internetu i slanje e-pošte.
Osnaživanje najmanje razvijenih zemalja kroz informacijske i komunikacijske tehnologije
S ubrzanim tehnološkim napretkom u prošlom desetljeću, omogućavanje svima pristupa internetu više nije dovoljno. Smislena povezanost – mogućnost uživanja u sigurnom, zadovoljavajućem, obogaćujućem, produktivnom i pristupačnom online iskustvu – novi je imperativ. Za najmanje razvijene zemlje to ostaje veliki izazov. Digitalni jaz između nerazvijenih zemalja i ostatka svijeta se ne smanjuje. Dapače sa sve bržim tehnološkim napretkom nerazvijene zemlje samo još više zaostaju.
“Na ovaj dan prisjećamo se da je previše ljudi ostavljeno… Naša je zajednička odgovornost podržati najmanje razvijene zemlje na njihovom putu od potencijala do prosperiteta pomoću tehnologije.” – Doreen Bogdan-Martin, glavna tajnica ITU-a
Ove godine Svjetski dan telekomunikacija i informacijskog društva fokusiran je na “Osnaživanje najmanje razvijenih zemalja putem informacijskih i komunikacijskih tehnologija”. Put do prosperiteta za najmanje razvijene zemlje svijeta vodi upravo kroz digitalni razvoj.
Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) poziva javni i privatni sektor da potiču univerzalnu povezanost i digitalnu transformaciju u tim zemljama putem svoje Digitalne koalicije Partner2Connect. Najmanje razvijene zemlje ostaju najveći svjetski neiskorišteni resurs, čije se potrebe moraju riješiti kako bi se omogućilo globalno postizanje ciljeva održivog razvoja UN-ove Agende 2030.
DOBRA HRVATSKA
