spot_img

Svjetski kralj čelika Andrew Carnegie i 3000 narodnih knjižnica u svijetu

Pazi kako se odnosiš prema knjizi;
samo jedna stranica ili redak stranica mogu ti promijeniti život.

Ljudi koji su zavoljeli knjigu znaju koliko je ova sentenca istinita, njih knjige prate stalno. I zato je njima dan 23. travnja svake godine važniji negoli drugim ljudima. Tada se obilježava Svjetski dan knjige i autorskih prava, kako je na Općoj konferenciji UNESCO-a održanoj 1995. u Parizu odlučio UNESCO. Obilježavanjem toga dana osvješćujemo veliku dobrobit knjige, knjižnica, autora, nakladništva i tiskara po razvoj čovjeka i civilizacije. 

Taj dan, 23. travnja, izabran je simbolično u čast dvojice svjetskih književnih velikana Williama Shakespearea i Miguela Cervantesa koji su umrli tog dana prije 400 godina, 1616. Na taj dan, 23. travnja, u našim knjižarama svjetla gore dugo u noć; slavi se tada i novija manifestacije – Noć knjige. I konačno, u čast oca naše hrvatske književnosti, Marka Marulića, samo dan ranije obilježavamo i Dan hrvatske knjige, u spomen na 22. travnja 1501. kad je Marulić dovršio ep Juditu

Andrew Carnegie, kralj čelika 

Ali jedan je čovjek podržao širenje knjige i čitanje daleko više od drugih (ako se tako smije reći). Bijaše to znameniti čovjek – čovjek vrlina, Andrew Carnegie. Prvi dio svog života proveo je uz čelik, a drugi u velikom nastojanju da poboljša svijet. Uložio je u to svoje golemo bogatstvo, kao drugi najbogatiji čovjek ikad u povijesti, iza „kralja nafte“ Johna Rockfellera. Časopis Forbes je 2008. procijenio njegovo bogatstvo u trenutku smrti na 298,3 milijardi današnjih američkih dolara.

Andrew Carnegie (1835.-1919.) pamti se kao jedan od najvećih svjetskih industrijalaca s kraja 19. stoljeća. Kao mladić zaposlio se na državnoj željeznici Pensilvanije i iz te pozicije shvatio kako uskoro nailazi moćno doba čelika. Smjesta je dao otkaz i zaposlio se u tvrtki koja je među prvima u SAD započela biznis zamjene drvenih mostova čeličnima. Odvojio se od matične tvrtke i krenuo dalje sam – i u samo 15 godina postao američki „kralj čelika“, vlasnik najmodernijih čeličana u okolici Pittsburga. Taj je grad kasnije postao i centrom automobilske industrije SAD. 

Andrew Carnegie, kralj čelika i kralj knjižnica

No, jednom kasnije, ušavši u treću dob, Carnegie je shvatio kako ga i nešto drugo zanima, da je to drugo važnije. Prodao je čeličane za tadašnjih 480 milijuna dolara i sav se bacio na trošenje novca, jednakom energijom kojom ga je i stvarao. No, nije ga utrošio na sebe, niti na nasljednike  – najveći je dio podario svijetu u kojemu ga je i stekao. Osnovao je Zakladu Carnegie. Još je i kazao: „Čovjek koji umire bogat, umire osramoćen.“ 

  • Izrastao je u najvećega svjetskog dobrotvora, mecenu u obrazovanju i učiteljskim mirovinskim fondovima. 
  • Bio je jedan od velikih Amerikanaca koji se jako zalagao za osnivanje Lige naroda (kasnije UN), zajedno s tadašnjim američkim predsjednikom, vizionarskim sanjarom, Woodrowom Wilsonom. 
  • U trenu kad je počeo imperijalistički Prvi svjetski rat, njegova je supruga rekla: „Tog se dana slomilo Andyjevo srce.“  Umro je 1919., godinu dana nakon završetka rata, najveće klaonice u povijesti, žalostan zbog „ovakvog svijeta i ljudi“. 

No, rad mu nije bio uzaludan: ostavio je svijetu mnogo materijalnog i duhovnog. Andrew Carnegie je postao svijetlim uzorom. Pokazao je i kako se živi za ideale.

Njegova dobrota se i knjiga ticala – da se vratimo na temu s početka priče: Carnegieva zaklada isfinancirala je početkom 20. stoljeća gradnju i opremanje čak 3000 narodnih knjižnica. Bijaše to dar goleme, neprocjenjive, vrijednosti i važnosti za sreću i napredak svih naroda svijeta. 

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Siječanj, 2022.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024 - poklon koji ima što reći

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img