Svjetski dan znanosti za mir i razvoj, koji se obilježava svakog 10. studenog, naglašava veliku ulogu znanosti u društvu i potrebu da se šira javnost uključi u rasprave o novim znanstvenim pitanjima. Također naglašava važnost i relevantnost znanosti u našim svakodnevnim životima.
Inicijativa za njegovo obilježavanje krenula je sa Svjetske konferencije o znanosti u Budimpešti 1999. godine. Smatralo se da je to prilika da se svake godine ponovno potvrdi predanost postizanju ciljeva proglašenih u Deklaraciji o znanosti i korištenju znanstvenog znanja i da se prate preporuke Znanstvene agende: Okvir za djelovanje. Prvi Svjetski dan znanosti za mir i razvoj obilježen je u cijelom svijetu 10. studenog 2002. pod pokroviteljstvom UNESCO-a. U obilježavanju su sudjelovali brojni partneri, poput vladinih, međuvladinih i nevladinih organizacija, nacionalnih komisija UNESCO-a, znanstvenih i istraživačkih institucija, strukovnih udruga, medija, nastavnika prirodoslovlja i škola.
Cilj obilježavanja
Bližim povezivanjem znanosti s društvom, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj ima za cilj osigurati da građani budu informirani o razvoju znanosti. Također naglašava ulogu koju znanstvenici igraju u širenju našeg razumijevanja izuzetnog, krhkog planeta koji zovemo domom i u tome da naša društva postanu održivija. Glavni ciljevi obilježavanja su:
- jačati javnu svijest o ulozi znanosti za miroljubiva i održiva društva;
- promicati nacionalnu i međunarodnu solidarnost za zajedničku znanost između zemalja;
- obnoviti nacionalnu i međunarodnu predanost korištenju znanosti za dobrobit društava;
- skrenuti pozornost na izazove s kojima se susreće znanost u prikupljanju podrške znanstvenim nastojanjima.
Otkako ga je proglasio UNESCO 2001. godine, Svjetski dan znanosti za mir i razvoj generirao je mnoge konkretne projekte, programe i sredstva za znanost diljem svijeta. Dan je također pomogao u poticanju suradnje između znanstvenika koji žive u regijama zahvaćenim sukobima, a jedan od primjera je osnivanje Izraelsko-palestinske znanstvene organizacije (IPSO) koju je podržao UNESCO.
Međunarodni tjedan znanosti i mira
Međunarodni tjedan znanosti i mira prvi put je obilježen tijekom 1986. godine u sklopu obilježavanja Međunarodne godine mira. Na temelju uspjeha obilježavanja 1986. godine, organizatori su nastavili svoje napore i sljedećih godina. Kao priznanje vrijednosti godišnjeg obilježavanja, Generalna skupština UN-a usvojila je rezoluciju 43/61 u prosincu 1988., kojom se proglašava “Međunarodni tjedan znanosti i mira” koji će se održavati svake godine u tjednu u koji pada 11. studenog.
Godišnje obilježavanje Međunarodnog tjedna znanosti i mira daje važan doprinos promicanju mira. Tjedan potiče veću akademsku razmjenu o temi od univerzalne važnosti, istovremeno stvarajući veću svijest o odnosu znanosti i mira u široj javnosti. Na temelju dosadašnjeg obilježavanja Tjedna znanosti i mira, može se očekivati da će se sudjelovanje svake godine povećati, pridonoseći većem međunarodnom razumijevanju i mogućnostima suradnje u primjeni znanosti za promicanje mira tijekom cijele godine.
UNESCO-vo znanstveno izvješće
Znanstveno izvješće koje provodi UNESCO jedan je od alata koje zemlje mogu koristiti za praćenje napretka prema ciljevima Agende 2030.
Ovo izvješće svakih pet godina analizira nove trendove u politici i upravljanju u znanosti, tehnologiji i inovacijama. Posljednje izvješće objavljeno je u lipnju 2021. Ono je dokumentiralo brzu društvenu transformaciju koja je u tijeku, a koja nudi nove prilike za društveno i gospodarsko eksperimentiranje. No to također donosi rizik od pogoršanja društvenih nejednakosti, osim ako se ne uspostave adekvatne zaštitne mjere.
Prema izvješću iz lipnja 2021.: “Utrka s vremenom za pametniji razvoj” globalna potrošnja na istraživanja porasla je 19,2% između 2014. i 2018., a gotovo polovicu tog rasta potaknula je samo Kina. Unatoč tom napretku, četiri od pet zemalja još uvijek troše manje od jedan posto svog BDP-a na istraživanje.
Tema za 2023.: Izgradnja povjerenja u znanost
Uloga znanosti u oblikovanju naše zajedničke budućnosti može se ispuniti samo ako postoji povjerenje u znanost. Povjerenje u znanost potiče razvoj i primjenu rješenja utemeljenih na dokazima za višestrane izazove našeg svijeta.
Znanost i tehnologija imale su neosporan utjecaj na dosadašnje poboljšanje životnog standarda i povećanje produktivnosti. S brzim tehnološkim napretkom posljednjih godina, pogotovo u domeni računala i umjetne inteligencije otvaraju se brojna nova pitanja. Jedno od njih je i pitanje povjeranje u znsnost.
Povjerenje u znanost složeno je pitanje. Utječe na način na koji znanstvenici djeluju i na način na koji društvo percipira znanost. Također, povećanje povjerenja u znanost jača političke odluke utemeljene na znanosti i podršku društva njihovoj primjeni.
DOBRA HRVATSKA
