Sve što je u životu ugodno ili je protuzakonito ili je nemoralno ili deblja, kaže aforizam.
Svakodnevno smo svjedoci da živimo u svijetu duboke krize. Zatvori po svijetu i u nas pune se bivšim i sadašnjim premijerima, ministrima, gradonačelnicima i predsjednicima korporacija. Valjda zato, ljudi ironično kažu da u visoku politiku i javne tvrtke najčešće idu oni koji to žele (iz osobnih interesa, ponajprije), a ne oni koji bi to i trebali (s obzirom na društvenu potrebu te svoje poštenje, znanje i iskustvo).
Moralne granice u poslu i u društvu određuju gotovo sve!
Jeste li vi moralna osoba? Imate li svoj kodeks, skup moralnih načela prema kojima se ravnate u životu, da bi i po tome on bio ispravan? Najpoznatije takvo načelo vjerojatno je ono koje pokušavamo usaditi djeci kad se prvi put nađu u društvu s vršnjacima:
“Nemoj činiti drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi!” To je i temeljni “zakon” u mnogim svjetskim religijama.
Moralne dvojbe rukovoditelja i političara nekad su složenije i dublje nego što se u javnosti misli. Na nekim od funkcija koje sam obnašao utjecao sam na odluke koje su imale većeg utjecaja na društvo, ljudske sudbine, poslovne, znanstvene i stručne karijere, pa to znam.
Moj savjet
Odbacite sve odluke koje bi vas dovele u položaj da radite nešto loše, bilo na razini zakona ili na razini dobrih običaja ponašanja!
Izgradite svoj sustav vrijednosti i toga se držite.
Ako se ne držimo zakona, što smo? Ali toliko je besmislenih i nepreciznih propisa, reći ćete. Kud bismo došli kad bismo ih sve poštovali, pa je skoro i očekivano da se određena društvena pravila smiju kršiti. Možda i jest tako. Ipak, sve ima granice koje si sami postavljamo.
Gdje je granica koja određuje je li nešto moralno ili nije u slučaju roditelja, učitelja, zakonodavca, dužnosnika ili menadžera, zapravo svakog čovjeka? To je pitanje vlastitog izbora, osobnog doživljaja situacije, potreba, interesa i motiva, moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog naslijeđa, očekivanja i pritisaka koji dolaze iz okruženja. Nekad počinimo grešku. Ipak, naša nas savjest uči da ma koliko god daleko otišli pogrešnim putem, uvijek se možemo okrenuti i vratiti.
Uređeno društvo kao u Skandinaviji
Okruženje u kojem su ljudi etični i odgovorno izvršavaju svoje obveze ne samo da je časno, ugodno i opušteno, lišava briga i noćnih mora nego je učinkovitije, smanjuje troškove rizika i pravne podrške poslovanju te utječe na pad cijene kapitala. Uređeno društvo je puno uspješnije i ugodnije! U njemu država može lako i djelotvorno funkcionirati. Sve zemlje Sjevera, skandinavske zemlje, poznate su po pravnoj uređenosti, naprednom gospodarstvu, demokraciji, ali i najnižim stopama korupcije i nepoštovanja zakona u svijetu. Ima li jedno s drugim neke veze u tome?
Crne ovce, bijele vrane
U Hrvatskoj ima poslovnih ljudi koji o svemu ovome dosta dvoje. Naime, oni koji imaju visoke moralne standarde nekad se osjećaju kao crne ovce ili bijele vrane. No sav napredak svih društava u povijesti događao se zato jer je nekad netko prvi iskoračio, što je taj netko bio entuzijastičan, hrabar, pošten… Bilo o čemu da govorimo, postat će jednom normalno; onda kad to prihvati većina.
Tehnologiju može razvijati svatko, ali progres društvenih odnosa pokreću samo oni s idealima, oni kojima je sustav vrijednosti nešto jako važno.
Zato je dragocjeno da oni stoje uspravno.
dr.sc. Velimir Srića
