spot_img

Treba li biti pošten? (Velimir Srića)

Sve što je u životu ugodno ili je protuzakonito ili je nemoralno ili deblja, kaže aforizam. 

Svakodnevno smo svjedoci da živimo u svijetu duboke krize. Zatvori po svijetu i u nas pune se bivšim i sadašnjim premijerima, ministrima, gradonačelnicima i predsjednicima korporacija. Valjda zato, ljudi ironično kažu da u visoku politiku i javne tvrtke najčešće idu oni koji to žele (iz osobnih interesa, ponajprije), a ne oni koji bi to i trebali (s obzirom na društvenu potrebu te svoje poštenje, znanje i iskustvo).

Moralne granice u poslu i u društvu određuju gotovo sve!

Jeste li vi moralna osoba? Imate li svoj kodeks, skup moralnih načela prema kojima se ravnate u životu, da bi i po tome on bio ispravan? Najpoznatije takvo načelo vjerojatno je ono koje pokušavamo usaditi djeci kad se prvi put nađu u društvu s vršnjacima: 

Nemoj činiti drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi!” To je i temeljni “zakon” u mnogim svjetskim religijama.

Moralne dvojbe rukovoditelja i političara nekad su složenije i dublje nego što se u javnosti misli. Na nekim od funkcija koje sam obnašao utjecao sam na odluke koje su imale većeg utjecaja na društvo, ljudske sudbine, poslovne, znanstvene i stručne karijere, pa to znam. 

Moj savjet

Odbacite sve odluke koje bi vas dovele u položaj da radite nešto loše, bilo na razini zakona ili na razini dobrih običaja ponašanja! 

Izgradite svoj sustav vrijednosti i toga se držite.

Ako se ne držimo zakona, što smo? Ali toliko je besmislenih i nepreciznih propisa, reći ćete. Kud bismo došli kad bismo ih sve poštovali, pa je skoro i očekivano da se određena društvena pravila smiju kršiti. Možda i jest tako. Ipak, sve ima granice koje si sami postavljamo. 

Gdje je granica koja određuje je li nešto moralno ili nije u slučaju roditelja, učitelja, zakonodavca, dužnosnika ili menadžera, zapravo svakog čovjeka? To je pitanje vlastitog izbora, osobnog doživljaja situacije, potreba, interesa i motiva, moralnog integriteta, ali i pitanje kulturnog naslijeđa, očekivanja i pritisaka koji dolaze iz okruženja. Nekad počinimo grešku. Ipak, naša nas savjest uči da ma koliko god daleko otišli pogrešnim putem, uvijek se možemo okrenuti i vratiti. 

Uređeno društvo kao u Skandinaviji

Okruženje u kojem su ljudi etični i odgovorno izvršavaju svoje obveze ne samo da je časno, ugodno i opušteno, lišava briga i noćnih mora nego je učinkovitije, smanjuje troškove rizika i pravne podrške poslovanju te utječe na pad cijene kapitala. Uređeno društvo je puno uspješnije i ugodnije! U njemu država može lako i djelotvorno funkcionirati. Sve zemlje Sjevera, skandinavske zemlje, poznate su po pravnoj uređenosti, naprednom gospodarstvu, demokraciji, ali i najnižim stopama korupcije i nepoštovanja zakona u svijetu. Ima li jedno s drugim neke veze u tome? 

Crne ovce, bijele vrane

U Hrvatskoj ima poslovnih ljudi koji o svemu ovome dosta dvoje. Naime, oni koji imaju visoke moralne standarde nekad se osjećaju kao crne ovce ili bijele vrane. No sav napredak svih društava u povijesti događao se zato jer je nekad netko prvi iskoračio, što je taj netko bio entuzijastičan, hrabar, pošten… Bilo o čemu da govorimo, postat će jednom normalno; onda kad to prihvati većina. 

Tehnologiju može razvijati svatko, ali progres društvenih odnosa pokreću samo oni s idealima, oni kojima je sustav vrijednosti nešto jako važno. 

Zato je dragocjeno da oni stoje uspravno. 

dr.sc. Velimir Srića

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.