spot_img

Vizionar Alfred Nobel, koji je zacrtao put slavnoj nagradi

Alferd Nobel je stvarao na mnoge načine i za života stvorio mnogo, ali ono najveće djelo ostavio je za kraj života. Utjecaj Alfreda Nobela na svjetski razvoj i progresivna zalaganja čovječanstva proteže se već više od stoljeća. 

Alfred Nobel (1833.-1896.) bio je švedski industrijalac, jedan od bogatijih i moćnijih ljudi svijeta svog doba, što mu je uspjelo zahvaljujući pronalasku dinamita. Eksploziv je sredinom 19. st. bio svijetu iznimno potreban – kako u mirnodopske svrhe (gradnja tunela, putova, trasa, luka, vodotoka…), ali i za vojne svrhe (municija i eksplozivne naprave). Njegova je imperija obuhvaćala preko 90 tvornica u 20 zemalja. U njegovu su vlasništvu bila čak 355 patenta. Danas u svijetu ima mnogo bogatijih osoba nego je nekad bio Nobel – pitamo se koji će njihov trag biti. 

Nobel potvrđuje mnoge talente 

Nobel je bio višestruko talentirana osoba; osim što je bio vrstan inženjer, pronalazač, poduzetnik i menadžer, govorio je četiri jezika, zanimao se za znanost, pisao poeziju i drame. Razmišljao je da postane književnikom. Nije imao fakultetsku naobrazbu, ali je postao počasni doktor Sveučilišta u Upsali i član Švedske akademije znanosti…. Za sebe je govorio da je usamljenik, melankolik, idealist. 

Velika odluka: kud ide bogatstvo?

Svjestan duboko da je sav njegov biznis bio u tijesnoj vezi sa smrću mnogih,  Nobel se početkom svoje treće dobi dosta okupirao razmišljanjem o tome kakvo će sjećanje na njega ostati u budućim generacijama. Tada je i promijenio prethodnu zamisao o „običnoj“   oporuci. Novi testament Alfreda Nobela jako je uvrijedio izumiteljevu rodbinu, koja, na kraju nije ostala bez ičega.

Prema ovom dokumentu, najveći dio Nobelove pokretne i nepokretne imovine će biti pretvoren u kapital koji treba staviti u pouzdanu banku. Prihod od kapitala trebao bi svake godine osiguravati dovoljan novac za dodjelu pet novčanih nagrada osobama koje su iznimno zadužile cio svijet, i to: znanstvenicima koji su došli do najznačajnijih otkrića na polju fizike, kemije i medicine, autorima koji su stvorili najbolja književna djela, kao i onima koji su dali najznačajniji doprinos „koheziji nacija, uklanjanju ropstva ili smanjenju postojećih vojski i promociji mirovnih konvencija“ (Nagrada za mir).

Rođaci su se usprotivili Nobelu i sudski pokušali oporuku osporiti, da bi na kraju suglasnost ipak bila postignuta. 

 O posebnosti i značenju Nobelove nagrade za čovječanstvo 

Godinu dana nakon što je Nobel umro u San Remu, s radom je započela njegova Zaklada. Temeljna vrijednost kapitala iznosila je, po procjenama, današnjih 500 milijuna dolara. Iz zarade na plasirani kapital Fonda (kamate, dividende), dodjeljuju se Nobelove nagrade, počev od 1901., u vidu posebnog priznanja te znatnog novčanog iznosa (danas milijun dolara). 

Prema testamentu, nagrade su se imale dodjeljivati, kako sam spomenuo, u pet područja i to: za kemiju, fiziku, medicinu, književnost i mir. Od 1968. postoji i šesta nagrada – Nagrada za ekonomiju. 

Znamo da je za svo čovječanstvo 10. prosinca poseban dan! Tada se svečano, na dan Nobelove smrti, uručuju Nobelove nagrade. Četiri nagrade uručuje švedski kralj u Stockholmu, dok se Nagrada za mir uručuje u Oslu, u nazočnosti norveškog kralja. Nobelovu nagradu za ekonomiju dodjeljuje Švedska banka.

Na početku je Odbor zaprimao 300 prijava godišnje, a u naše doba i 2500. Kandidate predlažu pojedinci, ali ne i organizacije.

Prvi laureati, 1901. – da ih posebno istaknemo

Prvu Nobelovu nagrada na polju medicine i fiziologije dobio je bakteriolog iz Njemačke Emil Adolf von Bering, koji je razvijao cjepivo protiv difterije.

Laureat iz fizike bio je Wilhelm Roentgen za otkriće zraka nazvanih po njemu.

Prvi dobitnik za kemiju bio je Jacob Van’t Hoff, koji je istraživao zakone termodinamike za različita rješenja.

Nagradu za književnost dobio je tada René Sully-Prudhomme.

Povijesnu, prvu Nagradu za mir podijelili su 1901. Jean-Henri Dunant, humanist iz Švicarske, osnivač je Međunarodnog odbor Crvenog križa i Frederic Passy, vođa pokreta za mir u Evropi. O Dunantu se u povijesti često čuje – vidite dolje i zašto.

Postoje i višestruki dobitnici Nobelove nagrade

U povijesti nagrade, zabilježeni su dvostruki dobitnici: 

  • Francuskinja Maria Curie-Skladowska (1903. – fizika, 1911. – kemija), 
  • Amerikanac Linus Pauling (1954. – kemija, 1962. – mir), 
  • Amerikanac John Bardeen (1956. i 1972. – fizika) te 
  • Britanac Frederick Sanger (1958. i 1980. – kemija).

***

Samo je jedan trostruki dobitnik Nobelove nagrade:

  • Međunarodni odbor Crvenog križa (1917., 1944., i 1963.)

***

Nobelova nagrada je najveće priznanje koje čovječanstvo dodjeljuje osobama koje su posebno zadužile svijet. Na svakoj svečanosti dodjele Nobelove nagrade svijet svjedoči i slavi iznimna dijela ljudskog stvaralaštva i zalaganja.

***

Institucija Nobelove nagrade je najveći živi spomenik ikome ikad postavljen. Alfredu Nobelu! 

Goran Tudor

DOBRA HRVATSKA
Travanj, 2022.
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet!

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

UM 2024

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img