WHO ALARM: Onečišćenje zagađenim zrakom – čak 99% svjetske populacije ugroženo. Kako će se mjeriti posljedice?

Svi koji zagađuju zrak moraju se zaustavljati. Posljedice nečistog zraka mjere se na mnogo načina – ali jedan je nama ljudima najvažniji – brojem umrlih. Svake godine bilježe se milijuni smrti koje su se mogle izbjeći da se više vodilo računa o kvaliteti zraka koji udišemo. Alarmantni podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO ) govore da gotovo cjelokupno svjetsko stanovništvo udiše zagađeni zrak.

Provedeno veliko istraživanje pa se zna skoro sve

Velikim istraživanjem bilo je obuhvaćeno oko šest tisuća naseljenih mjesta iz 117 zemalja. Podaci koje objavljuje WHO, temelje se na satelitskim snimkama i informacijama iz velikog broja gradova, mjesta i sela širom svijeta. Pokazalo se:

• 99 posto svjetske populacije ugroženo onečišćenim zrakom često prepunim otrovnih čestica koje mogu prodrijeti u pluća, vene i arterije i izazvati brojne teške bolesti. 
• Godišnje od posljedica onečišćenja zraka, umre više od 7 milijuna ljudi u svijetu, ističe voditeljica WHO za zaštitu okoliš, klimatske promjene i zdravlje, Maria Neira.
• Najgore je stanje u zemljama (regijama) jugoistočne Azije i istočnog Sredozemlja, a slijede ih potom afričke zemlje, navodi se u godišnjem izvješću UN-ovog zdravstvenog tijela.

Osim mjerenja čestica poznatih kao PM2,5 I PM10, prvi put je mjerena i razina dušikova dioksida na tlu, kojeg uglavnom proizvode motori s unutarnjim izgaranjem i izloženije su mu urbane sredine.

Posljedice ozbiljnije kontaminacije dušikovim dioksidom mogu biti bolesti poput astme, simptomi neprestanog nadražajnog kašlja i otežano disanje, zbog čega nerijetko ljudi moraju tražiti hitnu medicinsku pomoć ili završe na liječenju u bolnicama, priopćili su iz WHO.

U Kini gdje je razina opasne čestice PM2,5 veoma visoka, WHO upozorava na: prodor nečistoće u pluća i krvotok, što može izazvati kardiovaskularne, cerebrovaskularne i respiratorne probleme, a postoje dokazi, kažu, da čestice utječu i na druge organe te izazivaju i druge bolesti.

Tko i gdje se najviše zagađuje ?

Onečišćenje zraka najčešće uzrokuje promet i transport, elektrane, poljoprivreda, spaljivanje otpada i industrija, a tome se pridružuju i prirodne pojave poput pustinjske prašine.

Istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju i da su značajne razlike u kvaliteti zraka između bogatih i siromašnih regija: 

• 17 % gradova u bogatim zemljama i regijama posvećenije veću brigu i provodi smjernice WHO u obuzdavanju onečišćenja zraka, 
• 1 % gradova u siromašnim regijama brine sustavno o zraku

Najpogođeniji dio svijeta su zemlje u razvoju, poput Indije gdje je iznimno visoka razina PM10, dok je u Kini visoka razina čestica PM2,5.

Smjernice za dugoročno promjenu stanja

Svijet, napose oni njegovi najugroženiji dijelovi, poput Indije, mora bitno promijeniti odnos prema okolišu i vlastitom zdravlju i obuzdati daljnje onečišćenje zraka prelaskom na električna vozila, masovnim povećanjem obnovljivih izvora enerije, umjesto fosilnih goriva, i domaćinstava u kojima se odvaja otpad, smatra Anumita Roychowdhury, ekspert iz Centra za znanost i okoliš iz New Delhija.

Ono što je, i s obzirom na stupanj zagađenja i ubrzane klimatske promjene, imperativ jest hitno smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, sugerira WHO, pozivajući nadležne institucije da subvencioniraju kućanstva koja prelaze na čistu energiju, jer su upravo dim iz peći i kamina glavni onečišćivači zraka.

Što lideri i građani moraju

Svijet se mora temeljitije i dosljednije pobrinuti za vlastiti okoliš, za zrak koji udiše, za hranu koju konzumira, za vodu koju pije, jer nebriga i po ovom osnovu može rezultirati samouništenjem.

Reference: TRIS

DOBRA HRVATSKA
Rujan, 2022.
www.odgovorno.hr