spot_img

Želite li kupovati predmete od dijelova divljih životinja, rijetkog kamenja, školjaka i bilja…?

Mnogi predmeti koje držimo blizu sebe, za svakodnevnu upotrebu, na primjer: nakit, ukrasi, pribor, odjeća, pomagala, darovi, kućni pribor, dijelovi vozila… ubuduće bi nam, ako želimo, mogli biti drugačiji nego sad. A mnoge od njih, zapravo, i ne trebamo. Kako je rekao Dušan Radović: „Za dobar život treba ti malo, a i bez toga bismo se nekako snašli“.

Nedavno sam na Britanskom trgu, popularnoj zagrebačkoj tržnici antikviteta nedjeljom, čuo tihi razgovor dvojice prodavača, o tome kako „crveni koralji veoma dobro idu i traže se“. Kada bi odgovorni ljudi osvijestili sadašnju situaciju i buduću sudbinu koralja, bi li taj trend neosjetljivosti i potražnje prestao? A baš nam to treba – osviještenje. 

Jer, crveni koralj je na granici izumiranja, pa uskoro neće biti ni crvenih ogrlica ni koralja

Problem „snimljen“ već prije 20 godina 

Dosta je vremena prošlo otkako je Europa donijela prve zakone i preporuke o zabrani trgovanja nekim ugroženim vrstama i predmetima načinjenim od dijelova divljih životinja i biljaka ili rudnog bogatstva. Znam za slučaj poznanika iz Slovenije koji je platio osjetnu kaznu još 2005. kad su mu carinici u prtljažniku automobila na hrvatsko-slovenskoj granici našli nekoliko komada običnog bijelog koralja i većih školjki – „suvenira“ koji se i dandanas prodaju na ljetnim štandovima u Hrvatskoj. 

Evo što bismo mogli odmah prestati kupovati i rabiti:

  1. nakit od plemenitog morskog ili riječnog materijala, koralja, i crvenog i bijelog i drugih boja, zatim od rijetkih školjaka, poput velikog Petrovog uha, rakova i drugih materijala iz mora, koji uglavnom potječe od ugroženih vrsta,
  2. ukrase u kući, na komodama i policama od velikih ili rijetkih školjaka, bijelih koralja, obojenog kamenja i sl., 
  3. komadiće neobičnih, nesvakidašnjih minerala, oku zanimljivih, posebnih boja i struktura, svjetlucavih… Nude ih razne trgovine ukrasa ili hobi-art materijala, a kupujemo ih samo zato što su posebni. Čim ih donesemo doma, ne znamo više čemu služe, osim da budu skupljači prašine. A zbog njih se negdje buše i ruše brda ili oru ravnice u dalekim i bližim zemljama,
  4. svakodnevne predmete od dijelova životinja, kože, kostiju, krzna i perja… Među njima osobito se ističe izvorna slonovača, krokodilska koža, zmijska koža i sl.
  5. razne predmete od rijetkog plemenitog drva
  6. dobro bi bilo izbjegavati kad god možemo i predmete dopremljene iz dalekih zemalja jer transport tih predmeta do nas ostavlja iznimno jak ekološki trag. Već 20 godina znamo da su prometna sredstva, poput aviona, velikih brodova i kruzera, veliki zagađivači zraka, vode i kopna. 

Sitni osobni i kućni predmeti – velike posljedice 

Ništa ne bismo izgubili kad bismo odustali od navika i običaja starog društva koje je radi malo vlastita zadovoljstva, naročito u 19. i 20. stoljeću, nemilice trošilo resurse na Zemlji. U muzejima možemo vidjeti cigaret-doze i cigar-špice ukrašene slonovačom, a slonovača je ukrašavala i posebne nožiće za otvaranje pisama i otvarače za boce. Torbice i cipele od prave zmijske ili krokodilske kože, bunde od bijele lisice, damski šeširi ukrašeni perjem rijetkih ptica, upravljačke table u automobilima, kojekakve figurice, privjesci, drške kišobrana i slični ukrasni ili uporabni predmeti urešeni vrijednim materijalima otetima živom svijetu bili su uobičajeni u svijetu bogatih.  

Prestati rabiti, prestati kupovati!

Kad bi građani, svi mi, osvijestili i prestali kupovati ukrase, predmete za sebe i za svoje domove od takvih specifičnih materijala, bio bi to naš konkretan doprinos za spas održive prirode. 

Mi, obični stanovnici Planeta, možemo učiniti više nego sve vlade, institucije, udruge.

Periska, ta velika uspravna predivna školjka, smeđe-narančaste boje, već je nestala u našem Jadranu, poharana nekom agresivnom invazivnom morskom travom (koja je do nas došla prikačena na prekooceanske brodove) i ljudskom glupošću. 

Ali se ove godine, na sreću, periska opet pojavila u nekoliko malih kolonija.

Goran Tudor
DOBRA HRVATSKA
odgovorno@odgovorno.hr

Ako vam se članak svidi, dijelite ga: podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

Ako vam se članak svidi, dijelite ga – podržite osvješćivanje društva za sutrašnji održivi svijet.

VEZANI ČLANCI
- Oglas -spot_img

NAJČITANIJE

- Oglas -spot_img
- Oglas -spot_img

UKLJUČITE SE, ISKAŽITE SVOJE STAVOVE O ODRŽIVOSTI AMBALAŽE!

Sve više postajemo svjesni traga kojeg ambalaža ostavlja prirodi i ljudima. Dugo je vremena cjelovitost utjecaja ambalaže bila zanemarivana pa su zato i mogućnosti za njezino usavršavanje u smjeru održivosti višestruke, u svim fazama: proizvodnji, transportu, uskladištenju, trgovini, finalnoj potrošnji. 

Po vama, koji je najčešći uzrok neekološke ambalaže na koji nailazite? (Moguće je više odgovora)

Kad ste uočili/osvijestili negativan eko-trag ambalaže?

Da li biste pri kupnji dali prednost proizvodu koji se ističe održivom ambalažom?

Što mislite o „luksuznoj opremi“ ambalaže za parfeme, žestice, mobitele, nakit…, koja redovito ostavlja velik eko-trag?

Koristite li u kupnji vlastite vrećice, odbijete li ponuđenu vrećicu u trgovini:

Da li koristite staru ambalažu za novu namjenu (eng. renew, npr.: kutije od cipela – kao kutiju za razne sitnice ili čarape u komodi i ormaru; plastične posude od sira i jogurta - za odlaganje čavlića ili baterija… I druge ideje koje odgađaju novu kupnju i doprinose smanjenju proizvodnje.

Zahvaljujemo na vremenu koje ste odvojili za ovaj upitnik. Rezultate upitnika uskoro ćemo objaviti i komentirati na našoj stranici u okviru serijala o ambalaži.