U četvrtak, 04. siječnja 2024. objavljena su UN-ova predviđanja za 2024. Ovo vodeće godišnje izvješće navodi kako će klimatska kriza, pogoršati ionako sumorne ekonomske izglede svjetskih gospodarstava.
“Razvijajuća klimatska kriza i ekstremni vremenski uvjeti potkopat će poljoprivrednu proizvodnju i turizam, dok će geopolitička nestabilnost i dalje negativno utjecati na nekoliko podregija … posebno na Sahel i Sjevernu Afriku”
– navodi se u UN-ovom izvješću Svjetsko gospodarsko stanje i izgledi 2024.
Izvješće ukazuje kako je prošlogodišnji rast BDP-a, koji je uslijedio nakon pandemije COVID-19 i bio veći od očekivanog, samo prikrio kratkoročne rizike i strukturne ranjivosti u svjetskom gospodarstvu.
UN-ova predviđanja za 2024. donose sumorne kratkoročne izglede svjetskog gospodarstva. Značajni izazovi za globalni rast su kamatne stope koje ostaju visoke, daljna eskalacija sukoba, usporena međunarodna trgovina i rastuća klimatska kriza.
Izvješće ukazuje na produljeno razdoblje strožih kreditnih uvjeta i viših troškova zaduživanja. To predstavlja snažnu prepreku svjetskom gospodarstvu opterećenom dugovima kojem su potrebna veća ulaganja za oživljavanje rasta, borbu protiv klimatskih promjena i ubrzanje napretka prema ciljevima održivog razvoja.
U predgovoru izvješću, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres ističe da su “ulaganja u klimatske akcije i održivi razvoj strašno manjkava. Glad i siromaštvo su u porastu. Rastuće podjele između zemalja i gospodarstava sprječavaju učinkovit odgovor.”
Klimatske promjene uzrokuju gubitke globalnom gospodarstvu
U 2023. ekstremni vremenski uvjeti su se pogoršali. Zabilježeno je najtoplije ljeto od 1880. što je dovelo do razornih šumskih požara, poplava i suša diljem svijeta. Ti događaji imaju izravne ekonomske učinke, poput štete na infrastrukturi, poljoprivredi i sredstvima za život.
Izvješće predviđa značajne gubitke za globalno gospodarstvo upravo zbog klimatskih promjena. Neke procjene sugeriraju potencijalno smanjenje od oko 10% globalnog BDP-a do 2100. godine. Drugi modeli pokazuju da bi bez ublažavanja globalnog zatopljenja prosječni globalni prihodi mogli biti i 23% niži do 2100.
El Niño 2024.: UN predviđa sušu, oluje i uragane
Tijekom 2022. i 2023. godine visoke cijene hrane utjecale su na kvalitetu života ljudi diljem svijeta. UN kaže da će se ove visoke cijene nastaviti u Africi, južnoj i zapadnoj Aziji.
Proizvodnja hrane, naravno, ovisi o povoljnim vremenskim uvjetima, a El Niño bi mogao stvoriti probleme. El Niño je zagrijavanje površine oceana u središnjem i istočnom tropskom dijelu Tihog oceana koje može poremetiti normalne vremenske prilike na globalnoj razini.
U 2024. UN predviđa da će El Niño “utjecati na obrasce padalina u mnogim azijskim zemljama, uzrokujući ekstremne suše ili poplave i posljedično utječući na poljoprivrednu proizvodnju (WFP, 2023.). Očekuje se da će ti šokovi biti nerazmjerno jaki u zemljama u kojima poljoprivreda ima vodeći udio u BDP-u.”
Više novca za borbu protiv klimatskih promjena
Izvješće navodi da je “značajnije financiranje borbe protiv klimatskih promjena” ključni prioritet. Ističe da je trenutno financiranje “ostalo daleko ispod potrebne razine zelenih ulaganja kako bi se ograničio porast temperature na 1,5°C iznad predindustrijskih razina, sukladno Pariškom sporazumu iz 2015.”
Autori izvješća procjenjuju da je potrebno 150 trilijuna dolara (137 trilijuna eura) do 2050. za prijelaz na čistu energiju. To znači da je potrebno 5,3 bilijuna dolara (4,8 bilijuna eura) svake godine “samo za transformaciju globalnog energetskog sektora”.
Najsiromašnije zemlje su najgore pogođene klimatskim promjenama
Zemlje u razvoju suočene su s najgorim utjecajima klimatskih promjena. Istovremeno te zemlje često duguju toliko da im malo preostaje za učinkovite prilagodbe klimatskim promjenama. – “Mnogim zemljama u razvoju nedostaju resursi, tehnologija i kapacitet za smanjenje emisija i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena.”
Izvješće jasno navodi da je potrebna “učinkovita međunarodna razvojna suradnja” bez koje se “zemlje u razvoju (osobito one koje su najsiromašnije i najranjivije) neće moći zaštititi od klimatske katastrofe koja se razvija.”
Fond za gubitke i štete
O Fondu za gubitke i štetu raspravljalo se još od COP26 održanog 2021. godine. To je novac namjenjen za pomoć zemljama koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. Formalno je ovaj Fond usvojen na COP28 koji je u prosincu 2023. održan u Dubaiju. UN ga izdvaja kao “ključnog za pomoć ranjivim zemljama da se nose s utjecajima klimatskih katastrofa”.
Multilateralizam: Nacrt za akciju
Preporuča se smanjenje subvencija za fosilna goriva, jačanje uloge multilateralnih razvojnih banaka u financiranju borbe protiv klimatskih promjena i promicanje prijenosa tehnologije, što je sve “od vitalnog značaja za jačanje klimatskih akcija u cijelom svijetu.”
Izvješće naglašava potrebu za snažnijom globalnom suradnjom. Posebno u područjima kao što su klimatske mjere, financiranje održivog razvoja i rješavanje izazova održivosti duga zemalja s niskim i srednjim dohotkom.
“Apsolutni je imperativ da ojačamo globalnu suradnju i multilateralni trgovinski sustav, reformiramo financiranje razvoja, suočimo se s izazovima duga i povećamo financiranje klimatskih promjena kako bismo pomogli ranjivim zemljama da ubrzaju svoj napredak prema održivom i uključivom rastu.”
– rekao je Li Junhua, voditelj UN-ovog Odjela za ekonomska i socijalna pitanja (DESA).
Izvor: euronews.green i UN News
DOBRA HRVATSKA
Trebate biti prijavljeni kako bi objavili komentar.